Kulturna strategija nije magla

Galerija Praktika u podrumu Doma mladih u petak je poslijepodne bil do posljednjeg mjesta popunjena sudionicima javne tribine o potrebi za izradom Kulturne strategije Grada Splita. Premda u prostoriji nedugo nakon početka nije bilo nikoga tko politički odlučuje o sudbini strategije, rasprava je većim dijelom bila konstruktivna i produktivna.

Uz moderatora Darka Čopa ispred Platforme Doma mladih na improviziranoj pozornici bio je Davor Mišković iz riječke udruge Drugo more, koji je sudjelovao u izradi Kulturne strategije Istarske županije i nekolicine istarskih gradova. Mikrofona nažalost nije bilo, tako da su se pojedine izjave gubile u škripi ulaznih vrata, no osnovna poruka tribine nije se izgubila.

Za početak se okupljenima obratio Siniša Kuko, novi pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru, koji je istaknuo da će kulturna strategija biti izrađena. – Postavljamo stvari na zdrave noge, ali proces mora biti izrazito ubrzan – istaknuo je te dodao da su neki gradovi prije izrade kulturne strategije već imali izrađenu opću strategiju, a mi nemamo ni to.

Ljudi koji se ne bave direktno kulturom percipirali su kulturni život puno boljim od onih koji su u tome

Riječ je potom preuzeo Mišković, koji je prepričao proces kroz koji su prošle Istarska županije i neki gradovi u izradi kulturne strategije. Rekao je kako se na strategiji već bilo počelo raditi i prije nego što je Istarski sabor kulture inicirao izradu, ali je taj proces bio prekinut. – Grad Pula je imao opću strategiju, a uzeli smo u obzir i županijske planove. Ključna su bila tri momenta: sami korisnici – udruge, ustanove, umjetnici; zatim politička uprava te šira javnost – građani, konzumenti koji imaju potrebe za kulturom u svom gradu. U izradi strategije trebalo je pomiriti sve te interese, što je nemoguće pošto su se javljali konfliktni zahtjevi pa smo nastojali postići šire suglasje – rekao je Mišković.

Objasnio je kako su okupili 18 usko profiliranih radnih skupina koje su na koncu dale pregled trenutnog stanja, pregled potreba, te viziju budućnosti. U izradu strategije uključili su, rekao je, članove kulturnih vijeća, te održali devet fokus-grupa sa ljudima izvan kulture (privrednici, turistički djelatnici, civilno društvo koje se ne bavi kulturom...). – Ti razgovori su pokazali nesuglasja – ljudi koji se ne bave direktno kulturom percipirali su kulturni život puno boljim od onih koji su u tome – istaknuo je.

Dobili smo ne samo dokument nego i moment komunikacije između skupina među kojima je postojalo nepovjerenje

Dodao je kako su političari morali biti uključeni u izradu pošto oni daju okvir što se uopće može napraviti. – To je bio izrazito inkluzivan proces – zaključio je. – Dobili smo ne samo dokument nego i moment komunikacije između skupina među kojima je postojalo nepovjerenje i tako se stvarala socijalna kohezija – naglasio je.
Sama špranca izrade strategije, rekao je, dosta je jednostavna (stanje-vizija-cilj-aktivnosti) ali izrada iziskuje dosta vremena i istraživanje – Pula je na svome dokumentu intenzivno radila 4 godine.

Temeljni dokument, Kulturna strategija Istarske županije, bio je dosta široko postavljen, i iz njega su, za većinu gradova automatski proizašle aktivnosti. – U Pazinu su se kulturnjaci, na primjer, složili da će raditi na razvoju književnosti, tako da su realizirali književne manifestacije, povećali fond knjižnice, oformili rezidencijalni centar za pisce... U Labinu je s druge strane bilo odmah jasno da je identitet grada rudarstvo, tu je bilo jednostavno postići konsenzus sa kulturnjacima, ali gradska vlast je imala svoje ideje o brendiranju ilirske božice plodnosti kao karakteristike grada. Postigli su konsenzus, graditi će se spomenik rudarima, muzej će se osuvremeniti a rudarsko naslijeđe će se učiniti bolje vidljivim – ispričao je Mišković.

Istaknuo je kako je Pula bila dosta problematična, jer ima dosta tenzija između velikih manifestacija i nezavisne scene koja je također, unatoč nikakvim uvjetima za rad, jako razvijena. – K tome su svi unutar sebe jako grupirani. U Puli je bila konfliktna situacija – svi su iskazivali nepovjerenje jedni prema drugima i prema Gradu – rekao je.

Kulturnjaci žele biti bitan faktor u razvoju grada, ali to nije bilo moguće postići dok su među sobom razjedinjeni

Objasnio je kako su kroz razgovor shvatili da kulturnjaci žele biti bitan faktor u razvoju grada, ali, istaknuo je, to nije bilo moguće postići dok su među sobom razjedinjeni. – Najvažnije je bilo potaknuti međusobnu komunikaciju i osigurati im neku stabilnost kroz višegodišnje financiranje programa, uvođenje posebnog tipa podrške za suradničke projekte, intersektorske projekte te ustupanjem prostora u centru grada za galerije, čime je grad dobio novu ponudu – rekao je, te još jednom istaknuo kao se kulturna scena može osnažiti kroz komunikaciju.

Čop je pitao kako postići da postavljeni ciljevi i akcije budu održivi, na što je Mišković odgovorio kako sve do sada izrađene strategije imaju problem što su financijski nedefinirane, te mora postojati pritisak javnosti da se aktivnosti provode. U Istarskoj županiji je već provedena srednjoročna evaluacija na temelju koje su detektirali neke probleme. – Odjel za kulturu Istarske županije je učinio sve što se tiče nekih mjere, kao što su osnivanje vijeća, provedba programa koji su financirani iz EU fondova iz kojih je povučeno preko milijun eura, ali nisu provedene velike investicije te skoro niti jedna mjera koju su trebale provesti županijske institucije – rekao je.

Na pitanje hoće li se Pula kandidirati za europsku prijestolnicu kulture, rekao je kako su procijenili da Puli kandidatura ne treba.

Mi imamo kulturu institucija, plaćanja hladnog pogodna

Siniša Kuko rekao je da kulturna strategija podrazumijeva politički konsenzus, i dodao kako neki gradovi koji su ponijeli titulu od nje nisu niti malo profitirali, dok su neki prošli prvu fazu i postigli trajne efekte.

Prije no što je napustio tribinu, Kuko je pokušao dati odgovor na jedno pitanje iz publike: koju metodologiju izrade Kulturne strategije koristi Grad Split. – Počeli smo sa prvom fazom, održali smo tek jedan kolegij. Treba utvrditi kakvo je stanje. Naši su rokovi izrazito skraćeni.

Nakon pročelnikovog odlaska započela je rasprava među okupljenima koju je nadahnutim govorom otvorio Tonči Šitin, nedavno imenovani predsjednik Vijeća u kulturi za kazališnu i glazbeno-scensku umjetnost, istaknuvši kako Kulturna strategija temelj za cjelokupni razvoj grada. – Mi imamo kulturu institucija, plaćanja hladnog pogodna – rekao je.

Na to se nadovezao Ivo Grga iz Europskog pokreta Split. – Ne možemo graditi strategiju kulture ako nemamo viziju strategije cijelog grada – istaknuo je.

Javio se zatim Veljko Popović, nedavno imenovani predsjednik Vijeća u kulturi za film i medijsku djelatnost. – Da li je ovdje tko zadužen za izradu strategije? Sa intelektualne strane, rasprava je odlična, ali sa praktične baš i nije - na što je Čop komentirao da bi njemu bilo draže da pročelnik tu da odgovara na pitanja, ali kako je i činjenica da su se svi okupili u jednoj prostoriji veliki uspjeh.

Jedina strategija Grada Splita rađena je 2003. i u njoj nije bilo spomena o kulturi

Netko je komentirao kako su svi iznenađeni što se strategija navodno tek sada počinje raditi, kada je poznato da se u više navrata radila, na što je replicirala Maja Munivrana, bivša pročelnica, rekavši kako je jedina strategija grada za koju ona zna rađena 2003. godine i u njoj nije bilo spomena o kulturi.

Za riječ se javila i Bruna Bebić, članica Vijeća u kulturi za film i medijsku djelatnost, te istaknula kako kulturnu strategiju ne trebamo raditi za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture, već zbog nas samih. – Mislim da Split sada nije grad kulture. Ima mnogo pojedinaca, a nema zajedničke platforme – naglasila je.

Zatim se javio Nikša Morić, koji je istaknuo kako je u 30 godina galerijske djelatnosti od Vijeća za kulturu dobio sredstva dostatna za produkciju polovice jedne izložbe, rekao da predstavnici Vijeća neće sudjelovati u izradi strategije, te zaključio kako je jedini način da se išta postigne vršenje stalnog pritiska.

Popović je replicirao kako je dobio decidiranu potvrdu od savjetnika za znanost i umjetnost da će članovi Vijeća u kulturi sudjelovati u izradi strategije. – Možda je Vijeće prije samo dijelila sredstva, ali ovo Vijeće će pokušati imati aktivniju ulogu i želim se nadati da ćemo pokušati zajednički kreirati strategiju.

Pogrešno je hvatati se izrade strategije samo da bi bili prijestolnica kulture

Javio se i Mirko Petrić, sociolog, uz komentar titule Europske prijestolnice kulture. – To nije dobitak na lutriji, jer je jedna realna mogućnost ekonomska propast grada. Maribor je skoro bankrotirao radi obaveza koje donosi ta titula. Split ima kulturni kapital ali nema ništa više od toga, i izrada kulturne strategije je odlična prilika da se spozna što imamo, ali je pogrešno hvatati se izrade strategije samo da bi bili prijestolnica kulture. To je iluzija i prodavanje magle – istaknuo je.

Javila se i Nensi Ivanišević, bivša savjetnica u kulturi, koja je istaknula da u Splitu ne postoji središte koje bi svih okupljalo, kako nitko nije educiran da vodi kulturu u gradu, te kako neće biti ništa bolje dok se ne naprave poveznice između uprave i dok se zaposlenike Banovine ne educira.

U tome tonu je rasprava privedena kraju – predloženo je da se napravi ciklus edukacija za zainteresirane, svaki puta sa nekom konkretnom temom.

Iz čitave priče se da iščitati da je trenutna situacija u Splitu vrlo slična situaciji u Puli prije izrade Strategije. Dakle, Strategija je gradu potrebna. Hoće li ona dovesti do titule Europske prijestolnice kulture nije uopće važno, važno je poticanje dijaloga i mirenja različitih mišljenja. No, o tome se godinama priča a nezavisna scena je uvijek ona koja povlači prvi potez.