Austrijanac koji je mijenjao Split

Prošlog tjedna je u Gradskoj knjižnici Marka Marulića otvorena izložba o arhitektonskom stvaralaštvu austrijskog arhitekta, slikara i grafičara Alfreda Kellera (1875. - 1945.) na prostoru Hrvatske. Keller je ostavio dubok trag u Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji, gdje je aktivan od 1910., nakon što je, između ostalog, dobio nalog za izgradnju niza hotela. Dalmacija je tada bila izrazito siromašna i zapuštena regija i tek se počelo razmišljati o turističkim potencijalima.

Keller je svoje djelovanje u Hrvatskoj većinom obilježio kao arhitekt vila, lječilišta i ponajviše, hotela. Tako je dobio priliku da projektira za to vrijeme impresivne hotele, koji, nažalost, nisu izvedeni. Predviđeni su bili hoteli od 80 soba u Dubrovniku te 150 soba u Splitu, u samoj luci, kao rekonstrukcija palače Katalinić (na mjestu današnjeg Dalmacijavina).

Dvije su stvari po kojima je Alfred Keller posebno zanimljiv Splićanima. Prva je sudjelovanje na natječaju za prvi regulacijski plan Splita, kojim se po prvi puta pokušalo dovesti u red stihijsko širenje Splita između dva rata, što je bila prava rijetkost u tadašnjoj Kraljevini SHS. Pokazavši izuzetnu sklonost tradiciji Splita, njegovom karakterističnom mediteranskom duhu, Keller je napravio prepoznat projekt pod nazivom Nema Splita do Splita, za koji nije dobio nagradu, već otkup, te su izvedeni pojedini dijelovi projekta.

Drugi njegov projekt kojeg Splićani i dan danas poznaju su zgrade uz južno pročelje Dioklecijanove palače, izgrađene nakon što su srušene dotrajale kamene kuće na tom mjestu. Oko izvedbe tih zgrada još se i dan danas vode polemike, no činjenica je da je tek s njima u funkciju stavljen prostor pred Palačom. Keller je i tim radom pokazao izuzetno zanimanje za dalmatinsku arhitekturu te je novogradnju nenametljivo postavio uz najvažniji i najvidljiviji dio Dioklecijanove palače, igrajući se sa lukovima, krovovima i dalmatinskim detaljima na njima.

Treći značajan projekt za Split, koji nije realiziran, je bila gradska bolnica. Kasnije je na istom mjestu izgrađena bolnica Firule, ali ne po njegovom projektu. Izvan Splita s Kellerovim radom ljudi su najviše upoznati preko zgrade Name u Zagrebu, jednog od najprepoznatljivijih art deco objekata u Hrvatskoj.

Mladi arhitekti, obratite pažnju na Kellera

Izložbu je otvorio Milivoj Roje, predsjednik Hrvatsko-austrijskog društva Split, potom su predavanja održali dr. sc. Jasenka Kranjčević iz zagrebačkog Instituta za turizam i dr.sc. Stanko Piplović iz Splita. Uz poziv novim arhitektima da više obrate pažnju na Kellera koji je, iako je iz Austrije, njegovao tradicionalni dalmatinski stil u svojim projektima u Dalmaciji. Izrazito uspješan arhitekt je ostavio dubok trag na buduće generacije, a da je došlo do realiziranja svih planova, bio bi još i značajniji. Izgradnju hotela tada, kada je turizam činio prve korake, kočili su neriješeni vlasnički odnosi – isto se, nažalost, događa i 100 godina kasnije.