Kako sada biramo i smjenjujemo

Ususret lokalnim izborima, koji će se održati 19. svibnja ove godine, prošlog petka je, u organizaciji Cenzure Plus i Pravnog fakulteta u Splitu, predstavljena reforma lokalne samouprave i novo lokalno izborno zakonodavstvo koje je stupilo na snagu krajem prošle godine. Gost predavač je bio Boris Milošević, zamjenik ministra uprave, a moderator dr. sc. Mirko Klarić, profesor na splitskom Pravu.

Za referendum petina birača, a za smjenu gradonačelnika trećina

Izmjene se tiču prije svega referenduma putem kojeg građani mogu odlučivati o lokalnim poslovima, a čije raspisivanje može predložiti, uz jednu trećinu županijskog ili gradskog vijeća, i 20% birača. U tom slučaju vijeće dostavlja zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i regionalnu samoupravu koje utvrđuje ispravnost podnesenog prijedloga. Ukoliko je prijedlog ispravan, Vijeće je dužno u roku od 30 dana raspisati referendum. Protiv odluke središnjeg tijela državne uprave kojom se utvrdi da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH.

Kod opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika i župana potrebno je također 20% potpisa birača za referendum. Vijeće mora raspisati referendum na kojem za opoziv mora biti jedna trećina ukupnog broja birača. Ako vijeće ne raspiše referendum, ono se raspušta.

Bitne promjene su se dogodile na području proračuna i financiranja. Jedini ovlašteni predlagatelj proračuna je općinski načelnik, gradonačelnik i župan, a ukoliko se proračun ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, uvodi se privremeno financiranje za razdoblje do tri mjeseca koje mogu predložiti i vijećnici, a ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno privremeno financiranje, raspušta se predstavničko tijelo i razrješavaju dužnosti načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan u jedinici lokalne samouprave koje imaju do deset tisuća stanovnika, ima jednog, a u onima koje imaju više od deset tisuća stanovnika, dva zamjenika. Ukoliko je u gradu 5% pripadnika nacionalnih manjina, odnosno u županiji 15%, nacionalna manjina sama bira zamjenika. Novost je i normiranje broja općinskih i gradskih vijećnika prema broju stanovnika. Tako Kaštela više neće imati 25 vijećnika kao i pet puta veći Split, koji će sada imati deset vijećnika više, no ukupan zbroj vijećničkih mjesta u Hrvatskoj bit će manji.

Država može poništiti gradske odluke

Najveća promjena je nadzor državne uprave nad radom, statutom i općim aktima lokalne samouprave. Kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavnim. Protiv takve odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH.

Kada središnje tijelo državne uprave obustavi od primjene opći akt, podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti, a kada obustavi od primjene statut jedinice, predlaže bez odgode Vladi RH pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom RH.

Načelnik, gradonačelnik, odnosno župan upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne odnosno područne samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, te može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u prethodnoj godini, s time da je maksimalni iznos ograničen na milijun kuna. O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od te vrijednosti odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne samouprave.

Izbori za mjesne odbore u isto vrijeme kad i lokalni

Zakon o lokalnim izborima nalaže da konstituirajuće sjednice predstavničkih tijela jedinica saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne samouprave ili osoba koju on ovlasti. Konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica saziva se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira u predviđenim vremenskim rokovima, raspisuju se novi izbori. Član predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela u roku od osam dana. Mandat mu počinje mirovati protekom toga roka, a općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici koji za vrijeme obnašanja dužnosti prihvate nespojivu dužnost, moraju podnijeti ostavku u roku od osam dana. Sad je omogućeno i da se izbori za mjesne odbore održe u isto vrijeme kad i lokalni.

Zakonom o registru birača hrvatskim državljanima bez prebivališta u Hrvatskoj omogućava se aktivna registracija kojom se upisuju u posebni popis aktivno registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika RH, državni referendum i izbor zastupnika RH u Europski parlament. Zahtjev za aktivnu registraciju podnosi se diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH odnosno uredu prema mjestu u RH gdje će se birač zateći na dan izbora, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora ili državnog referenduma. Prethodna registracija je postupak kojim se biračima s prebivalištem u RH, koji na dan izbora ili državnog referenduma borave u inozemstvu, omogućava glasovanje u inozemstvu na izborima bez pribavljanja potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, a privremenim upisom se biračima s prebivalištem u RH omogućava privremeni upis u popis birača drugog grada ili općine u RH. Privremeni upis ne vrijedi za lokane izbore.

Financiranje lokalnih izbora i troškovi političara su krajnje pojednostavljeni: svaki kandidat i svaka stranka mora imati poseban račun na svoje ime, a ako stranka ima više lista, za svaku listu potreban je poseban račun.

Najviše rasprave kod prisutnih potaknulo je pitanje o ovlastima načelnika i gradonačelnika da imenuju svoje predstavnike u tijelima i gradskim tvrtkama za čije su upravljanje nadležni. Na upit predsjednice jednog mjesnog odbora mogu li odbori koji se tretiraju kao pravne osobe zatražiti svoj OIB i biti financijski neovisni od grada, zamjenik ministra je odgovorio da ne postoji pravna mogućnost da se Grad na to prisili.

Usprkos nevelikom broju zainteresiranih za predstavljanje zakonskih odredbi, nadamo se da će ovakvih predavanja biti više jer građani trebaju biti informirani o zakonima koji vrijede u njihovoj državi.