Kreativne industrije mijenjaju grad

Predavanje na temu kako kreativne industrije mogu mijenjati grad, pokazalo je sudionicima predavanja dobre primjere razvoja kreativnih industrija te stvaranja kreativnog grada u Varaždinu i Šibeniku, ko i ono što je do sada učinjeno da i Kaštela postanu kreativan grad, obzirom na postojanje potrebne platforme i kreativne Ulice kaštelanskog crljenka, pišu kaštela.org.

Tvrđave u kulturi
Grad Šibenik donedavno je bio ispodprosječan, u nekim segmentima „mrtav grad“ na području kulture, a danas je to sve druga priča. Javna ustanova u kulturi Tvrđava kulture Šibenik upravlja šibenskim tvrđavama Sv. Mihovila i Barone te svim njihovim osmišljenim sadržajima i događanjima, što daje iznimne rezultate.
- Započeli smo 2014. godine u sklopu gradskog muzeja, a zbog činjenice da smo obuhvatili veliki spektar djelovanja , u lipnju 2016. godine, osnovana je javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik. Osnivanje javne ustanove pokazalo se podosta „zgodno“ jer smo ostali u jednoj rubrici kulture, ipak je nama tvrđava kao spomenik koji ima tu kulturnu produkciju, izuzetno bitna. Naravno, bavimo se i klasičnim radom oko baštine, pa tako mogu kazati da nam je opaseg poslovanja poprilično veliki. Znači, tu je upravljanje kulturnom baštinom na suvremen i inovativan način sa financijskom samoodrživosti, jačamo percepciju šibenskih tvrđava kao platforme za promociju kulturnih i kreativnih industrija kroz organizaciju različitih kulturnih događanja, pružamo različite glazbene, filmske, plesne, gastronomske programe i drugo.
Koliko se sve diglo na viši nivo govore i brojke od 200 tisuća posjetitelja godišnje, što je po broju posjetitelja nešto iza dubrovačkih zidina. Naši prihodi stalno rastu, prve sezone krenuli smo sa tri milijuna prihoda, danas smo došli do deset milijuna kuna prihoda godišnje, prve godine imali smo 13 događaja, sada dostižemo brojku od 60 različitih događanja.... sve je nekako nabujalo.
Uskoro nas čeka uređenje tvrđave Sv. Ivana te zahtjevan projekt obnove bivšeg kina Odeon, koji bi trebao poslužiti kao kulturni centar – publika je ove večeri mogla čuti od Josipa Pavića, stručnog suradnika JU Tvrđava Kulture Šibenik.

Špancirfest kao brend
Primjer grada Varaždina i njihovog Špancirfesta, sudionici ovog predavanja mogli su vidjeti putem video priloga, u kojem je o jednom od najpopularnijih festivala u Hrvatskoj, dugom 20 godina, govorila direktorica Turističke zajednice Varaždina Jelena Toth.
- Špancirfest je krenuo 1998. godine sa željom da se poveća turistički promet te da u dio turističkog proizvoda uključimo i barokno nasljeđe te obrtničku tradiciju svog grada, kao i da brendiramo Varaždin kao turističku destinaciju.
Špancirfest iz godine u godinu razvija brojne kreativnosti, raznolikost programa i bogatstvo sadržaja, a sve se odvija u povijesnoj jezgri Varaždina, od koncerata, performansa, kreativnih radionica, izložbi, plesnih događanja, predstava, različitih sadržaja za djecu... jednostavno varaždinskim ulicama na najbolji način već godinama, na neki način, slavimo kraj ljeta. Kao što nam je i bila namjera, turistički promet u Varaždinu danas ima impozantne brojke, a pred nama su ciljevi generirati turistički promet u destinaciji, povezati kulturne i kreativne industrija s turizmom i biti platforma za njihov razvoj, što se već realizira – dio je iz obraćanja direktorice Toth.

Razvoj Kaštela kao kretivnog grada
O prvim koracima i do sada realiziranom u stvaranju Kaštela kao kreativnog grada s Ulicom kaštelanskog crljenka tijekom protekle tri godine, ove je večeri govorio Srećko Radnić iz javne ustanove Rera SD.
- Ideja vodilja je da Ulica kaštelanskog crljenka, koja se proteže kaštelanskom obalom, promijeni cijeli grad, odnosno da na ispravan način upravlja glavnim gradskim resursom , a to je obalni pojas grada Kaštela. Naša ideja je da uz pomoć kreativnih industrija počnemo mijenjati svijest ljudi o održivom upravljanju ovim našim najvećim resursom.
Prvi su nam rezultati tri godine Kreativnog proljeća, ove godine smo napravili jednu eksploziju svih događanja kroz sedam tematskih tjedana, bilo je više od 60 događanja, pri čemu smo se povezali sa Turističkom zajednicom.
Sljedeće godine tu priču želimo nastaviti još jače i nadamo se da ćemo s tim što radimo kroz Kreativno proljeće, nastaviti mijenjati svijest ljudi o kretaivnim industrijama i njihovoj važnosti. U međuvremenu izradili smo i znak, odnosno vizualni identitet kako tu našu ulici obilježiti, istražili smo atrakcijske osnove grada Kaštela i dali smo jednu platformu za brendiranje uz naše oznake prepoznatljivosti... evo idemo tim putem i nadamo se da će se ostvariti poželjan rezultat za Kaštela i Kaštelane – ustvrdio je Radnić.

Ovo predavanje održano je u sklopu klaster foruma u organizaciji javne ustanove Rera, koja je sudionik na projektu BACAR zajedno sa sudionicima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
U sklopu tog projekta uređen je i prostor u kojima će biti Centar za razvoj klastera, koji će se službeno otvoriti uskoro u Kaštel Sućurcu.