Hocu.ba za mlade u BiH

Omladinska informativna agencija, odnosno sad s novim imenom Inkubator društvenih inovacija Munja je nevladina organizacija koja već 15-ak godina aktivno djeluje u polju mladih , odnosno na jačanju položaja mladih te njihovih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Emir Kustura u organizaciji, između ostalog, radi kao koordinator info servisa i urednik info platforme Hoću.ba. Emir je bio i jedan od sudionika internacionalnog treninga o medijima za mlade MEDIAtion, u sklopu istoimenog projekta financiranog iz programa Erasmus Plus. Upravo su zato mediji za mlade bili povod da razgovaramo s Emirom.

Dok si bio u Splitu na treningu, u javnost je lansiran portal za mlade hocu.ba, čiji si glavni urednik. Po onome što dosad vidiš, kakve su reakcije mladih?

Mislim da smo napravili pravi boom sa novom info platformom Hoću.ba i, koliko možemo vidjeti, čuti i dobiti neke komentare, mladi su jako zadovoljni onim što im platforma pruža u smislu sadržaja, prostora, ali i onoga kako je sve to dizajnirano i osmišljeno jer je sam portal vrlo jednostavan i lagan za korištenje i pretraživanje.

Koliko su sami mladi uključeni u kreiranje sadržaja? Imate li volontere novinare, fotografe ili nešto treće?

Pored glavnog tima koji čini Hoću.ba, tu još imamo i studentski tim našim volontera/praktikanata koji svakodnevno imaju priliku da rade na portalu, da kreiraju sadržaj ali i mimo toga, da u okviru platforme Hoću.ba gostuju u radio i TV emisijama sa kojima portal ima suradnju. Nekoliko mladih ima svoje redovne rubrike/kolumne na portalu. Pored toga, imamo i tim mladih edukatora, odnosno PR tim Hoću.ba koji u najvećoj mjeri čini 50-ak srednjoškolaca u cijeloj BiH koji vode lokalne Facebook grupe Hoću.ba a koji su prije tog angažmana prošli obuku za peer edukatore. Lokalne Facebook grupe osmišljene su kao male gradske zajednice (npr. Hocu.ba - Tuzla) a namijenjene su svim zainteresiranim mladima iz tog grada i u njima mogu svakodnevno dobiti korisne informacije koje naši edukatori pronalaze i dalje postavljaju u svoje grupe, ali isto tako mogu poslužiti i kao mjesto za razmjenu iskustva ili nekih dodatnih savjeta, i svih onih pitanja koja mlade mogu zanimati. Trenutno imamo 40 lokalnih grupa ali u narednom periodu planiramo proširiti taj broj na preko 100 gradova.

I svi drugi kreativni mladi iz BiH mogu slati svoj sadržaj koji mi objavljujemo u posebnom dijelu hoću.prostor koji je upravo namijenjen mladim kreativcima kojima treba prostor i vidljivost, a mi im upravo to pružamo.

Sad, s odmakom od nekoliko mjeseci, koliko ti je trening MEDIAtion i sudjelovanje u projektu pomoglo u radu na vlastitim medijima za mlade ili budućim projektima?

Moram priznati da je trening MEDIAtion došao u pravo vrijeme jer sam na treningu imao priliku predstaviti portal Hoću.ba i od učesnika dobiti neke jako bitne sugestije i prijedloge vezane za portal koje smo mi kasnije i iskoristili. Pored toga, MEDIAtion je lično meni donio neke bitne stvari kada je u pitanju samo shvatanje medija za mlade te alate koje mi služe u radu, ali i, što je jako bitno kontakte, jer tamo sam upoznao nekoliko osoba s kojima sam i dalje u kontaktu i s kojima ćemo vjerovatno vrlo skoro ponovo raditi na zajedničkim projektima.

Kakva je situacija s medijima za mlade u Bosni ili barem u regiji u kojoj vi djelujete? Razvijaju li se, prepoznaju li ih mladi?

Situacija s medijima za mlade nije dobra kad je u pitanju BiH. Postoji svega par medija, što je po mom mišljenju premalo jer se premalo sadržaja za mlade kreira, a i oni koji trenutno rade, bojim se da kreiraju sadržaj koji mladima nije dovoljno zanimljiv, atraktivan i na neki način provokativan.

Kakva je umreženost i suradnja udruga za mlade koje imaju medije za mlade?

Nažalost, umreženost i suradnja udruga za mlade nisu na zadovoljavajućem nivou, ali mi se trudimo napraviti pomak i u tom polju. Tako da sad imamo suradnju s nekoliko organizacija koje također rade s mladima u smislu da razmjenjujemo informacije, radimo zajednički na projektima za mlade, ili jednostavno te organizacije pripremaju određeni sadržaj za mlade koji mi poslije objavljujemo na Hoću.ba.

Što bi, po tvojem mišljenju, mediji za mlade trebali sadržavati a da to drugi mediji ne nude (u dovoljnoj mjeri ili nikako)? Po čemu bi trebali biti specifični?

Osnovni razlog zbog kojeg je kreirana info platforma Hoću.ba je taj da utiče na promjenu svijesti mladih. I po mom mišljenju, mediji za mlade, posebno kod nas, morali bi više da rade na promjeni svijesti mladih ljudi i da budu više angažirani po tom pitanju. Kada uzmemo u obzir da je samo 7 % mladih član neke organizacije, da ih je samo oko 10 % negdje volontira, onda morate biti svjesni da svoj sadržaj, odnosno ono što im nudite mora biti atraktivan, zanimljiv, provocirajući, inspirativan. Ukoliko mladi nisu svjesni zbog čega je bitno volontiranje, prakse, neformalna edukacija, studij vani, onda im džabe pružate informacije jer ih neće iskoristiti. Mi upravo to pokušavamo uraditi, svakodnevno kroz pozitivne primjere drugih uspješnih mladih koji su uspjeli u pokretanju vlastitog biznisa, koji su negdje na studiji ili praksi vani, koji su dobili zaposlenje nakon volontiranja, želimo pokazati drugim nezainteresiranim mladima da je moguće i da ih na neki način motiviramo da i sami probaju nešto uraditi.