Maslenica još nema sve odgovore

Povodom 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica (22.-27. 01. 1993), Udruga studenata povijesti Toma Arhiđakon organizirala je dvodnevni ciklus predavanja koji je započeo u ponedjeljak u Sveučilišnoj knjižnici, a zaključen je u utorak u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

Vijeće sigurnosti UN-a pogodovalo je agresoru

Prvog dana obilježavanja u Sjevernom su tornju Sveučilišne knjižnice studenti Dujo Boban i Marin Pelaić održali predavanje na temu Srpsko-crnogorska agresija na dalmatinske gradove 1991. godine. Analizirali su neprijateljske napade na gradove Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik čiji su ciljevi bili prekinuti jedinu slobodnu kopnenu komunikaciju između Zadra i Splita te tako prepoloviti Hrvatsku na dva dijela i doći na obalu. Kao uvod u samu operaciju poslužilo je izlaganje Mate Božića Društveno-politička pozadina operacije Maslenica u kojem se istaknula velika uloga međunarodnih odnosa na zbivanja u Hrvatskoj te bezuspješni pokušaj Ujedinjenih naroda da se uspostave trajni mir, reintegracija okupiranih zona i povratak izbjeglica. Dapače, ne samo da se nije uspio uspostaviti mir, već je Vijeće sigurnosti UN-a uvelo embargo na uvoz oružja što je pogodovalo agresoru.

Dan poslije, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, na sam datum početka operacije Maslenica, održana su se predavanja bavila samom akcijom i planom napada. Studentica Kristina Taraš iznijela je tijek i ciljeve operacije: početi napad uz maksimalan stupanj iznenađenja, presjeći osnovne i putne pravce Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag. Oružane snage RH su uspješno završile planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. To je bio ujedno i početak stvaranja hrvatske vojne sile.

Predavanje pod nazivom Mjesto i uloga 4. gardijske brigade Pauci u Operaciji Maslenica je, iz prespektive sudionika, održao umirovljeni brigadir Stanko Čelar. U svojoj zanimljivoj prezentaciji iznio je neke činjenice koje se ne mogu naći ni u jednoj literaturi. Operacija je zapravo trebala početi 13. siječnja 1993. kada je predsjednik RH Franjo Tuđman bio u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom. Akcija je odgođena za tjedan dana kasnije zbog nespremnosti 4. brigade koja je bila desetkovana i razmještena. Zapovjedništvo brigade podnijelo je izvješće u kojem su tražili da se dovede dio 4. brigade iz Dubrovnika kako bi bila kompletna, da na desni bok zbog mjesta Debelo brdo dođe jedna gardijska brigada te da se pojačaju topnici. Svi su zahtjevi udovoljeni osim dovođenja još jedne gardijske brigade, a odgovor zašto taj zahtjev nije ispunjen, kaže, treba tražiti u ondašnjim međunarodnim odnosima.

Operacija Maslenica je službeno trajala od 22. do 27. siječnja, no po mišljenju Stanka Čelara, ona je trajala sve do kraja trećeg mjeseca: gubitaka je bilo i nakon završetka operacije, čak i težih nego prije. Srpski vojnici su počeli izvršavati protunapade znajući da im hrvatski vojnici ne mogu uzvratiti zbog donesene rezolucije 802 Vijeća sigurnosti UN-a kojom im se zabranjuje daljnja borba i naređuje da prekinu napade te počnu s ukopavanjem i obranom. 4. brigada je 31. siječnja dobila smjenu te je predala većinu položaja: njeni vojnici su bili iscrpljeni te nisu mogli podnijeti sav teret.

Pitanja na koja tek treba dati odgovor

Prisutnima se obratio i general bojnik Luka Đanko koji je postavio par pitanja na koja tek treba dati odgovore: zašto 9. siječnja zapovijed za napad nije bila gotova, ako je napad trebao početi 13. siječnja? Zašto je 4. brigada bila angažirana i predodređena da bude na glavnom smjeru napada, a uopće nije bila spremna? Zašto su sve ostale brigade koje su bile bolje naoružane i spremnije krenule kasnije u napad, a 4. brigada je krenula prva, odmah u 6 sati ujutro?

Uz sjajan trud ovih mladih povjesničara i nastojanje Udruge studenata povijesti Toma Arhiđakon da ožive hrvatsku povijest, uopće ne sumnjamo da ćemo uskoro dobiti odgovore na sva pitanja o Domovinskom ratu koja povijest još uvijek postavlja.

Pjesma San posvećena ocu

Posebnu, emotivnu notu ovoj obljetnici dala je Katarina Pavičić čitanjem svojih pjesama iz zbirke domoljubne poezije Zajedno kroz sjećanja. Katarina je studentica na Filozofskom fakultetu u Splitu na odsjeku za učiteljski studij i dijete poginulog branitelja iz Škabrnje. Između ostalih, pročitala je i dirljivu pjesmu San posvećenu ocu.