GMO rajčice su mit – ne postoje!?

GMO – što je to? Odgovor smo dobili u četvrtak navečer u Info zoni na predavanju Hrvoja Fulgosia iz Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, predsjednika vijeća za GMO pri Vladi RH. Saznali smo, između ostalog, kakve rajčice jedemo i što to raste na slavonskim poljima sa oznakom Monsanto i Pioneer.

U sat vremena dugom predavanju Fulgosi se fokusirao na razbijanje uvriježenih mitova o genetski modificiranim organizmima te je ukratko objasnio mehanizme pomoću kojih se vrši manipulacija genima biljaka.

Na tržištu ne postoje GM rajčice, bezukusne su zbog načina uzgoja

Odmah na početku istaknuo je nelogičnost u zakonima – GMO je prema zakonu samo genetički inženjering, a biljke tretirane tzv. klasičnim tehnikama oplemenjivanja ne moraju prolaziti kroz rigorozne testove poput GM biljaka. – Iz zakona su isključeni organizmi modificirani gama-zračenjem ili kemijskim mutagenima, njih se ne kontrolira – upozorio je Fulgosi.

Razbio je još jedan uvriježeni mit – GMO nisu došli iz Amerike, već su na njima prvi počeli raditi europski znanstvenici. Još 1980. patentiran je prvi gen, a rasprava da li je to etično još traje.

Ukratko je objasnio dvije metode genetske modifikacije – pomoću bakterije Agrobacterium tumefaciens te genskim pištoljem, pomoću čestica zlata ili volframa. – Proces unosa DNA nije danas još do kraja poznat, ne može se kontrolirati gdje će se u genomu biljke naći umetnuti dio – rekao je Fulgosi. Ali – istaknuo je – za svaki GMO mora se pokazati gdje je točno gen ugrađen, a to se metodama molekularne biologije može ustvrditi nakon unosa.

Demistificirao je priču koja godinama kruži o GM rajčicama. – GM rajčice na tržištu ne postoje, to je notorna laž. Istina je da su GM rajčice bile prve razvijene, ali sorta je bila bezokusna i povučena je sa tržišta još 90ih. Rajčice koje kupujete bezukusne su jer su uzgajane bez zemlje, izložene etilenu da bi prije dozrjele pa ne razviju šećere – objasnio je.

Većina pamuka je GM, ali još ne jedemo svoje donje rublje…

Saznali smo i da koristimo GM biljke htjeli ne htjeli, pošto je većina usjeva pamuka genetski modificirano. – Ali to nas još ne zabrinjava jer nam još nije tako loše da jedemo svoje donje rublje – rekao je Fulgosi. Osim pamuka, najčešći GMO su soja i uljna repica.

Osvrnuo se i na pitanje bioraznolikosti. – Svaki utjecaj, svaka poljoprivreda i kultiviranje smanjuje bioraznolikost – istaknuo je. – U Hrvatskoj ne postoje divlji srodnici kukuruza, krumpira i soje, tako da se promjene ne mogu prenositi na divlje srodnike! Zato studije iz Južne Amerike nisu usporedive sa situacijom u Hrvatskoj – smatra Fulgosi.

Komentirao je upozorenja o ucjenjivanju poljoprivrednika sterilnim sjemenom. – Svaki hibridni kukuruz se svake godine kupuje od proizvođača jer u sljedećoj generaciji gubi dio svojstava. Ni jedno hibridno sjeme ne može se ponovo koristiti – naglasio je i zapitao se zašto nam o tome nitko ne govori. Indikativno je i da zemlje koje su snažno protiv GMO razvijaju opsežna istraživanja na tu temu – Mađarska, Italija, Austrija. Zašto se i mi ne bi time bavili, pita se.

U Hrvatskoj nema smisla saditi GMO

Priču o mogućnostima širenja GMO na hrvatska polja ilustrirao je Google Earth snimkom polja u Iowi, koju je usporedio sa snimkom iz jednake udaljenosti slavonske ravnice. Poanta je jasna – naša su polja toliko sitno parcelizirana da je koegzistencija GMO i konvencionalnih kultura nemoguća. – Svaka žučna rasprava se tu prekida – zaključio je predavanje Fulgosi.

Potom su uslijedila pitanja iz publike, pa je komentirao nedavno objavljenu francusku studiju o kancerogenosti Monsanto kukuruza. – Istraživanje o štetnosti GMO kukuruza u vrijeme suše, kad su cijene na vrhuncu, a u Francuskoj je dobro rodilo. Treba se informirati – upozorio je.

Na komentar iz publike da smo Monsantu jako zanimljiva zemlja, odgovorio je. – Monsanto već zarađuje milijune na velikoj većini naših polja, na konvencionalnim kulturama. Tu je tolerancija za GMO nula. A, recimo, vreća konvencionalnog sjemena je 50 kn, dok je vreća modificiranog 5 kuna. Pa vi vidite da li je njima u interesu kod nas dovoditi GMO. Njima su GMO dio kolača. Uostalom, puštanje u okoliš GM biljaka je zakonom zabranjeno. U nas ni zbog veličine polja, ni zbog ekonomske opravdanosti, saditi GMO nema smisla – kaže Fulgosi.

- Ali ovakvo poticanje histerije, širenje panike, plasiranje patvorenih informacija, izvrtanje pile naopako, to je bezobrazno – zaključio je Fulgosi.

Hrvatska strategija prema GMO

Dokumente na kojima je temeljena Hrvatska strategija prema GMO, možete pogledati na linku.