Kako jačati medijsku pismenosti?
Predstavljene smjernice za jačanje medijske pismenosti u sklopu medijske politike.
U četvrtak, 15. prosinca 2022. godine, u Maloj dvorani Novinarskog doma održan je okrugli stol "Medijska pismenost u okviru medijske javne politike" na kojem je predstavljena analiza aktualnih pristupa medijske politike u području promicanja i razvoja medijske pismenosti te smjernice za jačanje medijske pismenosti u sklopu šireg medijskog polja. Analiza i smjernice izrađene su u okviru projekta Medijsko obrazovanje je važno (MOV), a predstavili su ih članovi projektnog konzorcija Nikola Buković (Gong), Ivana Pejić (Kurziv) i Paško Bilić (Institut za razvoj i međunarodne odnose).
Uvodno je aktivnosti projekta MOV predstavio Nikola Buković naglasivši kako je medijska pismenost posebno izazovno područje javnih politika koje zahtijeva suradnju različitih sektora. “Zato istraživanja i analize koje provode organizacije članice projektnog konzorcija nastoje zahvatiti različite skupine korisnika i provoditelja programa medijske pismenosti, kao i donositelje odluka”, istaknuo je. S ciljem unaprjeđenja javnih politika u području medijske pismenosti izrađeno je ukupno šest smjernica, od kojih se najveći broj odnosi na područje obrazovanja. “Izrađene su smjernice za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te međupredmetnu provedbu, a nismo zaboravili ni područje neformalnog obrazovanja te je izrađena smjernica za unaprjeđenje programa medijske pismenosti u tom području. Peta smjernica koja se tiče politika djece i mladih fokus ima na socio-emocionalnim vještinama kao važnoj komponenti medijske pismenosti djece i mladih”, pojasnio je Buković.
Preporuke za razvoj javne medijske politike u području medijske pismenosti predstavila je Ivana Pejić, koja je kao osnovni problem postojećeg pristupa istaknula nepostojanje sveobuhvatne strategije medijskog obrazovanja, uz slabu koordinaciju među glavnim dionicima. “Opći cilj predložene intervencije odnosi se na usklađivanje nacionalnog javnopolitičkog okvira s Rezolucijom Europskog parlamenta o medijskom pluralizmu i slobodi medija te izradu sveobuhvatne politike medijske pismenosti usmjerene na građane”, navela je. Među specifičnim ciljevima i preporukama navela je proaktivniju ulogu javnih tijela te jačanje njihove suradnje s organizacijama civilnog društva, strukovnim novinarskim udruženjima i samim projektima medijske pismenosti, ali i održivo financiranje medijskih projekata koji promiču teme iz područja medijske pismenosti. “Jačanje medijskog sektora i medijskog pluralizma, kao i osnaživanje samih medijskih radnika i radnica vidimo kao nužne pretpostavke za promicanje medijske pismenosti od strane medija”, zaključila je Pejić.
Širi kontekstualni koncept medijskog pluralizma i medijskih sloboda ponudio je Paško Bilić. Polazeći od definicija medijske pismenosti koje naglasak stavljaju na razvoj kritičkog razmišljanja korisnika, ističe kako je u takvoj konceptualizaciji “velik teret stavljen na leđa pojedincu i građaninu te privatnim akterima koji nemaju jednak društveni legitimitet kao što bi ga imale državne, javne i obrazovne institucije”. Bilić se zapitao kako možemo očekivati od građana odgovorno ponašanje i aktivno sudjelovanje ako ne postoji odgovornosti svih aktera koji pružaju prostor za digitalno komuniciranje i širenje informacija: “Medijska pismenost podrazumijeva uključivanje u pluralnu društvenu i političku zajednicu, a medijska strategija mora pronaći odgovarajući balans te odgovarajući društveni ugovor između svih aktera i promocije njihovih prava, obaveza i odgovornosti”, zaključio je.
U izlaganju je predstavio i rezultate nedavno provedene ankete u sklopu projekta medijske pismenosti, dok je Nikola Buković najavio daljnje javne aktivnosti mreže, među kojima je prva nacionalna konferencija o medijskoj pismenosti u sklopu obrazovne politike koja će se održati u Osijeku 25. siječnja 2023. godine.
Projekt Medijsko obrazovanje je važno (MOV) provodi konzorcij koji čini 11 hrvatskih organizacija i institucija: Gong, Pragma, Telecentar, Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
