Mladi (još) u riziku od siromaštva

Krajem listopada Europski forum mladih (European Youth Forum ili EYF) objavio je izvještaj, temeljen na analizama organizacija mladih i za mlade diljem Europe, prema kojem su europske politike za mlade generalno manjkave kad je u pitanju rješavanje gorućih problema mladih u Europi. Naime, zasad još ne uspijevaju riješiti najveće probleme mladih: nezaposlenost i socijalnu marginalizaciju.

Izvještaj, temeljen na zaključcima 30 nacionalnih savjeta za mlade u Europi (među kojima je i Savjet za mlade Vlade RH) i internacionalnih nevladinih organizacija mladih i za mlade, otkriva da su, unatoč europskim politikama za mlade, upravo mladi i dalje društvena grupa kojoj siromaštvo i socijalna isključenost najviše prijete. Potvrđuje to i izvještaj Europske komisije, prema kojem  je u EU nezaposleno 8.7 milijuna mladih u dobi između 15 i 29; 13.7 milijuna nije ni u sustavu obrazovanja niti je zaposleno; gotovo 27 milijuna mladih u riziku je od siromaštva i marginalizacije.

40% savjeta mladih stručno osposobljavanje ocjenjuje lošim a neformalno obrazovanje slabo je priznato

Idući podaci potvrđuju zaključak izvještaja i ukazuju na najveće nedostatke trenutne politike za mlade: 40 posto nacionalnih savjeta za mlade kvalitetu stručnog osposobljavanja u svojoj državi ocjenjuje kao lošu. Jedan je to od pokazatelja da se Garancija za mlade još uvijek ne provodi uspješno.

Neformalnom obrazovanju ne pridaje se dovoljna važnost, a pogotovo ga, prema izvještaju, ignoriraju institucije formalnog obrazovanja - škole i fakulteti. Izvještaj također pokazuje da organizacije mladih i za mlade nisu adekvatno ni u dovoljnoj mjeri uključene u kreiranje politika za mlade: 72% organizacija koje su prikupljale podatke za izvještaj smatra da ih vlasti ne priznaju i ne uključuju u donošenje odluka bitnih za mlade.

Među sudionicima u prikupljanju podataka bila je i Mreža mladih Hrvatske (MMH), koja je izvijestila o nedostatku institucionalnog okvira za definiranje, priznavanje i podržavanje rada s mladima u Hrvatskoj navodeći da se na tome radi: Mreža mladih Hrvatske je u nacionalnoj Stručnoj radnoj skupini za rad s mladima koja trenutno razmatra mogućnosti profesionalizacije rada s mladima. 

Općenito je u pojedinim dijelovima Europe manjkavo i educiranje o građanstvu te o pravima mladih. Mreža mladih Hrvatske dovodi taj problem u direktnu vezu s nedostatkom građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Ključne mjere ne donose rezultate

Ukratko, ključne mjere politka za mlade ne donose željene rezultate. Premda bi po svoj prilici bilo pretjerano reći da su mjere u potpunosti zakazale, značajno je da je stopa nezaposlenosti još uvijek problem u državama u kojima je problem bila i prije, da je stručno osposobljavanje ocijenjeno kao loše, da je još uvijek veliki broj NEET-ovaca, odnosno onih mladih koji nisu ni zaposleni ni u sustavu obrazovanja niti prolaze bilo kakvu edukaciju ili osposobljavanje, odnosno onih koji su na marginama društva.

U zaključku se navodi da je politike za mlade potrebno kvalitetnije provoditi te da bi se to trebalo postići podrškom političkoj participaciji mladih, kvalitetnijim uključivanjem mladih ljudi i uvažavanjem njihove stručnosti u određenim pitanjima te boljim korištenjem potencijala koje imaju rad s mladima i organizacije mladih i za mlade.

Cijeli se izvještaj, na engleskom jeziku, može pronaći na linku.

Praksa nije zamjena za jeftinu radnu snagu

Budući da je Mreža mladih Hrvatske sudjelovala u prikupljanju podataka za izvještaj, jedan od najvećih problema mladih u Hrvatskoj komentirao je i pojasnio Marin Živković, voditelj programa za prava mladih pri MMH. - Prvi problem je, koliko god to očito zvučalo, nedovoljan broj radnih mjesta. Da se razumijemo, kada bi svi nezaposleni mladi bili savršeno osposobljeni za obavljanje poslova za koji su se obrazovali, to bi imalo zapravo mali efekt na ukupan broj nezaposlenih mladih. Doduše, to ne znači da na tom problemu ne treba raditi. Hrvatska radi na tom problemu, ali nažalost na način koji je po našem sudu krivo usmjeren. Naime sasvim logično bi bilo da se, ukoliko mladi izlaze iz obrazovnog sustava bez određenih kompetencija, na takve ishode proba utjecati upravo tamo gdje oni nastaju, a ne nakon. Nužno je da se uvedu kvalitetni mehanizmi obavljanja praksi za vrijeme obrazovnog sustava kako u strukovnim školama tako i na visokoškolskim institucijama. Nužno je da, ako provodimo prakse, i u ovom slučaju gdje i kada god one bile, da su jasni ishodi učenja proizašli iz tih praksi. Također, nužno je da osobe koje su na praksi budu primjereno plaćene za svoj rad. Praksa nije probni rok i praksa ne smije biti supstitucija za potrebnim radnikom - naglasio je.

Također, stav je MMH, rekao je, da je najgore praksu i stručno osposobljavanje koristiti kao jeftinu radnu snagu, bez komponente učenja. To se događa, objasnio je, jer putem stručnog osposobljavanja osposobljavamo one najobrazovanije u društvu, a osposobljavanja koja nudi HZZ trebala bi biti namijenjena upravo onim mladima koji je manjak vještina jasno detektiran, i na taj način bi se podizala njihova zapošljivost.  - Bridovo istraživanje o stručnom osposobljavanju ukazuje na većinu tih problema. Zanimljiv je i jedan o zaključaka koji govori da postoji indicija da ovako uređeno stručno osposobljavanje može pridonijeti smanjivanju početne plaće mladih ljudi zbog percepcije vrijednosti njihovog rada - upozorio je.