Od MIOC-a do Cambridgea
Saznaj iz prve ruke kako upisati Cambridge, tko je odgovoran za ljubav prema fizici najtrofejnijeg mladog hrvatskog fizičara. i ima li uopće osoba koja je sudjelovala na toliko natjecanja slobodnog vremena!
Domagoj Perković, bivši učenik splitske Prirodoslovno-matematičke gimnazije (4.a razred šk. god. 2018./2019.), najmlađi je i najtrofejniji fizičar u povijesti Republike Hrvatske. Razgovor s njime prenosimo s portala Trema.
Ljubav prema fizici otkrio je još u osnovnoj školi. Glavni krivac za to je, kako on voli reći, nastavnik fizike - Željan Kutleša, prof, iz OŠ Gripe koji je na zanimljiv nacin približio osnove fizike uceničkoj populaciji. Istim putem nastavila je i nastavnica u srednjoj školi - Nela Dželalija, prof. Završivši srednju školu, odlucio je upisati Cambridge.
Zbog prestižne akademske reputacije, mnogi studenti sanjaju o studiju na Cambridgeu misleći kako ga je u stvarnosti nemoguće upisati. Problem im predstavljaju i visoka školarina te prezahtjevan program.
- Ne pitamo se kako je to uspjelo tebi, no iskoristit ćemo priliku da iz prve ruke otkrijemo kako izgleda prijemni ispit i intervju. Za početak, reci nam nešto o proceduri upisa. Jesu li i u kojoj mjeri tvoji uspjesi na natjecanjima imali utjecaj?
Upisi se odvijaju u više koraka. Za početak, potrebno je dobiti preporuku jednog od srednjoškolskih profesora i napisati izjavu u kojoj je potrebno obuhvatiti sve svoje interese i objasniti zašto mislite da trebaju primiti upravo vas. Vrlo im je važno da učenici iskažu strast prema onome čime se bave. Tu, naravno, vrlo veliku ulogu mogu odigrati natjecanja jer pokazuju kompetentnost ucenika naspram drugih kandidata, ali nisu nužno presudna.
- Kako je izgledao prijemni ispit? Kakvo je to za tebe bilo iskustvo?
Potrebno je pristupiti ispitu koji procjenjuje znanje vezano za smijer na koji se učenik prijavljuje. Ispit za Natural Sciences (smjer koji ja pohađam) sastoji se od dva dijela. Prvi dio čine pitanja s ponuđenim odgovorima, a drugi dio su pitanja otvorenog tipa. Meni osobno je zanimljivo što nije potrebno odgovoriti na sva pitanja, nego je potrebno odabrati 3 od 8 sekcija i odgovarati samo na pitanja iz te tri sekcije. Vrijeme je poprilicno limitirajući faktor jer zadataka ima puno (56 pitanja u 90 minuta) i ne očekuje se da ih netko riješi sve.
- Kako je izgledao intervju? Koliko je trajao? S kim si sve razgovarao?
Intervju je posljedni i najvažniji dio prijave. Odvija se na Cambridgeu, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio se sastoji od 8 zadataka i piše se sat vremena. Na usmenom dijelu se o tim zadacima raspravlja s dvoje profesora s fakulteta. Zadatci su zanimljivi, atmosfera opuštena, a sam intervju služi kao svojevrsna provjera poznavanja engleskog jezika.
- Možeš li nam objasniti o kakvom je studijskom programu riječ?
Studijski program kojeg ja pohađam zove se Natural Sciences, traje 3 godine (uz još jednu dodatnu za Masters Degree). Prve godine imamo 4 predmeta (matematika je obavezna, a ostala tri se biraju izmedu 8 ponuđenih).
- Možeš li istaknuti neku specifičnost studija?
Zanimljiva razlika izmedu naših fakulteta i Cambridgea jest izračun ocjena. Naime, dok se na našim fakultetima ocjena racuna po postotku riješenosti (npr. potrebno je riješiti test 90% za ocjenu odličan), na Cambridgeu ocjena ovisi o tome kako su drugi studenti riješili test (ograničen je broj studenata koji mogu dobiti najvišu ocjenu).
- Znamo da si često išao na pripreme, možeš li nam reći nešto detaljnije o svemu tome. Gdje su se pripreme održavale, koji fakultet je bio podrška… ?
Pripreme za državno natjecanje su bile organizirane u sklopu dodatne nastave u školi koju je držala profesorica Nela Dželalija, dok su pripreme za olimpijade bile organizirane u sklopu PMF-a.
- Čime se baviš u slobodno vrijeme?
Trenutno imam dosta slobodnog vremena (ipak je ljeto) koje uglavnom provodim putujući, kupajući se i uživajući u suncu, ali i čitajući knjige, gledajući filmove, i učeći fiziku. Volim čitati raznorazne klasike 20. stoljeca (izdvojio bih Hessea), a u zadnje vrijeme uglavnom čitam na engleskom jeziku kako bih proširio vokabular novim frazama i stručnim pojmovima. Zadnje što sam procitao je Tolstojev Rat i mir, a trenutno citam Andrića.
Često gledam i filmove, a uglavnom volim drame, iako mi nije mrsko nasmijati se na neku dobru komediju. Među najdraže filmove bih svrstao Let iznad kukavičjeg gnijezda i trilogiju Boje poljskog redatelja Kieslowskog.
Glazba je iznimno važan aspekt mog života, a osobno najviše volim slušati progresivni i hard rock (Pink Floyd, Ekatarina Velika, Uriah Heep, Blue Oyster Cult etc. ). Posebno mi je drago da sam u MIOC-u upoznao ljude sličnog glazbenog ukusa i afiniteta te mi oni uvijek znaju preporučiti dobar film ili knjigu.
- Po čemu ćeš pamtiti svoj MIOC? Što tvoji prijatelji misle o tvome izboru?
Mislim da ću iz MIOC-a najviše pamtiti ljude, što učenike što profesore. Iako se u MIOC-u puno radi, atmosfera je dosta opuštena što čini taj rad puno lakšim i zabavnijim, Za sve spomenuto su zaslužni upravo ljudi za koje se nadam da cemo ostati u kontaktu. Profesori su uvijek susretljivi, a prijatelji, kao i profesori, poštuju i podržavaju moj izbor i uvijek su bili spremni pomoći s upisima.
- Na kraju, što bi preporučio mladim MIOCanima?
Novim generacijama bih poručio da se potrude ostvariti svoje ciljeve, da se ne boje uložiti trud i vrijeme u njih, ali i da ne zapuste ostale komponente svog života.
Najtrofejniji fizičar
Osim što je tri puta bio državni prvak iz fizike, osvojio je i:
Medunarodne olimpijade iz fizike (IPHO)- dva puta srebro, EUSO - srebro, Medunarodne olimpijade iz astronomije (IOAA) - pohvala, IWAA - pohvala, Europska fizička olimpijada (EuPhO) - zlato.
Cambridge
Sveučilište Cambridge jedno je od najstarijih i najuglednijih na svijetu te na različitim rang-ljestvicama nerijetko kotira i kao jedno od najboljih u Europi. Da je zaista tako potvrđuje i podatak kako je Cambridge dao više dobitnika Nobelove nagrade od ijednog drugog sveučilišta na svijetu.