Nezavisni glas community radija

Valjda zbog kombinacije scena iz starih filmova i priča, prve radijske aparate zamišljam kao velike drvene kutije oko kojih bi se svi okupili i predano slušali što je već bilo na programu. Kad se tek počeo koristiti, radio je bio najbrži, najdirektniji izvor informacija. Zbog glasa voditelja bio je i intimniji od dotadašnjih vijesti iz novina. Međutim, kako je dominantnu ulogu prenošenja vijesti preuzela televizija, radijske su postaje počeli imati sve više glazbenih programa u kojima su se najavljivale top liste te, kasnije u 80-ima, i emisije, ili talk radio, u koje su se javljali slušatelji.

Nekada neka pjesma na radiju može asocirati na prošle događaje baš jer je u nekom prošlom vremenu bila zvučna pozadina za taj događaj. Često je radio najbolji suputnik u vožnji ili je, pak, glavni odgovorni za atmosferu u dnevnom boravku. Možda mu je upravo njegova suptilna uloga i omogućila dugovječnost te je na životu dok neki njegovi preci, vršnjaci, ili čak, nasljednici, imaju neizvjesniju sudbinu – televizije, gramofoni, papirnate novine. On je još tu, i svaki dan svira na poslu. Uključuje se kad dolaze prijatelji. Iako nova tehnologija nudi da i sami budemo DJ-i i slažemo glazbu na kompjuterima, ipak je iščekivanje idućeg glazbenog broja na radiju nezamjenjivo. Tako ćemo početi priču o KLFM-u (Kunst & Liebe Frequency Machine), community radiju osnovanom 2012. godine u Splitu, koji je od tada zaživio i nastavio se razvijati, a koji pokreće udruga KLFM radio u zajednici.

Počeci community radija: glas alternativnih i marginaliziranih

Community radio nije nova stvar. Izvor mu je u Engleskoj, za BBC lokalni radio, u ranim 60-ima. Nakon toga se ideja dalje razvijala zajedno s piratskim postajama također u Engleskoj, u 70-ima i 80-ima, koje su uglavnom predstavljale alternativne umjetnike. Uskoro su ih popratile druge piratske postaje, orijentirane prema manjinskim zajednicama, kao što su bile afrokaripske i azijske. Svim je postajama bilo zajedničko to da su predstavljale glasove koji u protivnom, u mainstream medijima, ne bi imali svoje mjesto. One su omogućavale marginaliziranim ljudima da izraze misli i stavove, i to vlastitim glasom i vlastitim stilom. Isti se pokret pojavljivao širom svijeta. U Boliviji su tako radijske postaje bile važan dio života zajednica u kojima su živjeli rudari. Putem radija bi se dobivala i čitala pošta par puta dnevno. Emitirale su se poruke vođa sindikata o pregovorima s državom; poruke zaljubljenih; najave za predstave kazališne grupe Nuevos Horizontes (koji su često koristili veliki kamion i rudarske lampe za binu); najave rođendana, sportskih aktivnosti, sprovoda i festivala. U vremenima političke nestabilnosti, njihove su radijske postaje postale toliko važni izvori informacija da bi ih vojska napadala dok su ih radnici branili, nekad čak i do smrti.

KLFM: radio kao forum

Druga vrsta community radija danas je communtiy radio koji nudi forum za ljude koje spajaju određeni interesi. Na toj je ideji nastao splitski KLFM kako bi ponudio javni prostor na eteru za ljude kojima postojeće radijske postaje ne nude ni glazbu, ni priče ni mišljenja s kojima se oni mogu identificirati. Kada za to postoje komunikacijski kanali, onda se potiču otvorene diskusije, otkrivanje stvari koje nismo znali da bi nam se mogle svidjeti, i upoznavanje ljudi s kojima inače možda ne bismo imali kontakta. Zato uz glazbeni program radio KLFM organizira niz aktivnosti koji podupiru njegovu misiju da zainteresiraju ljude, da privuku uho onih koje traže različite vrste glazbe te da ispričaju priče onih koji nemaju drugu platformu za to.

Kao engleski džentlmeni iz viktorijanskog doba…

Ubrzo nakon njegova osnutka, ljudi su se počeli javljali KLFM-ovu studiju koji se nalazi u splitskom Domu mladih, nudeći svoje znanje o glazbi, svoje kolekcije probranih pjesama. Kao engleski džentlmeni iz viktorijanskog doba, s opskurnim hobijima skupljanja fosila i minerala, ovi se ljudi bave traganjem pjesama određenih žanrova i podacima određenih umjetnika ili žanrova. Zahvaljujući KLFM-u, dobili su priliku da uređuju određene blokove glazbe (npr. death metal, hip hop, itd) koji se izmjenjuju tijekom dana. Tako je radio javnosti otvorio pogled u njihovu kolekciju odlične, neočekivane i vrlo često neobične glazbe, u kojoj se javlja element iznenađenja, trenutak kad čuješ nešto što te zaintrigira. Upravo se u ovome krije odgovor na pitanje Zašto radio danas? ili Koja je razlika između glazbe koja svira na radiju ili neke playliste na Youtubeu?

Dok ti na internetu algoritam predlaže pjesme po nekom tvom dotadašnjem izboru, slušanje radija više je kao kad dođeš kod prijatelja koji ti pusti par dobrih stvari koje je otkrio, i uz to ti ispriča i neke zanimljivosti o bendu. Ovaj ljudski faktor, glas nevidljive osobe koju s vremenom gotovo poznaješ, i element otkrivanja novih stvari posebnost je radija koja još nije zamijenjena drugim medijem.

Volonterski entuzijazam i sloboda uređivanja

Na sličan se način KLFM-u javljaju ljudi s idejama za emisije ili s pričama o stvarima kojima se bave: na primjer, stripovi. Trenutno oko 30 volontera kreira radijski program, participira u emisijama, izboru glazbe ili u radu na internetskoj stranici. Zbog toga što su sve osobe koje se bave KLFM-om volonteri koji su slobodni u popodnevnim i večernjim satima, tada se odvijaju njihove emisije. Voditelji bi voljeli jednog dana imati i jutarnji program, ali također gledaju na volonterski karakter radijske stanice kao na nešto pozitivno jer osigurava da se radio vodi entuzijazmom te da ne mora odgovarati ničijim zahtjevima o glazbi ili reklamama. Radio KLFM iz sličnih razloga nema ni FM postaju, već mu se pristupa putem interneta. Iako bi bilo odlično da su i na valovima, oni smatraju da će se ubrzo javljati javne wi-fi mreže po gradu te da će onda njihov radio moći funkcionirati kao bilo koji drugi.

Radio na cesti

KLFM ima i viziju da spoji ljude na nove načine, putem novih aktivnosti kojih nema u gradu i koje financiraju putem projekata. Jedan je od primjera projekt Radio na cesti koji se prvi put proveo prošle godine. Ideja je bila u raznim gradovima u Hrvatskoj pronaći bendove koji nemaju puno prilika za nastup te im organizirati koncerte na javnim i neutralnim mjestima, ili pak na zaboravljenim mjestima. Prošle se godine Radio na cesti u Splitu odvijao na platou ispred Doma mladih. Ideja je bila srušiti koncept koncerta na kojem publika promatra, odvojena od pozornice te je koncert zamišljen kao nešto kraj čega slučajno prođeš, nešto što te možda privuče da ostaneš i sjedneš na obližnji zidić.

Drugom prilikom, ranije ove godine, članovi KLFM-a posjetili su nekoliko obalnih gradova, uključujući Rijeku i Pulu, kako bi educirali zainteresirane entuzijaste u stvaranju vlastite radijske postaje, dijeleći svoja iskustva i demistificirajući proces i potrebnu opremu. U Puli se javilo nekoliko ljudi, koji dok ne osposobe vlastiti radio, emitiraju svoju emisiju preko Splitskog KLFM-a.

Pogled u budućnost

Kakva je budućnost za KLFM? Razgovarajući s voditeljem udruge Antom Frankićem, saznala sam da im je i želja da se na radiju KLFM pojave i reportaže. Objasnili su mi da vijesti preko radija mogu najbrže putovati: članci na internetu moraju se natipkati, televizijski video prilozi moraju se snimiti posebnom opremom, a za radio je dovoljno da netko nazove studio i njegov glas stiže direktno s mjesta događaja u vaš auto, na posao ili u stan. S vremenom bi radio KLFM htio pokrivati kulturnu scenu Splita, fokusirajući se na aktivnosti Doma mladih u Splitu, kako bi se on jače afirmirao kao kulturni centar za mlade.

Radio dan i noć

KLFM drugu godinu zaredom organizira program pod imenom Radio dan i noć kako bi publiku uključili u svoj rad i približili ga javnosti. Program uključuje radionicu SYNTHOMIR, nastalu u suradnji s udrugom za razvoj “uradi sam” kulture Radiona. Osim toga, u Beton kinu Doma mladih nastupit će eksperimentalni elektronički kolektiv MMessy Oscillators, koji će u interakciji s publikom predstaviti niz elektroničkih glazbenih instrumenata nastalih po “uradi sam” principu. Za najavu nastupa poslužit će razgovor s gostima o temama suvremene produkcije i distribucije glazbe. Program završava u klubu Quasimodo, gdje će se puštati glazba koja predstavlja  presjek radijskih emisija eXit, Fields & Forests, Radio Esplendor, QRT, EL Segundo, Demos, La Strada…

Više o programu može se pronaći na linku.


Ovaj je članak nastao uz potporu Agencije za elektroničke medije, putem Javnog natječaja 6/14 Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.