Ima li islamofobije na faksu?

Krunoslav Malenica, prvostupnik sociologije, predstavio je u prostorima Kluba Zone svoje istraživanje o religijskoj distanci splitskih studenata prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti. Predavanje se odvilo kao dio ciklusa Male škole sociologije.

Religiju je teško definirati

Krunoslav je započeo ističući dvije osnovne značajke religije – neprekidnost i stalnost. Unatoč tome, postoje problemi kod definiranja religije. Zbog velikog broja religijskih učenja i vjerovanja teško je naći zajednički nazivnik za sve, a različite metode istraživanja donose i različite definicije. Međutim, sociologija je uspjela raščistiti situaciju i definirati religiju, rekao je Krunoslav. Etimološki riječ religija dolazi od latinske riječi religio koja označava izražavanje štovanja bogova, ili glagola religare što znači vezati, povezati. Religija predstavlja organizirani sustav vjerovanja za koji su bitni religijski autoritet i religijska institucija. Ona je objektivna. Religioznost je nešto subjektivno, stav ili odnos prema svetomu.

Hrvatska i dalje relativno visoko religiozna

Što se tiče religioznosti u Hrvatskoj, izdvojio je nekoliko podataka. Oko 90% Hrvata se definiraju kao vjernici, 85% je katolika, na vjerske obrede tjedno odlazi 25% građana, a dnevno se moli između 30 i 35% njih. U Boga vjeruje 80% ljudi, a religioznima se smatra njih 75-80%. Hrvatska i dalje zemlja relativno visoke razine religioznosti, odnosno nižeg stupnja sekularizacije. Javna uloga Crkve je i dalje velika, istaknuo je.

Uzroci islamofobije

Kada je pričao o društvenom kontekstu islama, Krunoslav je istaknuo da su pojmovi „islamski terorizam“, „islamske terorističke organizacije“ i „islamski teroristi“ pogrešni. Teroristi koriste islam kao opravdanje kako bi lakše došli do cilja, što uzrokuje islamofobiju. Geopolitička situacija na Bliskom istoku, pojavljivanje ISIL-a, stalna prisutnost “islamskog terorizma” u medijskoj svakodnevnici Zapada (i Republike Hrvatske) uzrokuju razvijanje islamofobije na Zapadu, nastavio je Krunoslav.

Pričao je i o uzroku nastanka islamofobije. Kada su Muslimani došli u Europu oni nisu došli ni s pobjednicima u izvaneuropskim osvajačkim ratovima (kao roblje) niti s okupatorima Europe kao doseljenici. Došli su kao jeftina radna snaga. Oni nisu namjeravali prilagoditi se europskim vrijednostima. Od početka su imali namjeru živjeti po svojim običajima, istaknuo je Krunoslav.

Kulturna prijetnja kao najveći izazov

Predmet njegovog istraživanja je bio religijska distanca studenata Sveučilišta u Splitu prema muslimanima i islamu. U istraživanju je sudjelovalo 200 studenata Sveučilišta u Splitu koji su stratificirani prema studijskom usmjerenju (društveno, humanističko, prirodoslovno, tehničko).

Predstavljajući rezultate istraživanja, istaknuo je kako ispitanici koji su desno orijentirani, katolici, religiozniji, vezani za državu i naciju te oni kojima je nacionalna pripadnost veoma važan čimbenik identiteta više stereotipno doživljavaju muslimane i islam. Međutim, naglasio je to vidljivo samo u postotku i da statistički nije značajno. Većina studenata je bila neutralna prema stereotipnim izjavama o islamu. U pitanjima o tražiteljima azila pokazalo se da je kulturna prijetnja najraširenija percepcija koju studenti povezuju s njima. Veći stupanj slaganja s ovim iskazali su studenti humanističkih i tehničkih znanosti, katolici, uvjereni vjernici, oni koji redovito pohađaju religijsku zajednicu, desno orijentirani i konzervativniji studenti. Po pitanju zdravstveno-ekonomske prijetnje vlada neutralnost među studentima istaknuo je Krunoslav.

Kod rezultata za socijalnu distancu, Krunoslav je rekao da veću distancu iskazuju studenti koji se izjašnjavaju kao katolici, religiozni i oni koji redovito posjećuju religijsku zajednicu. Veća distanca je i kod ispitanika kojima je nacionalna pripadnost važnija u izgradnji identiteta i koji se više osjećaju vezani za svoju državu-naciju, te kod politički desno orijentiranih i onih koji su konzervativniji. Najmanja distanca iskazana je kod studenata društvenih znanosti, istaknuo je Krunoslav.

Dijalogom i konsenzusom do rješenja

Istaknuo je da glavna hipoteza istraživanja nije potvrđena jer nema razlike u stupnje religijske distance prema muslimanima s obzirom na sociostrukturna obilježja: status, spol, mjesto stanovanja… Potvrđene su dvije hipoteze: ispitanici koji su religiozniji, konzervativniji i oni koji iskazuju desno političko opredjeljenje iskazivat će veću distancu prema muslimanima. Treća hipoteza, da će studenti društveno-humanističkih znanosti iskazivati manju religijsku distancu prema muslimanima, je djelomično potvrđena. Studenti društvenih znanosti iskazali su manju religijsku distancu dok kod studenata humanističkih znanosti to nije bio slučaj.
Na kraju predavanja Krunoslav je rekao da rezultati upućuju na nedostatak hrvatskog obrazovnog sustava. Predložio je uvođenje predmeta religijske kulture. Po njemu, problem odnosa prema muslimanima treba gledati kao problem odnosa prema Drugima. Istaknuo je kako se bez dijaloga i konsenzusa neće naći rješenje.