Mladi otočani, umrežite se!
Mogućnost pronalaženja boljeg posla ono je čime su mladi na otocima najnezadovoljniji, a što bi im bio primarni razlog ostanka. Misle da je za pronalazak posla na otoku manje potrebna stručnost i obrazovanje u odnosu na umreženost i veze.
U sklopu projekta Promicanje zapošljivosti mlade populacije na geografski izoliranim/udaljenim otocima u petak je u Info zoni u Splitu održan 2. po redu okrugli stol na kojemu su prezentirani rezultati ankete o kvaliteti života i zapošljivosti mlade populacije na dalmatinskim otocima. Nositelj je projekta udruga Deša iz Dubrovnika, a projektni su partneri SVIMA - udruga za razvoj organizacija civilnog društva i civilnih inicijativa, Udruga za održivi razvoj otoka Rave, Obrtničko učilište i Elektrostrojarska škola Varaždin.
Projekt je započeo u veljači 2014.g. i traje do veljače 2015. godine, a glavni mu je cilj unaprijediti kapacitete udruga koji su nužni za zagovaranje javnih politika usmjerenih ka promicanju zapošljivosti i socijalne uključenosti mladih na geografski izoliranim i udaljenim otocima. Želi se potaknuti učinkovite mehanizme javnog zagovaranja/lobiranja i osvještavanja javnosti o postojećim uvjetima, problemima i očekivanjima glede zapošljivosti mladih na geografski izoliranim/udaljenim otocima.
Iako se aktivnosti primarno provode u trima županijama: Dubrovačko-neretvanskoj (na otocima Mljet i Korčula), Splitsko-dalmatinskoj (na otoku Visu) i u Zadarskoj županiji (na otoku Rava), ali kvanititativnim dijelom istraživanja obuhvaćeno je 212 ispitanika koji stalno žive na 16 otoka u četiri dalmatinske županije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.
Zaključak je ovog istraživanja da su ispitanici u raskoraku između ljubavi i pripadnosti otoku, te nepovoljnih prilika života na otoku koje ih donekle vuku prema odlasku s otoka, ali više prema trajnom nezadovoljstvu na samom otoku. Iako su zadovoljni osobnim odnosima i smatraju da im je ekonomski status relativno dobar, a životom su zadovoljniji ljeti, detaljniji pogled pokazuje da su socijalni i kulturni servisi na otocima oskudni. Mladi otočani priželjkuju samostalni posao, ali uglavnom rade kod privatnog poslodavca ili u javnom i državnom sektoru. Mogućnost pronalaženja boljeg posla ono je čime su mladi na otocima najnezadovoljniji, a što bi im bio primarni razlog ostanka. Prema njihovu mišljenju, za pronalazak posla na otoku je manje potrebna stručnost i obrazovanje u odnosu na umreženost i veze u obiteljskom, prijateljskom i političkom smislu.
Antonija Uskok, zamjenica gradonačelnika Grada Visa o stanju na Visu kaže: - Ima nezaposlenih mladih ljudi, ali nedostaje i njihove volje za zapošljavanjem. Nije da posla nema, međutim većina mladih naviknuta je da godinu preživljava zahvaljujući sezonskim poslovima, kada se radi 24 sata dnevno. Sva proizvodnja koja je postojala na otoku je zatvorena, jedini izvor zaposlenja sada su turizam i turističke djelatnosti.
Iva Žanetić, studentica je Ekonomskog fakulteta Split i volonterka Korčulanske razvojne agencije te Centra za civilno društvo, a nakon završenog studija planira se vratiti na svoj otok. Tajnica je i Udruge studenata Grada Korčule te smatra da je vraćanje mladih na otoke nakon diplome jako bitno jer mladi ljudi donose nove ideje, nove poglede na sveukupnu društvenu sliku na Korčuli te jedino tako mogu potaknuti i starije ljude na promjenu na bolje. Sada se planira osnivanje Savjeta mladih, te stvaranje baze podataka studenata Grada Korčule kako bi se lokalna zajednica i vlast što bolje upoznali sa resursima s kojima raspolažu. Na taj način mladima se može pomoći nakon povratka na otok.
Romana Hansal iz udruge Deša ponosna je što su na 2. po redu okruglom stolu o zapošljivosti mladih na geografski izoliranim otocima mladi otočani ispunili prostorije Info zone do posljednjeg mjesta. - Mladi sa Visa, Korčule, Brača i Hvara pokazali su veliki interes za današnju raspravu, ali ono što nam je nedostajalo vidjeti bili su predstavnici institucija. Nažalost, mladi su se zbog toga opet osjećali kao da su na teret ljudima i da nikoga nije briga za njih. Mladi su danas zaključili da je briga za otoke izražena samo u ljetnoj sezoni kada se pune i državni i županijski proračun; raspravljali smo o decentralizaciji otoka, restrikcijama korištenja okolišnih resursa s time da bi okolišne politike trebale biti oblikovane na način da u centru zanimanja bude čovjek koji živi na otoku, a ne da se okolišnom politikom ugrožava njegov opstanak na samom otoku. Prilikom rasprave o načinima upravljanja na otocima, mladi su izrazili veliko nezadovoljstvo činjenicom da se, ako strategije razvoja otočnih zajednica i postoje, u javne rasprave ne uključuju stanovnici otoka. Pozornost treba usmjeriti i na edukaciju, tj. na nedostatak cjeloživotnog obrazovanja na otocima, kao i na inovativne modele obrazovanja i umrežavanja sa otočnim europskim zajednicama korištenju ideja koje su one već primijenile za rješavanje sličnih problema - završava Romana koja je ovu raspravu jako emotivno doživjela budući da je i sama odrasla na otoku Mljetu, poručujući mladima sa geografski udaljenih otoka da je ključno umrežavanje svih otočnih udruga, razmjena iskustva te da ne smiju dopustiti da i oni postanu otoci sami za sebe.
Sljedeći okrugli stol o ovoj temi odvija se Zadru, a nakon toga i u Zagrebu. Rad udruge Deša možete pratiti i u Facebook grupi u kojoj možete pronaći i kratke filmove koji prikazuju kakav je život mladih na geografski izoliranim otocima.