Kustoska škola i izložba

Udruga Mavena organizira Kustosku školu s temom kolektivnih kustoskih praksi u okviru gostovanja umjetničkog dua Doplgenger u Splitu. Izložba dua Doplgenger pod nazivom "Neimenovani fragmenti" otvorit će se u četvrtak, 22. studenog u 20 sati u galeriji kluba Kocka u sklopu ciklusa NMG@PRAKTIKA, a kustoska škola održat će se od petka, 23. studenog do nedjelje, 25. studenog u Beton kinu u Domu mladih u Splitu.

Doplgenger: Neimenovani fragmenti

Izložba se sastoji od:
• Neimenovani fragmenti #4, Petokanalna video instalacija, 2015. U filmu Jean-Luc Godarda “Karabinjeri” (Les Carabiniers) iz 1963. godine, ratnici nakon osvajanja kao ratni plijen donose kući razglednice sa svih strana svijeta i svojim ženama kažu: “Donijeli smo blago svijeta”. Pomoću razglednica i mapa uči se geografija, osvaja se svijet. Razglednice jugoslavenskih i svjetskih mjesta služili su informativnom programu Radio Televizije Jugoslavije kao vizualne pokrivalice za priloge za koje nije postojao filmski zapis sa lica mjesta. One su kroz vrijeme uvijek ostajale iste dok se sadržaj zvučnog komentara mijenjao.

• Neimenovani fragmenti #3, Eksperimentalni video (6min 20 sec, loop), 2015. “Nema dokumenta kulture koji istovremeno ne bi bio dokument barbarstva” – Walter Benjamin, Teze o filozofiji povijesti. Pjesma Eurovizije 1990. godine je predstavljala 35. po redu izdanje natjecanja. Održavalo se u Zagrebu, 5. svibnja 1990. U travnju i svibnju iste godine održali su se i prvi republički izbori u Hrvatskoj, praćeni političkim debatama o etničkim odnosima između Hrvata i Srba u Saveznoj republici Hrvatskoj. Ovo je rezultiralo “Balvan revolucijom” koja će potom prerasti u Domovinski rat. Neimenovani fragmenti #3 smeštaju ovaj događaj u širi europski kontekst.

• Neimenovani fragmenti #2, Eksperimentalni video (6min 10 sec, loop), 2014. „Bolji život“ je jugoslavenska TV serija snimljena u produkciji Televizije Beograd, koja je postigla ogromnu gledanost u bivšoj SFRJ. Serija sa elementima sapunice, komedije i drame imala je 82 epizode i premijerno je emitirana u periodu od 1987. do 1991. Smatra se najpopularnijom serijom u bivšoj Jugoslaviji. Neimenovani fragmenti #2 otkrivaju slike koje svjedoče ubrzane političke i ekonomske promjene u Jugoslaviji 80-tih i početkom 90-tih godina.

• Neimenovani fragmenti #1, Eksperimentalni video (6min 50 sec, loop), 2012. Na Gazimestanu 28. lipnja 1989. “dogodio se narod” a mi smo mu prisustvovali zahvaljujući direktnom televizijskom prenosu. Ovaj događaj, koji nagovještava raspad Jugoslavije i krvoproliće jugoslovenskog građanskog rata, povijest pamti kroz sliku Slobodana Miloševića i poruke njegovog govora. Ono što će povijest izostaviti je kontrakadar popularnoj reprezentaciji i izraz naroda. Zvanično, prvenstveno medijsko, sjećanje i dokument izbrisalo je oba ova označitelja. Neimenovani fragmenti #1 viviseciraju arhivski snimak kako bi uputili na nevidljivo i dekonstruirali sjećanje.

Kustoska škola

Kustoska škola novi je program izvaninstitucionalne edukacije koji udruga Mavena realizira od 2016. godini. Cilj škole je educirati mlade povjesničare umjetnosti, umjetnike te druge zainteresirane kulturne djelatnike u svrhu osposobljavanja istih za stvaranje novih i inovativnih kustoskih programa u gradu Splitu. Međunarodni tim kustosa sudionicima daje uvid u kustoske prakse iz različitih europskih perspektiva, upoznaje ih s načinima rada u specifičnoj odabranoj temi te im pruža osnovu za međunarodnu kulturnu suradnju u polju suvremenih kustoskih praksi.

KONCEPT 2018: KOLEKTIVNE KUSTOSKE PRAKSE

Kolektiv (lat. collectivum) je zbirna imenica koja u formi jednine označava mnoštvo individualnosti, odnosno, skup ljudi povezanih zajedničkim radom i interesima. Kolektivna nastojanja u doba modernizma u formi kolektivizacije umjetničkih uloga, funkcija i osobnosti bila su prvi pravi pokušaj da se razvije održiva alternativa potrošačkom društvenom životu. Ti kolektivni glasovi i govor u ime nacije, klase ili čovječanstva imali su jedan cilj - uobličiti neku vrstu grupnog postojanja i izbrisati međe između subjekta i subjektivnosti, umanjiti ulogu individualnog autora i istaknuti sinergiju ukupnosti svih sastavnih djelova. Od umjetničkih grupa preko kino-klubova do neoavangardnih pokreta, kolektivizam nakon Drugog svjetskog rata obilježava pomak u praksi umjetnika s usmjerenosti na umjetnost kao institucije prema aktivnom uplitanju u područje masovne kulture. Ideal kolektivizma više nije bio da se ostvari u društvenom planu već u okviru kulturne razmjene. Težnje kolektivizma više ne počivaju na iznalaženju jedinstvenog avangardnog predstavnika društvenog napora već su se oblikovale u izmješteni i promjenljivi identitet. Nesumnjivo najznačajnije svojstvo fenomena kolektiv jest što uvijek iznova pokreće pitanja širih društvenih i privrednih uvjeta proizvodnje koji su uvijek kolektivni čime kolektivizam pokazuje sposobnost da povezuje prošlost i sadašnjost.

Što podrazumijevamo pod kolektivom danas, u osvitu novog doba čiji su označitelji tehnološki i informatički imperativ, globalna umreženost i olakšana komunikacija, ekološka katastrofa, masovne migracije, „nevidljiva“ ratna područja, rastuće klasno i rasno raslojavanje? Da li kolektivizam danas predstavlja samo nostalgično kolektivno sjećanje na kolektivni događaj pobune kao što je onaj ’68 ili decentralizano kolektivno djelovanje koje se širi svim sredstvima: pričom, glasinama, privremenim i povremenim društvenim pokretima, masovnim medijima, Internetom? I najzad, što bi bila ideja kolektiva u suvremenom kontekstu - predstavljačka vizija budućeg društvenog ideala kroz jezik distopije/utopije ili bavljenje društvenim životom kao proizvodnjom i sredstvom izražavanja?

Više informacija o Kustoskoj školi i izložbi "Neimenovani fragmenti" možete vidjet na Facebook stranici udruge Mavena.