Ivan Svaguša: Strip pruža slobodu
- Strip je odličan medij za izražavanje ideja jer pruža slobodu; ne doživljava ga se ozbiljno, pogotovo u Hrvatskoj danas – rekao je Ivan Svaguša na predavanju Strip kao subverzivni medij, održanom u sklopu Festivala Platformat.
Ivan Svaguša, akademski slikar i autor stripova održao je, 13. svibnja u galeriji Škola pri splitskoj Školi likovnih umjetnosti, u sklopu Festivala Platformat, predavanje pod imenom Strip kao subverzivni medij.
Vrijeme kad su satira i humor u stripu prodavali novine
Predavanje je započeo kratkim pregledom povijesti stripova. - Postojalo je vrijeme kada je strip prodavao novine – komentirao je Svaguša i ilustrirao priču panelima stripova iz različitih vremenskih razdoblja i podneblja. - Strip je bio jako popularan i imao je jako široki utjecaj. Urednici su se natjecali koje će novine objavljivati neki popularni strip – rekao je on.
Već prvi široko prihvaćeni i popularni novinski strip, The Yellow Kid autora Richarda F. Outcaulta, ima subverzivne elemente jer kroz satiru i humor pripovijeda o teškom životu na ulici te daje komentar na aktualna društvena zbivanja, dok jedan od najdugovječnijih novinskih stripova, Pogo Walta Kellyja, satirizira čitavo društvo, uz dopadljivi crtež slatkih životinja, što mu je osiguralo popularnost među odraslima i djecom.
Strip ne mora biti underground da bi bio subverzivan
- Mnogi stripovi koji su i danas široko prihvaćeni i popularni imaju subverzivne elemente – rekao je Svaguša i naveo primjer legendarnih Peanutsa Charlesa Shultza u koijma je autor otvoreno i uz simpatične dječje likove progovorio o depresiji u trenutku kada su u Americi prevladavale priče o herojstvu i slavi, a u društvu se nametao osjećaj nove nade i poleta. - Strip ne mora biti underground da bi bio subverzivan – konstatirao je on. - Zamislite da su Magnus i Bunker u Italiji napisali pamflet u kojem kažu da vladaju lopovi koji pljačkaju siromašne i sve daju bogatima. Naravno da bi imali problema, ali je zato Alan Ford bio jedan od najpopularnijih stripova – komentirao je Svaguša.
Uloga stripa u društvenoj kritici
Istaknuo je nekoliko primjera stripova u kojima su autori progovorili o individualizmu i potrebi za kritičkim odnosom pojedinca prema društvu – Corto Maltese Huga Pratta, Persepolis Marjane Satrapi, Elektru Franka Millera, V for Vendetta Alana Moorea te Ghost World Daniela Clowesa, koji je posebno preporučio srednjoškolskoj publici kao dobru referencu u potrazi za vlastitim identitetom.
Kao primjer kritike na društvo koja je imala tragične posljedice naveo je serijal Eternauta, čijeg je autora Héctora Germána Oesterhelda, i njegovu obitelj, argetinska vojna diktatura dodala dugom popisu nestalih za brutalne dugododišnje vladavine.
Naveo je i neke underground stripove, poput talijanskog stripa RanXerox, magazina Hate te Angry Youth Comix. – Evo, ovi su taman za vas – preporučio je mlađahnoj publici.
Polet protiv inertne gomile
Među domaćim autorima izdvojio je magazin Polet koji je, rekao je Svaguša, bio često zabranjivan zbog svojeg subverzivnog djelovanja. Posebno je istaknuo strip Mirka Ilića Born to be wild, koji odlično ilustrira i današnju inertnu gomilu koja vjeruje da bi „trebalo“ puno toga, ali sama ne poduzima ništa.
Publiku su posebno oduševili radovi Matta Groeninga iz serijala Life in Hell u kojima je progovorio o društvenim ali i osobnim problemima sa kojima se susreće frustrirani individualac (prije nego što se proslavio sa Simpsonima).
– Strip je odličan medij za izražavanje ideja jer pruža slobodu; ne doživljava ga se ozbiljno, pogotovo u Hrvatskoj danas – zaključio je svoje predavanje Svaguša.