Halloween i nakon njega

Halloween, kod nas poznat pod nazivom Noć vještica, svoje ime zapravo duguje večeri prije blagdana Svih svetih (All Hallows' Eve). Iako je obilježavanje ovog blagdana započelo kombiniranjem poganskih i ranokršćanskih običaja zapadne Europe, danas ga primarno vezujemo uz SAD, prikupljanje slatkiša od vrata do vrata, rezbarenje bundevi, te maskiranje pretežito u likove iz horror žanra.

Komercijalizacija guši kreativnost – i degradira kulture

Američka ideja bila je da se na jednu večer djeci (ali i odraslima) omogući da izvrnu sva pravila koja vrijede ostale dane u godini, pa je tako prihvatljivo prihvaćati slatkiše od nepoznatih ljudi prerušen u stvorenja iz noćnih mora. No, posljednjih desetljeća komercijalizacija je ovom blagdanu dala svoj pečat, pa je u danima prije Halloweena tržište preplavljeno jeftinim maskama i kostimima koji guše kreativnost, ali i potiču negativnu praksu. Primjerice, kostimi namijenjeni ženama u pravilu su kreirani tako da budu seksi, bez obzira želi li se osoba prerušiti u bolničarku, zeca ili pak napola raspadnutog zombija. Drugi problem o kojemu se intenzivno raspravlja je kulturalna aproprijacija. Riječ je o terminu koji je za većinu Hrvata i dalje nepoznanica, a opisuje preuzimanje i eksploataciju značajki kulture koja nije tvoja. Iako je u današnjem dobu globalizacije, kada na brojnim teritorijima dolazi do miješanja pripadnika različitih kultura teško procijeniti gdje je granica, kada je riječ o Halloweenu, većina se slaže gdje povući crtu.

Maskiranje u pripadnike nacionalnih manjina i/ili drugih etniciteta nije prihvatljivo, jer jeftine replike kostima degradiraju pojedine elemente njihova identiteta ili potiču stereotipe. Tako se primjerice blackface, odnosno prerušavanje bijelaca u crnce tretira kao čisti rasizam, a ako bi poželjeli prerušiti se u Indijanca, preporučljivo je promisliti dvaput. Na internetu su uoči ovogodišnjeg Halloweena na stranicama poput The Guardiana, Huffington Posta i BuzzFeeda objavljeni brojni članci i videa kojima se zorno ilustrira u čemu je problem s ovakvim kostimima.

Samhain i Dia de los muertos

Kod nas se pak proslava Halloweena još uvijek masovno ne prakticira, budući da sličan koncept već postoji u veljači za vrijeme popularnog Karnevala. Ipak se iz godine u godinu povećava broj klubova koji ovom prigodnom organiziraju tematske zabave, pa sve veći broj ljudi iskoristi dodatnu priliku za prerušavanje.

Inače, suvremeni američki Halloween specifičan je još po tome što se vremenom najviše udaljio od simbolike koju su zadržale ostale svetkovine i blagdani koji se održavaju u ovo vrijeme diljem svijeta. Naime, kod ostalih je i dalje naglasak povezivanju s prirodnim ciklusima života i smrti, te prisjećanjem na voljene koji više nisu tu: od poganskog Samhaina (koji se vezuje najprije uz drevne Kelte) koji se obilježava na isti dan kad i Halloween, preko meksičkog Dia de los muertos koji se slavi 1. studenog i tradicionalnog katoličkog blagdana Svih Svetih, do Dušnog dana, odnosno Dana mrtvih, koji se obilježava dan kasnije, 2. studenog.

Samhain, koji slave pripadnici poganskih religija, vuče korijene iz pretkršćanskih (pretežno keltskih) svetkovina. Večer između 31. listopada i 1. studenog označava prijelaz iz ljetnog perioda u zimski, kada je prema predaji i veo između svijeta živih i svijeta mrtvih najtanji. Bez obzira u koju vrstu „života poslije smrti“ vjeruju, za pogane je simbolika dolaska zimskog umiranja prirode i hibernacije prije dolaska proljeća povezana s prisjećanjem na drage pokojnike.

Sjećanje na pokojnike – bez obzira na vjeru

Na Sve svete vjernici slave sve svece koje je Crkva kanonizirala, one čija se kanonizacija ili proglašenje blaženima upravo čeka, te one koji su svetost dokazali svojim životom. Za sve ostale preminule, slavi se Dušni dan kada između ostalog posjećuju groblja i ukrašavaju grobove. Iako neki crkvenjaci tvrde da je Dušni dan pogrešno u narodu nazivan i Dan mrtvih, poanta ovog blagdana kod nas je u prisjećanju na drage pokojnike, bez obzira vjersko opredjeljenje.

Dia de los muertos, u doslovnom prijevodu Dan mrtvih, blagdan je koji potječe iz Meksika, ali se danas obilježava u većini Latinske Amerike. Iako ovaj praznik također uključuje festivalsko raspoloženje i kostimiranje, odnosno ukrašavanje lica i tijela karakterističnim motivima, glavni fokus je na kontemplaciji i povezivanju s dušama dragih pokojnika. Zbog agresivnih medijskih i tržišnih kampanja koji prate Halloween, dio državljana SAD-a koji ne pripadaju latinoameričkim kulturama također sve češće radije obilježava ovaj blagdan.