Nikica Torbica: Mladi većinom smatraju da su prepušteni sami sebi

13_10_2024 / 14:32h  |  Autor: Kristina Tešija  |  Foto: DKolektiv, privatna arhiva
Nikica Torbica: Mladi većinom smatraju da su prepušteni sami sebi

Razgovor o građanskom odgoju i obrazovanju.

U sklopu temata Hoću grad za mlade! Donosimo razgovor s Nikicom Torbicom iz Osijeka, profesorom povijesti koji se posljednjih šest godina prvenstveno bavi temama iz područja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), što kroz direktne projekte sa školama i podršku nastavnicima u provedbi GOO , što kroz provedbu aktivnosti i neformalnih edukacija za mlade, ali i građane općenito, sve one koji nisu imali priliku sudjelovati u nastavi GOO tijekom svog formalnog obrazovanja.

Nikica posljednje tri godine vodi Društveni atelje, društveni centar koji, između ostalog, pruža usluge mentoriranja i osigurava prostor građanima koji žele postati aktivni u adresiranju prepoznatih društvenih izazova kroz vlastiti angažman. - To se dogodilo spontano, kroz to da sam još kao nastavnik i sam trebao podršku da neke svoje ideje ostvarim i pokušam utjecati na promjene u obrazovanju. Tu sam podršku pronašao u organizacijama civilnog društva, a vremenom i od "korisnika" te podrške postao onaj koji ju pruža, bilo nastavnicima, mladima ili široj skupini zainteresiranih građana - govori mi Nikica u uvodu razgovora koji prenosimo u nastavku.

Što je Društveni atelje, koja ideja stoji iza njega i kako je nastao?

Društveni atelje je društveni centar DKolektiva u centru Osijeka, udaljen svega stotinu metara od glavnog trga, a u kojem se provodi raznoliki set aktivnosti. Od edukacija, radionica, stručnih skupova, dijaloških foruma, deliberacija građana, međugeneracijskih aktivnosti, grupa podrške, društveno angažiranih izložbi, živih knjižnica, volonterskih akcija, festivala... Doista je velik broj aktivnosti koje provodimo sami, u partnerstvu ili pružamo prostor građanima i organizacijama.

Naglasak našeg djelovanja su osobe i skupine suočene s ranjivošću i marginalizacijom, no ta pitanja adresiramo zajedno sa širom zajednicom sugrađana, praktičara, stručnjaka, akademske zajednice i drugih partnera. Ukupno se na godišnjoj razini provede oko 200 aktivnosti u prostoru, a od otvaranja prije tri godine više od 80 organizacija, ustanova i drugih aktera je koristilo i prostor Društvenog ateljea za svoje aktivnosti. 

Željeli smo kroz Društveni atelje stvoriti adresu u gradu koja će biti prepoznata kao mjesto u kojem se nalaze osobe različitih identiteta, struka, uvjerenja, iskustava, znanja i potreba, no sa zajedničkim ciljem promišljanja o zajednici i djelovanja u svrhu poboljšanja javnog dobra, onog što je zajedničko.

Za one "koji žele više" nudimo i mentorstvo te podršku u razvoju i provedbi njihovih vlastitih ideja. Razgovaramo o potrebi iz koje ideja proizlazi, postavljanju ciljeva, uključivanju ključnih osoba i samoj realizaciji ideje. Iz iskustva smo primijetili da je to posebno učinkovito kod mladih te skupina suočenih s ranjivošću i marginalizacijom, jer preuzimanje inicijative često znači osnaživanje i sposobnost suočavanja s izazovima.

Temat "Hoću grad za mlade!" osvrće se na teme koje su mladi u Splitu prepoznali kao bitne za njihov svakodnevni život i profesionalni napredak. Možeš li s nama podijeliti neke od izazova s kojima se mladi u Slavoniji susreću?

Tijekom 2024. godine vodili smo projekt izrade županijskog Programa za mlade, dio kojeg je bilo i istraživanje među mladima. U njemu je sudjelovalo preko 1800 mladih, a kristalizirali su nam se neki izazovi kojima mladi daju prioritet. To su mentalno zdravlje, ovisnosti, zapošljavanje i rješavanje stambenog pitanja. To nam svjedoči da su prepoznati izazovi u skladu sa širim nacionalnim, ali i europskim kontekstom, te da su mladi u stanju artikulirati velike teme koje ih muče kada im se za to da prilika. 

Kao poseban izazov detektirali smo i da mladi većinom smatraju da su prepušteni sami sebi kada govorimo o rješevanju tih izazova, no možemo istaknuti i činjenicu da su udruge mladih i za mlade stavljene na drugo mjesto među desetak ponuđenih odgovora. Na dnu tablice je formalna politika, a to je nešto što nas posebno brine, budući da je to razina koja bi mogla nuditi sustavna rješenja ovih izazova. 

Upravo GOO jest jedan od načina na koji to možemo pokušati riješiti, povećanjem političke pismenosti i kapaciteta za aktivni angažman mladih, a čiji bi rezultat bio dugoročni rad na sustavnom adresiranju izazova. Do tada, mi kao udruge mladih / za mlade morat ćemo biti podrška koju trebaju i zaslužuju

Ipak, izrada Programa za mlade pokazatelj je da se stvari mijenjaju te se nadamo da ćemo u ponovljenom istraživanju za nekoliko godina to moći i statistički pokazati.

Smatraš li da su mladi angažirani, vide li smisao u aktivizmu?

Naši su kapaciteti za rad s mladima uvijek popunjeni i nemamo većih izazova kada radimo s mladima, u vidu broja sudionika aktivnosti i volontera. Stoga je naš dojam da mladi itekako jesu angažirani i vide smisao u tome. No, to je i dalje dojam stečen na manjoj skupini u doista velikoj brojci. Tako da ne mogu u potpunosti jednoznačno na ovo odgovoriti, samo mogu reći da vidimo kako se neke inicijative bude i da mladi nisu tako letargični i nemotivirani kako se katkada predstavljaju. Na kraju dana, nije niti realno očekivati da će svi biti jednako aktivni, katkada je bitno imati kritičnu masu onih koji su spremni preuzeti odgovornost i pokrenuti stvari, a potom okupiti i širu skupinu mladih oko nekih pitanja. Posljednjih godina u Osijeku to vidimo dovoljno često da budemo optimistični.

Kako izgleda provedba GOO u Osijeku u praksi? Koliki je interes nastavnika/profesora za sudjelovanje u provedbi? Jesu li honorirani za svoj rad?

U Osijeku se GOO kao izvannastavna aktivnost provodi od školske godine 2018./19., tj. trenutno je u šestoj godini provedbe. Nastava izvannastavne aktivnosti (INA) se izvodi na bazi 35 sati godišnje. Svi nastavnici su prošli edukaciju za provedbu GOO koja je sadržavala 80 sati teorije i prakse, podijeljenih na 7 modula. Unatoč tome što i dalje kroz svoje druge projekte i programski rad nudimo podršku nastavnicima, u užem smislu ne provodimo superviziju i kontrolu u školama, pa nemamo precizne podatke. Prema zadnjim informacijama GOO se provodi u 6 osnovnih škola, a na njemu sudjeluje oko 150 učenika. Nastavnici provode tih 35 sati kao jedan sat tjedno ili kao dvosat svaki drugi tjedan, ovisno o vlastitim mogućnostima.

Nastavnici nisu dodatno honorirani za svoj rad, ali im GOO ulazi u "zaduženja". Nastavnici koji su od početka u provedbi su i dalje jednako motivirani, uz napomenu da je dio odustao zbog objektivnih okolnosti povećanja obveza na radnom mjestu ili preopterećenja učenika, no nastavio se baviti temom međupredmetno i/ili kroz školske projekte. Nažalost, s obzirom na to da Grad Osijek više nema formalne aktivnosti podrške GOO-u, nemamo kapaciteta za širenje i uključivanje novih škola u Osijek to GOO.

Koje su povratne informacija učenika, jesu li zadovoljni? Što ste unaprijeđivali ili planirate unaprijediti? 

Nastavnici i učenici daju isključivo pozitivne povratne infromacije. Za učenike je značajno da je nastava GOO-a metodički zanimljiva i inovativna, da nemaju tipičan odnos s nastavnikom (tj. povratna informacija je da je riječ o ugodnijoj atmosferi i prijateljskijem odnosu na GOO), kao i da imaju gostujuća predavanja i terenske nastave, što doprinosi dinamici. Također, jedna od bitnih povratnih informacija je da je GOO sigurno mjesto za raspravu i promišljanje o temama koje su uobičajeno smatraju osjetljivima i/ili kontroverznima.

Koja je uloga organizacija civilnog društva (OCD) u provedbi GOO? Koliki je interes OCD-ova za sudjelovanje u provedbi GOO kao izvannastavne aktivnosti? 

Osječki OCD-i su doveli temu na dnevni red Grada, koordinirali projekt Osijek to GOO, organizirali dva ciklusa edukacija za ukupno 33 nastavnika te provodili superviziju i mentoriranje nakon uvođenja GOO-a kao INA. Danas i dalje kroz druge projekte podržavaju i uključuju nastavnike u svoje aktivnosti, redovito se odazivaju i/ili ugošćuju grupe GOO-a u svom prostoru te dugoročno služe kao svojevrsni resursni centri u vidu specifičnih stručnih ili metodičkih znanja u području GOO-a.

Kroz aktivnost Forum nastavnika DKolektiv dugoročno nastoji povezivati nastavnike GOO-a (onih koji ju provode kao INA, ali i nastavnika koji GOO provode međupredmetno), skupa s nastavnicima osmišljavati buduće projekte i postati platforma za njihovu razmjenu iskustava i primjera dobre prakse. Nadamo se da time nastavljamo kvalitetnu podršku, unatoč tome što Grad Osijek više formalno nema aktivnosti podrške GOO-u kao INA.