Novi studiji na PMF-u

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu (PMF) će u akademskoj godini 2019./2020. upisati studente na dva nova diplomska studijska programa, Astrofizika i fizika elementarnih čestica te Fizika okoliša, najavljeno je na današnjoj uvodnoj konferenciji projekta "Internacionalizacija diplomskih studijskih programa na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu". Uz navedene, projekt će doprinijeti uspostavi još dva nova diplomska studijska programa - Molekularna biologija te Podatkovna znanost i inženjerstvo, a svi ovi studijski programi će se izvoditi na engleskom jeziku.

Projekt je u sto postotnom iznosu financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.780.928,91 kuna. Započeo je 12. listopada 2018. potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a trajati će 36 mjeseci. Prijavitelj projekta je Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, a partneri na projektu su Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Mediteranski institut za istraživanje života i Oracle Hrvatska d.o.o.

Uvodno se prisutnima obratio dekan PMF-a prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan kazavši kako je ovaj Fakultet najstarija sastavnica Sveučilišta u Splitu s čak 73 godine iskustva u obrazovanju mladih ljudi, a nudi širok dijapazon studijskih programa u nastavničkim, istraživačkim i inženjerskim smjerovima. Istaknuo je kako je PMF značajno pridonio dobrom rankingu splitskog sveučilišta na ljestvicama posebno u dijelu znanstvene izvrsnosti.

Na konferenciji su članovi projektnog tima prezentirali ciljeve projekta, aktivnosti koje se namjeravaju provoditi tijekom njegove implementacije te očekivane rezultate.

Doc. dr. sc. Marko Kovač je predstavio studij Astrofizike i fizike elementarnih čestica istaknuvši da će se omogućiti studentima razumijevanje prirode na najmanjim i najvećim skalama kroz međusobnu isprepletenost astrofizike i fizike elementarnih čestica. Naglasak će biti na razumijevanju eksperimentalne pozadine ovih područja te primjene modernih metoda u analizi podataka kao što su umjetne neuronske mreže. Studenti će se imati priliku uključiti u znanstveno-istraživački rad velikih kolaboracija jao što su CERN, MAGIC, CMS, CTA…

Prof. dr. sc. Darko Koračin je govorio o studiju Fizika okoliša, rekavši da će se razvijati u suradnji sa Sveučilište u Bremenu, a jedan od ciljeva je uspostavljanje metereološkog laboratorija za eksperimentalni rad na mjerenjima korištenjem suvremenih instrumenata. Na ovom studiju obrazovat će se stručnjaci za poslove u područjima znanstvenog razvoja, zaštite okoliša, vremenskih i klimatoloških prognoza te obnovljivih
energija.

- Projekcije analitičara tržišta rada pokazuju da će u budućnosti postojati velika potražnja za stručnjacima iz područja molekularnih bioznanosti – ustvrdila je prof. dr. sc. Jasna Puizina prezentirajući studij Molekularna biologija. Ovaj novi diplomski studij usmjeren je ka stjecanju ključnih teorijskih znanja, kompetencija i vještina iz područja molekularnih bioznanosti - biologije, biotehnologije, bioinformatike… , a imat će i naglašen praktični dio nastave, odnosno rad na najsuvremenijim uređajima za molekularne analize.

O studiju Podatkovna znanost i inženjerstvo izlagao je doc. dr. sc. Željko Agić, kazavši kako ovaj studij ima za cilj obrazovati novu generaciju stručnjaka koja će se baviti prikupljanjem, organizacijom i pohranom masivnih količina raznorodnih podataka, zatim statističkim analizama i vizualizacijama, strojnim učenjem koji bi primjenu imali u područjima medicine, ekonomije, jezika, analize složenih mreža…