Kako se Dalmatinci griju i hlade?
Kako bi sačuvali okoliš i uštedjeli novac, važno je da razumijemo različite opcije i mogućnosti koje imamo na raspolaganju.
Dalmacija je poznata po predivnoj prirodi, prekrasnim plažama i dugim ljetima. No, kako se Dalmatinci griju ili hlade tijekom hladnijih mjeseci ili vrućih ljetnih dana?
Kroz povijest koristila su se različita sredstva za grijanje, no jesu li i danas potrebna u modernim domovima? U ovom članku istražujemo povijest grijanja u Dalmaciji, kao i upotrebu struje kao glavnog izvora grijanja i hlađenja. Također, razmotrit ćemo koliko nas to sve košta i je li električna struja ekološki prihvatljiv izbor. Kako bi sačuvali okoliš i uštedjeli novac, važno je da razumijemo različite opcije i mogućnosti koje imamo na raspolaganju. Dakle, krenimo u istraživanje kako se Dalmatinci griju i hlade!
Povijest grijanja
Već je pračovjek otkrio važnost i korist vatre. Upotreba vatre jedan je od najvažnijih događaja u evoluciji pračovjeka. Kuhanje hrane omogućilo je razvoj ljudskog mozga i stvorilo nas kakvi smo danas. Okupljanje oko vatre pogodovalo je komunikaciji tako da su se ljudi družili, na taj način izmjenjivali iskustva te učili jedni od drugih.
Također, upotreba vatre bila je početak grijanja ljudske vrste. Vatra je zapravo na više načina utjecala na razvoj ljudske vrste.
Znate li koja je najniža temperatura izmjerena u Splitu?
Split je poznat po blagoj klimi i visokim temperaturama tijekom većeg dijela godine. Ipak, hladni valovi mogu zahvatiti regiju. Pronašli smo podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda na mjernoj postaji Split – Marjan za razdoblja 1948. – 2021.:
prosječna temperatura od studenog do travnja = 10.5 °C
prosječna temperatura od svibnja do listopada = 22.2 °C
najniža izmjerena temperatura = – 9.0 °C
najviša izmjerena temperatura = 38.6 °C.
Treba li Dalmaciji uopće grijanje i hlađenje ?
U Dalmaciji prevladava sredozemna klima. Njena su obilježja izrazito duga i suha ljeta te blage zime s dosta kiše. Iako se čini da u takvim uvjetima nije potrebno mnogo i često grijati, iz ranije navedenih podataka vidimo da temperature ponekad budu izrazito niske zbog čega je grijanje nužno.
Duga, suha ljeta znače visoke temperature zbog kojih je i hlađenje potrebno.
Struja - glavni izvor grijanja i hlađenja
Jedno od pitanja u popisu stanovništva iz 2011. g. bilo je: "Kako se grijete?"
Nažalost, popis nije predvidio opciju "klima-uređaj" tako da se prema rezultatima tog popisa čini da Dalmatinci uopće ne griju svoje domove. Iz čestog nedostatka tog podatka očito je da se Dalmatinci često griju i hlade električnom energijom, što potvrđuju i drugi izvori.
Razvojem gradova i jačanjem turizma glavni izvor topline zimi, i hlađenja ljeti, električna je energija.
Iako se za grijanje koriste razne vrste peći (radijatori, termo-peći, kaljeve peći), ipak se Dalmatinci sve više griju klima-uređajima. Također, za hlađenje se koriste klima-uređaji.
Je li električna struja ekološki dobar izbor?
Prema podacima HEP-a, glavnog hrvatskog distributera električne energije, u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. godine iz HEP-ovih termoelektrana, termoelektrana toplana i bioenergana u procesu proizvodnje električne energije u atmosferu su ispuštene 2 515 554 tone CO2.
Nameće se zaključak da bi Hrvatska u cjelini, pa tako i Dalmacija, trebala težiti ekološki prihvatljivijim načinima proizvodnje električne energije. Dalmacija je za to posebno pogodna zbog velikog broja sunčanih dana godišnje (solarna energija). Time bi za grijanje najbolje bilo koristiti prirodnu sunčevu energiju i dobivati struju za grijanje iz solarnih panela i što manje se oslanjati na, već zastarjela, fosilna goriva, kao i električnu struju dobivenu na druge načine.
Koliko nas grijanje i hlađenje zapravo koštaju?
Priča o cijeni električne energije ne bi bila potpuna bez priče o cijeni koju Ukrajina plaća za svoju buduću slobodu. U toj lijepoj europskoj zemlji upravo bjesni rat koji je izazvala Rusija, jedan od vodećih izvoznika energenata.
Zbog rata i sankcija nametnutih Rusiji cijena svih energenata na svjetskoj razini vrtoglavo je porasla tako da je i u Hrvatskoj poskupjelo grijanje.
Ove je godine Vlada Republike Hrvatske uvela dodatno poskupljenje električne energije: viši cjenovni razred za potrošnju iznad 2500 kilovata. Uzimajući u obzir dvije tarife, s obzirom na potrošnju (59 eura/MWh do 2500 kWh; 88 eura/MWh iznad 2500 kWh), godišnja potrošnja struje za grijanje penje se na više od 3000 €.
Što možemo poduzeti?
Jedino rješenje koje je i ekološki i financijski prihvatljivo štednja je električne energije. Trebamo smanjiti temperaturu grijanja i hlađenja te voditi računa da ne grijemo prazne prostorije.
Ako se svi uspijemo udružiti, napravit ćemo veliku razliku!
Izvori: MHZ, DZS, HEP, Wikipedia, Meteo, Dalmacija Danas, Jutarnji list.
Tekst je objavljen u sklopu projekta "Karijera za zeleni i održivi turizam" koji učenicima pruža mogućnost da steknu vještine potrebne za uspješnu karijeru u održivom turizmu. Projekt provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u partnerstvu s Info zonom i Turističko ugostiteljskom školom Split.