Informirani mladi su – prioritet!
Prošlog tjedna u Info zoni je održano predstavljanje rezultata istraživanja o informiranosti mladih na području grada Splita i ulozi informativnog centra u informiranju mladih. Istraživanje je svojevrsni presjek petogodišnjeg rada Regionalnog informativnog centra za mlade Info zona.
Prošlog tjedna u Info zoni je održano predstavljanje rezultata istraživanja o informiranosti mladih na području grada Splita i ulozi informativnog centra u informiranju mladih. Istraživanje koje je inicirala Info zona svojevrsni je presjek petogodišnjeg rada Regionalnog informativnog centra za mlade Info zona te pruža odgovore o informiranosti i područjima interesa mladih, medijskim servisima koje koriste te temama i područjima koja ih zanimaju.
Informiranja mladih prvi put je kao prioritet prepoznato 2003. godine
Na predstavljanju rezultata bila je prisutna i Maja Sporiš, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, koja je istaknula da ministarstvo upravo završava pripreme za sveobuhvatno istraživanje mladih koje će biti temelj novog Nacionalnog programa za mlade u kojem će, neupitno, informiranje biti jedan od prioriteta. Pročelnica Ureda gradonačelnika Grada Splita, Ivana Viđak Bjedov, pohvalila se da je na inicijativu gradskog Savjeta mladih slično istraživanje provedeno na području grada Splita. Na temelju njega je već i izrađen Gradski program za mlade koji bi se uskoro trebao naći pred gradskim vijećnicima. Izrazila je zadovoljstvo što se zahvaljujući istraživanjima financijski i ljudski kapaciteti mogu optimalno iskoristiti i usmjeriti prema stvarnim potrebama mladih, a jedna od potreba je i bolja informiranost mladih – zaključila je.
Morana Makovec, voditeljica Službe za razvoj, provedbu i unapređenje politika za mlade u Ministarstvu socijalne politike i mladih istaknula je da je važnost informiranja mladih prvi put kao prioritet prepoznato u Nacionalnom programu djelovanja za mlade 2003. godine, no da je financiranje prvih informativnih centara realizirano tek 2005. godine u Puli i Rijeci. Tek 2009. godine, sukladno novom Nacionalnom programu za mlade, financiranjem četiriju regionalnih info-centara uspostavljeni su kriteriji i mjerila te definirane obveze i očekivanja gradskih uprava, nadležnog ministarstva i udruga koje provode projekte Regionalnih informativnih centara za mlade, a ti kriteriji se i dalje preispituju i unapređuju.
Koordinatorica istraživanja, Blanka Čop, opisala je istraživanje kao krunu volonterskog rada koji prati rad Info zone od njenih početaka te istaknula ulogu Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Splita koji su kroz financiranje Regionalnog informativnog centra za mlade omogućili tiskanje rezultata istraživanja. Anketnim upitnicima obuhvaćen je reprezentativan uzorak - više od tisuću mladih od 15 do 30 godina u 4 fakulteta i 4 škole te mladi koji su izašli iz sustava obrazovanja.
Mladi se najviše informiraju o obrazovanju, zapošljavanju, kulturi i zabavi
Mladi su heterogena skupina, najviše se informiraju o obrazovanju, zapošljavanju, kulturi i zabavi te traže kratke i jasne informacija, no u informiranju se ne smije izgubiti face to face odnos kakav pružaju informativni centri za mlade – neki su od zaključaka istraživanja. Rezultati su pokazali da 89% mladih provodi više od tri sata dnevno na internetu, a 60% njih se informira samo na internetu. Zanimljivo je da su kao web sadržaj za mlade prepoznali i Facebook. Oko 70% mladih često gleda televiziju, a samo 5% ih gleda televizijske emisije za mlade, no osim javne televizije zapravo ni jedna druga televizija ne emitira kvalitetan sadržaj namijenjen prvenstveno mladima. Samo 2% mladih kao izvor informacija o područjima svojih interesa vidi roditelje, a činjenice da se samo 3% mladih informira putem letaka i da ih 80% ne posjećuje tribine jer ih smatra dosadnima i neinovativnima trebale bi značajno utjecati na uvriježene metode informiranja koje prakticiraju organizacije civilnoga društva.
Istraživanje je potvrdilo da su mladi generacija koja je ekonomski ovisna, ovisnija nego ranije generacije, i koja u velikoj mjeri podržava fenomen produžene mladosti jer ih više od 72% još uvijek živi s roditeljima u stanu ili kući, a samo 10% ih se može smatrati osamostaljeno. Zanimljivo je i da je samo 5% ispitanika odgovorilo da uopće nema slobodnog vremena iako se upravo nedostatak slobodnog vremena često navodi kao opravdanje za nesudjelovanje mladih u društvenim procesima.