Izgradite staze i biciklisti će doći

Kako Grad Split trenutno doživljava bicikliste najbolje ilustrira par stotina jedine splitske biciklističke staze koja u ulici Hrvatske mornarice spaja ništa i ništa, no uz pomoć građana situacija se može itekako promijeniti. Jedan od koraka je i učenje na iskustvima iz drugih gradova pa smo, povodom tribine Biciklizam u Splitu koja će se održati ove subote u Info zoni, razgovarali sa Markom Gregovićem, inicijatorom i predsjednikom zagrebačke udruge Sindikat biciklista.

– Sindikat biciklista osnovan je u lipnju prošle godine kad sam prepoznao da postoji grupa ljudi koja je spremna uložiti svoje vrijeme, znanje i energiju u poboljšanje uvjeta za bicikliste. Hrvatski biciklistički savez, Zelena akcija i udruga Bicikl su prije 10ak godina radili na poboljšanju biciklističke infrastrukture u Zagrebu i imali su određene uspjehe (npr. spušteni su rubnjaci na nogostupima, izrađene su neke staze...). Mi smo nastali u neku ruku kao reakcija na činjenicu da se nitko ne bavi primarno biciklističkom infrastrukturom pa stoga političari to pitanje još nisu shvatili dovoljno ozbiljno – objašnjava Marko.

I Amsterdam je fantastičnu biciklističku infrastrukturu izborio prosvjedima

Od osnivanja, udruga je organizirala niz prosvjedno-zabavnih vožnji od kojih je svaka skupila od tisuću do dvije tisuće ljudi. Organizirali su i Pedalfest – prvi hrvatski biciklistički festival – na kojega su doveli stručnjake, umjetnike i aktiviste koji se bave biciklizmom u regiji i Europi, te na taj način počeli okupljati ljude koje zanima pozitivna promjena njihovih sredina putem bicikla.

– Postoji općenit stav da su ljudi u Hrvatskoj pasivni i da se neće boriti za svoja prava. Prije prve akcije okladio sam se s kolegom u gajbu pive da će doći više od 100 ljudi, a on je tvrdio da nema šanse za takvo što u Zagrebu. Kad ih se pojavilo više od 1000 ni on ni ja nismo mogli vjerovati, ali to je dokazalo da se praktički besplatno, uz malo volje i dobar cilj može okupiti ljude i da su predrasude o hrvatskoj pasivnosti ponekad neosnovane.

Taj odziv nas je jako ohrabrio, ali i stvorio osjećaj odgovornosti da stvarno nešto moramo zajedno napraviti. Uslijedila je i reakcija iz gradske uprave – počeli su nas zvati na redovne sastanke i barem simbolički počeli surađivati s nama. Kasnije smo saznali da je i Amsterdam svoju fantastičnu biciklističku infrastrukturu dobio upravo zahvaljujući prosvjedima u 70ima - tako da se čini da smo na pravom putu – optimističan je Marko.

U Splitu su automobili u potpunosti okupirali prostor

Na promet, prema njegovom mišljenju, treba primarno utjecati izgradnjom biciklističke infrastrukture na uštrb automobilske kako bi se destimulirala vožnja automobilima te izbjegao sukob biciklista i pješaka na pločniku.

– Gradske uprave na žalost rade stvari onako kako su se radile prije 50 godina – sve podređuju prometu osobnih automobila, što je rupa bez dna jer ako poboljšavate uvjete za automobile njih će biti sve više i tako nikad kraja. Javni prijevoz postaje skuplji između ostalog jer se umjesto u to ulaže u izgradnju prometnica za automobile. Ako gradite prometnice na kojima se može lako voziti 80 na sat, a stavite ograničenje 50 – ljudi će ipak voziti 80. Kad smirite promet jednostavnim prometnim rješenjima – kružni tokovi, sužavanje ceste, izgradnja nogostupa… – i vozačka (ne)kultura će se promijeniti. Poboljšanje kvalitete života ovisi upravo o smanjivanju gužvi, zagađenja i stresa – ističe Marko.

U Splitu su, prema njegovom mišljenju, automobili u potpunosti okupirali prostor - na pločnicima nema mjesta ni za pješake kamoli za bicikliste, a autobusi stoje radi gužvi uzrokovanih autima. Smatra da se situacija može promijeniti na bolje uz izgradnju parkirališta izvan centra grada, jeftiniji ili besplatni javni gradski prijevoz, izgradnjom funkcionalnih biciklističkih staza…

Sa biciklističkom infrastrukturom će sredstvo za rekreaciju postati prijevozno sredstvo

– U Splitu su biciklisti na žalost većinom na Marjanu te se tu bicikl uglavnom percipira kao sredstvo za rekreaciju. No kad bi Split izgradio biciklističku infrastrukturu desilo bi se ono što se dešava i u drugim gradovima koji se odluče na taj korak – bicikl bi praktički odmah postao i prijevozno sredstvo. Postoji pravilo "ako sagradiš, doći će" – ako izgradite dobre staze, ljudi će se njima početi koristiti bez obzira na predrasude o mentalitetu. Upravo to je napravila i španjolska Sevilla koja je u samo četiri godine uz minimalna sredstava uspjela povisiti udio biciklista u prometu s 0,4 na 10%.

Sevilla, mediteranski grad i to četiri puta veći od Splita, u infrastrukturu je uložila 33 milijuna eura. Jedan kilometar autoceste u Hrvatskoj košta prosječno 7,9 milijuna eura. Jednostavna računica nam govori da pretvaranje Splita u biciklistički grad po uzoru na Sevillu košta kao jedan kilometar prosječne autoceste. To je stvarno jeftino i to se stvarno isplati – građani su zdraviji, grad je čišći, ima više prostora – uglavnom, kvaliteta života se povećava – kaže Marko.

Na pitanje može li navesti neki grad u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse u biciklističkom prometu, odgovara: – Osijek i Koprivnica su gradovi u kojima je bicikl postao stil života, ali i ti gradovi imaju svoje probleme. Ipak stvari se mijenjaju na bolje zbog aktivnih ljudi koji se bore za poboljšanje uvjeta za bicikliste. Na žalost, još ne postoji primjer uzornog biciklističkog grada u Hrvatskoj – možda bi bilo dobro da to napravimo upravo u Splitu.

Nadamo se dobroj biciklističkoj stazi uz magistralu

– Vozio sam se po magistrali nekoliko puta i to uopće nije ugodno. Jedan od naših budućih projekata je pokušati progurati ideju dobre biciklističke staze uz obalu – što bi to napravilo za razvoj održivog turizma se može samo zamisliti. Ulaganja u to su stvarno minimalna kad se uzme u obzir na koje sve besmislene mega-projekte se baca novac – sjetimo se samo Plomina ili Omble – smatra Marko.

BK Timun u subotu organizira tribinu Biciklizam u Splitu

Ne propustite ove subote u Info zoni, sa početkom u 19.15, tribinu Biciklizam u Splitu u organizaciji BK Timun na kojoj će sudjelovati predstavnici Sindikata biciklista, Grada Splita, MUP-a, projektant mreže biciklističkih staza Splita i mnogi drugi.