Mediji za mlade: kritičari društva

Europski dani medija za mlade 2015. (European Youth Media Days ili EYMD 2015) održani su od 20. do 22. listopada u Bruxellesu, stvorivši platformu na kojoj je stotinjak mladih novinara diljem Europe sudjelovalo u radionicama i terenskom radu te razmjenjivalo znanja i iskustva u polju medijskih sloboda, koje su činile tematsku okosnicu ovogodišnjeg izdanja ove manifestacije.

Europske dane medija za mlade organizira European Youth Press, a među sudionicima se našla i mlada splitska novinarka Katarina Lujak (29). Na internetu je čitala o natječaju za prijavu mladih novinara na ovu manifestaciju, prijavila je svoja dva članka i – primila vijest da je primljena kao sudionica. Razgovarali smo s njom o sadržaju i strukturi Dana, kao i o njezinim stavovima vezanima uz suvremene medije, medije za mlade i medijske slobode.

Cilj je postavljati pitanja koja nitko ne postavlja

- Gotovo sto mladih novinara i novinarki između 18 i 30 godina okupilo se na ovim Danima. Sve su to osobe koje rade u medijima za mlade ili u drugim medijima, ali svima nam je cilj isti: postići transparentnost, poticati na rasprave, pitati pitanja koja nitko drugi ne pita i informacije smještati u kontekst - rekla je Katarina dodavši da smatra de je upravo nedostatak konteksta jedan od temeljnih problema u današnjim medijima. - Iz onih famoznih novinarskih pet W, gubi se pitanje Why, odnosno zašto, a odgovor na to pitanje je bit novinarskog posla.

Medijske slobode, medijsko vlasništvo i (auto)cenzura

Budući da je krovna tema ovogodišnjeg izdanja Europskih dana medija za mlade bila medijske slobode, zanimalo nas je na koji se način ta tema obrađivala. - O medijskim slobodama govorili smo u kontekstu vlasništva, utjecaja zakona, novinarske prakse, odnosno cenzure i autocenzure novinara. Naravno, sve je to usko povezano i s vlasništvom medija, ali i sa sigurnosti samog posla s obzirom na to da je novinarstvo kao i druga društvena zanimanja danas uglavnom prekarni posao - objasnila je Katarina na koji se način govorilo o medijskim slobodama dodavši da je tema odabrana nakon pogubnih događaja u Parizu u redakciji Charlieja Hebdoa. - Takvi događaji uvijek potaknu rasprave, posebno o medijskim slobodama, no do konkretnih se zaključaka rijetko dođe. Zapitamo se što znači biti slobodan i neovisan novinar, odnosi li se to samo na karikature ili možda i na ograničenja koja postavljaju oglašivači? Uglavnom regulativa postane sve stroža, što mislim da ide na štetu slobode govora. Medijska sloboda je, po mojem mišljenju, sloboda vlastitog propitivanja, mogućnost stavljanja informacija u kontekst i plasiranje u javnost - odgovorila je na vlastito pitanje. Mediji za mlade u ovom su kontekstu, objasnila je, uklopljeni u priču kao ogledalo društvenih procesa, ali i kao kritičari društva.

Jesu li mladi u Hrvatskoj svjesni postojanja medija za mlade? Nema šanse.

Nastavno na temu, Katarina se osvrnula i na medije za mlade u Hrvatskoj a na pitanje jesu li mladi svjesni da mediji namijenjeni njima i koje kreiraju njihovi vršnjaci postoje, odgovorila je rezolutno: - Nema šanse. Možda poznaju studentske medije, pogotovo u Zagrebu gdje postoje mediji kao što je Radio Student i gdje je platforma studentskih medija jaka. Što se drugih medija tiče, mlade najčešće predstavljaju kao problem ili se u pisanju zaustavljaju na stručnom osposobljavanju. O temama kao što su Nacionalni program za mlade i Garancija za mlade govore isključivo udruge i mali broj medija za mlade. Kako se mladima taj sadržaj ne nudi u dovoljnoj mjeri, tako su i oni o tome neinformirani.

Tri dana diskusije, terenskog rada i umrežavanja

Trodnevna manifestacija uključivala je, Katarininim riječima, panel rasprave sa zaposlenicima u Europskom parlamentu koji se bave komunikacijom te predstavnicima nevladinog sektora. Među panelistima bio je i Andrea Bonanni, dopisnik jedne od najvećih talijanskih dnevnih novina, La Repubblica, koji je poslužio kao jedan od sugovornika u prilogu kojeg je radila. - U radionicama smo bili podijeljeni u grupe; radio, TV, tiskani mediji, multimedija i dokumentarac. Bila sam dio radijske grupe te sam radila s kolegicom iz Katalonije, a tema nam je bila Why does it all come down to money? Media freedom and big media concerns. Povezale smo vlasništvo velikih korporacija u Europi s medijskim kanalima te kao primjer navele bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija i njegovo carstvo, odnosno utjecaj koji je imao na društvo putem svojih medijskih kanala. S Bonannijem smo razgovarale u njegovom stanu, pet minuta od Europske Komisije, potpuno ravnopravno kao kolege. Riječ je o osobi s četrdesetogodišnjim novinarskim iskustvom, uglavnom u mainstream medijima. No, bila je to izuzetna prilika da razmijenimo iskustva - objasnila je i naglasila da su svi sudionici imali potpuno odriješene ruke u terenskom radu i da su doslovno mogli raditi što žele. Produkt rada nije bio samo vježba. - Reportaža koju smo napravile bit će dio jednosatne emisije koja će se objaviti na portalu Euronews, smatram da mi to može koristiti u budućem radu - rekla je.

Osim toga, sudionici su imali priliku predstaviti svoje radove te čuti komentare drugih. Upravo razmjenu iskustva i umrežavanje s drugim sudionicima smatra najvažnijim aspektima Europskih dana medija za mlade. - Upoznala sam dosta ljudi s kojima vidim neku daljnju suradnju i umrežavanje je veoma važan dio ovakvih događaja. Motivira me rad s kolegama koji s jednakim žarom rade ovaj posao, razmišljaju svojom glavom i trude se mijenjati okolinu i kojoj žive na bolje. Posebno kada propitujemo struku i pravila rada s kojima se svaki dan susrećemo, tu mislim na mane koje su neizbježne čije posljedice nisu uvijek ugodne - zaključila je Katarina.