Kako se dobro posvađati?
Postoje svađe nakon kojih osjećamo olakšanje jer smo ispoljili neku sakrivenu emociju ili riješili problem, te svađe nakon kojih se osjećamo devastirano, potišteno i uznemireno. Dakle - u čemu je stvar?
O negativnim stranama svađa ionako već sve znamo, no što kada bismo vam rekli da svađe mogu biti korisne za svaki odnos?
Pitanje koje se nameće je: Zašto kod svađanja gubimo kontrolu i zapravo puno puta kažemo i ono što ne mislimo? Važno je znati se kontrolirati. I to prvenstveno sebe, a ne druge. A to je najteže.
Nije problem kada se desi razmirica. Problem nastaje kada se ne zna stati, pa se dopusti da to poprimi velike razmjere. U svakom odnosu u kojem postoji puno neriješenih stvari, postoji opasnost da obična diskusija eskalira u ozbiljnu svađu. Postoje svađe nakon kojih osjećamo olakšanje jer smo ispoljili neku sakrivenu emociju ili riješili problem, te svađe nakon kojih se osjećamo devastirano, potišteno i uznemireno. Dakle - u čemu je stvar?
Način svađanja
Prije svega, u načinu svađanja. Sama činjenica da smo se s nekim posvađali nije alarmantna, već sam način svađanja može biti problematičan. Ako se umijete posvađati vezano za neku konkretnu temu i pritom ne "udarati nisko" tokom svađe, onda ste na dobrom putu da usavršite "umjetnost svađanja". Doista je malo onih koji znaju kako se "pametno" posvađati i pri tome upotrijebiti prave riječi, trikove, geste te se kontrolirati u svojim izjavama.
Svađe se razlikuju po svom intenzitetu i učestalosti. Nekada su uzroci svađe jasni, a nekada su sakriveni. Svađa može biti konstruktivna i destruktivna. U konstruktivnoj svađi obje strane imaju priliku da izraze svoje emocije i da se pronađe kompromisno rješenje, na obostrano zadovoljstvo. No, destruktivna svađa ima za cilj da "uništi neprijatelja", da povrijedimo partnera, te se uvijek vrti oko starih nesporazuma oko kojih se ne pronalazi kompromis.
Asertivna komunikacija
Ključ je zapravo u asertivnoj komunikaciji. Asertivna komunikacija je vrsta komunikacije koja odlikuje otvorenim i neposrednim izražavanjem misli i osjećaja vezanih za temu rasprave bez kršenja prava druge osobe. Uz to, asertivnu komunikaciju karakterizira često korištenje "ja poruka". "Ti poruke" su usmjerene na drugu osobu, govore o drugoj osobi, često etiketiraju drugu osobu po nekim njenim osobinama. Naglasak je na tome kakva je druga osoba - po našem mišljenju. One su sliče upiranju prstom u nekoga. To nitko ne voli i svi se osjećaju napadnuto kad im nešto govorimo kroz TI PORUKE. Ljudi prirodno odgovaraju na napad, obično tako da se opravdavaju ili krenu u kontranapad ili se pak isključe i prekidaju komunikaciju. TI PORUKE tako često dovode do sukoba, prekida komunikacije i osjećaja krivnje koji negativno utječe na odnos.
Korištenje JA PORUKA pomaže da ne idemo u napad već da asertivno iskomuniciramo što nas muči vezano za ponašanje druge osobe i što želimo. JA PORUKE povećavaju šansu da nas druga osoba čuje u potpunosti te povećava šansu da druga osoba želi surađivati. Za početak moramo naučiti govoriti o sebi, a ne o drugoj osobi i da preuzmemo odgovornost za ono što mi želimo. To je ono što predstavlja asertivna komunikacija - jasno zauzimanje za svoju potrebu bez ugrožavanja druge osobe. Najteži dio je poznavati sebe, svoj osjećaj i svoju potrebu, tj. što nama smeta, što nam se sviđa, zbog čega nam to smeta i što želimo od druge osobe.
Posebno je važno naglasiti da se asertivna komunikacija može naučiti, ali za to treba vremena i truda. Čak i kada se nauči asertivno komunicirati, javlja se problem pri prikladnom odabiru najkonstruktivnijeg ponašanja u određenoj situaciji što je još veći izazov od učenja same asertivnosti. Dugoročno ovaj stil komunikacije dovodi do osjećaja uvaženosti, povećanog samopoštovanja i unaprjeđenja odnosa s drugima.
Fokus svađe
Jako je bitno i osvijestiti šta je uzrok, a šta povod neke svađe. Ukoliko se zaista svađamo oko uzroka svađe, onda nema problema. No, ako prilikom svađanja pravi uzrok "umotavamo u celofan" , vrlo je vjerojatno da će doći do nove ili novih svađa (dok god se ne riješi uzrok svađe).
Također je bitno je zadržati fokus. Koji je cilj svađe - rješenje problema ili osjećaj superiornosti? Tko započinje svađu i kako se svađa završava? Na kraju krajeva, predstavlja li nam važnost to da smo (uvijek) u pravu ili da ostanemo u dobrim odnosima?
Pravila za konstruktivno svađanje
Bez obzira na prednosti konstruktivnog svađanja, većina ljudi ipak bira destruktivni stil, svjesno ili nesvjesno. Destruktivna komunikacija uključuje svaljivanje krivice, kukanje, netoleranciju, tračanje i negativnost, narušava opću kvalitetu života, crpi životnu snagu i uzrokuje osjećaj emocionalne praznine.
Kada u nama "proključa" adrenalin i prevladaju emocije, čini se da su svađe izvan svake kontrole, no i svađe imaju svoja pravila kojih bi se valjalo pridržavati i koja omogućuju normalno funkcioniranje kada svađa prestane. S "dobrom" svađom u mogućnosti smo stvoriti novu i bolju ravnotežu energije i povećati osjećaj bliskosti jer imamo priliku raščistiti određene stvari koje su nam do sada "visjele" nad glavama. Pa za kraj evo nekoliko zlatnih pravila svađanja:
1. Bez fizičkog i verbalnog napadanja
2. Izrazite svoje osjećaje
3. Budite iskreni
4. Budite direktni
5. Prepoznajte vrijeme za "time out"
6. Budite spremni oprostiti
7. Razumijevanje umjesto uvjeravanja
8. Osvijestite svoj obrazac ponašanja
9. Blizina, a ne distanca i u svađi
10. Počnite od sebe
11. Izbjegavajte svađanje u javnosti
12. Složite se da se ne slažete
13. Poštovanje, poštovanje, poštovanje
Literatura:
https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev%3A175/datastream/PDF/view
http://psihoskop.ffzg.unizg.hr/2017/03/26/kako-se-dobro-posvadati-komunikacija-u-partnerskim-odnosima/