Gorući problemi: problemi mladih

Razvojni prioriteti grada Splita u sljedeće četiri godine, tribina u organizaciji Udruge Cenzura plus i Slobodne Dalmacije u Gradsko kazalište lutaka, u srijedu 15.05., dovela je brojne stručnjake i znalce, ali i gradonačelničke kandidate i kandidatkinje. Pod moderatorskom palicom Saše Ljubičića ključne probleme i razvojne prioritete grada Splita izložili su Maja Fredotović, Maja Miše, Mirko Petrić i Sanja Sterle.

Gorući problemi Splita su odlazak i nezaposlenost mladih

Prostorna ekonomistica, dr. Maja Fredotović, svoje je izlaganje bazirala na činjenici da je Split kao prostor jako loše iskorišten, a vrijeme koje dolazi ne obećava konkretna rješenja. - Split ima dobre predispozicije za razvoj u svakom pogledu, no ne iskorištava ih. Gorući problem koji treba istaknuti je odlazak mladih iz Splita te nezaposlenost, posebno mladih ljudi - komentirala je. Osnovnim, generalnim problemom Splita smatra nedostatak vizije. - Što ovaj grad želi biti, kakav želi biti, u što se želimo razviti? Jesmo li sportski grad, kulturni grad ili turistički grad? Možemo sve biti, ali ajmo onda to izgraditi do kraja, kako treba – napominje. Drugi prioritet je komunikacija, a problem nedostatak iste. - Split ne može biti dostatan sam sebi, potrebna je bolja i kvalitetnija komunikacija između Grada i Županije, te Grada i njegovog stanovništva - upozorava Fredotović.

Sociolog Mirko Petrić započeo je svoje izlaganje replikom na izlaganje dr. Fredotović – Ne slažem se da Splitu nedostaje vizija, viziju imamo, ono što nedostaje je institucionalni kontekst u kojem se mogu razvijati vizije - govori. Petrić je zamjerio dio naziva tribine, onaj koji se odnosi na vremenski period od četiri godine. - Četiri godine su nedovoljan vremenski period, prijeko je potreban dugoročniji razvojni ciklus, na barem sedam ili deset godina. Ključ je u planiranju jer planiranje je novac – napominje Petrić.

850 milijuna kuna potrošeno za kampus nije se trebalo trošiti na zgrade, već na ljude

Svoje razvojne prioritete sažeo je prema 3T teoriji: talent, tehnologija i tolerancija. Talent postoji, ali je sputan upravo radi nedostatka institucionalnog konteksta što za posljedicu ima odljev mozgova. - 850 milijuna kuna potrošeno za kampus nije se trebalo trošiti na zgrade, već na ljude – kazao je. Tehnologija neprestano ide naprijed, a Split je i dalje u debelom zaostatku, dovoljno govori što nemamo ni WiFi svuda gdje je potreban. No najveći i najteži problem, a ujedno i najvažniji prioritet je tolerancija, smatra. - Mi smo izuzetno netolarantna populacija. Dok god se mlate dvije djevojke koje se drže za ruke ne možemo govoriti o nikakvom razvojnom ciklusu. Dio rješenja leži u poticanju razvoja civilnog društva. Najkvalitetniji i najkompetentniji ljudi grada Splita nalaze se baš u civilnom sektoru – zaključio je.

Dr. Maja Miše, profesorica s Filozofskog fakulteta u Splitu, pričala je o turizmu koji se smatra najjačom privrednom granom, a pritom ne rješava problem nezaposlenosti. Kao primjer je izdvojila Španjolsku koja je izgradila turističku infrastrukturu, preko 200.000 hotela, preko 200 golf terena a preko četvrtine stanovništva je nezaposleno. Miše je iznijela oštru kritiku na turistifikaciju grada i nametanje turizma kao jedinog rješenja gospodarskog razvoja, koji, prema njenom mišljenju, zapravo samo potiče prekarijat. - Prekarni radnici su sezonski radnici koji žive od turizma, koji ne mogu imati stalan posao ni stalna primanja, ne mogu podići kredit ili imati dugoročne planove, a takvih nas je sve više i više – pojasnila je. Njeni su razvojni prioriteti sljedeći: umjesto izgradnje novih, staviti u funkciju postojeće hotele, novce usmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta, zaustaviti trend iseljavanja iz povijesne jezgre te kao posljednji osnivanje sigurne ženske kuće. - Sramota je što Split još uvijek nema žensku kuću - istaknula je Miše.

Sanja Sterle, profesorica s UMAS-a, pročitala je osvrt na poziciju i stanje kulturne i nezavisne splitske scene. - Umjesto umjetnosti imamo masovni turizam, jeftinu glazbu i sapunice. U Splitu je pokrenut niz akcija i umjetničkih inicijativa, a umjetnički aktivizam sve je jači i bogatiji, no ono što nedostaje je razvoj društvene svijesti o važnosti djelovanja - Razvojni prioriteti grada Splita su osnažiti Split kao suvremeno kulturno središte te kulturološko profiliranje regije, a veliki je problem Splita što kulturu definira samo kao povijesnu baštinu – kazala je.

Nakon izlaganja iz publike je postavljeno nekoliko pitanja koja su, već očekivano, upućena na krive adrese te je istaknuto nezadovoljstvo radom Sveučilišta, a poneki gradonačelnički kandidati doživjeli su tribinu kao priliku za samopromociju što je naišlo na glasno neodobravanje publike.