Mladi otočani predložili pet mjera za ostanak na otoku

Na trećoj od četiri online radionice projekta „Island Youth for Global Change” (IYGC) održanoj 30. rujna mladi s hrvatskih otoka razgovarali su o tome što bi im omogućilo da ostanu živjeti na otoku. Kao konkretne mjere izdvojili su dostupnije stanovanje, bolje uvjete za radnike, snažniju povezanost studenata s otokom, dostupniju zdravstvenu skrb te više društvenih, sportskih i kulturnih sadržaja tijekom cijele godine.

Prostor i osnovna sredstva za aktivnosti i sadržaje osigurava grad ili općina

Izvan turističke sezone na mnogim otocima ima vrlo malo društvenih, sportskih i kulturnih sadržaja. Mladi su spremni sami organizirati sadržaje, ali za to im trebaju prostor i osnovna sredstva.

Predlažu da grad ili općina raspiše javni poziv na koji se mladi mogu prijaviti s prijedlozima za osnivanje sportskog kluba ili organizaciju različitih aktivnosti. U okviru javnog poziva mladima bi se osigurali prostor, osnovni materijal i početna podrška za pokretanje vlastitih aktivnosti. Kad dobiju prostor i osnovna sredstva, sami okupljaju zainteresirane i vode aktivnosti.

Dostupnije stanovanje za mlade

Cijene nekretnina mladi su izdvojili kao jedan od većih problema.

Predlažu da grad ili općina sufinancira kupnju stana mladima koji se obvežu dugoročno ostati na otoku. U modelu koji su sudionici predložili grad sufinancira cijenu stana, a kupac se obvezuje da će na otoku živjeti određeni broj godina. Ako u proračunu nema dovoljno novca za sve zainteresirane, mogu se uvesti kriteriji. Prednost bi imala deficitarna zanimanja.

Smještaj za radnike koji na otoku rade cijelu godinu

Problem dostupnog smještaja nije vezan samo uz mlade koji žele kupiti nekretninu. Na radionici se razgovaralo i o radnicima koji na otoku rade cijele godine, a teško pronalaze prihvatljiv smještaj.

Jedan od prijedloga je uređenje objekata za smještaj zaposlenika, odnosno tzv. staff houseova, koji bi bili dostupni i domaćim radnicima. Sudionici su pritom upozorili na razliku u uvjetima koje imaju domaći i strani radnici. Predložili su da domaći radnici, uz jednaku plaću, imaju mogućnost besplatnog smještaja, osiguranog toplog obroka i plaćenih režija. Ako ne koriste smještaj poslodavca, mogli bi dobiti novčani iznos koji bi poslodavac inače izdvojio za njihov smještaj.

Studij na kopnu ne mora prekinuti vezu s otokom

Mladi su upozorili i na problem koji se rjeđe spominje. Nakon četiri ili pet godina studija u većem gradu veza s otokom slabi.

Kako bi se ta veza održala, sudionici su predložili da lokalne zajednice studentima jednom mjesečno sufinanciraju put kući.

Drugi prijedlog je osnivanje udruga otočnih studenata u gradovima u kojima studiraju. Gradovi i općine mogli bi takvim udrugama godišnje dodjeljivati sredstva za zajedničke aktivnosti. Sudionici su naveli primjer lošinjske studentske udruge u Zagrebu, koja je dobila sredstva za zajedničke aktivnosti poput odlaska u kazalište.

Specijalist dolazi na otok umjesto da pacijenti putuju na kopno

Za specijalistički pregled otočani često moraju na kopno, što mladima i njihovim obiteljima oduzima vrijeme i novac.

Mladi zato predlažu da liječnici specijalisti dolaze na otok jednom ili dvaput mjesečno, prema unaprijed dogovorenom rasporedu.

Predložene mjere otvaraju pitanje kako mladima omogućiti aktivnije sudjelovanje u oblikovanju života na otocima. O tome će biti riječi i na posljednjoj radionici u sklopu projekta, posvećenoj utjecaju mladih i njihovu sudjelovanju u lokalnom odlučivanju.

Ako želite sudjelovati u razgovoru o ulozi mladih u donošenju lokalnih odluka prijavite se na četvrtu online radionicu koja će se održati 13. listopada u 14 sati.