Glazbeni vremeplov uz HIP4tet
HIP4tet pri sviranju koriste crijevne žice i gudala kakva su se koristila u vremenu iz kojeg potječe glazba koju izvode. Tek im se u drugom dijelu koncerta dogodilo ono što nije toliko neobično kod mladih glazbenika – manjak koncentracije i kondicije.
Nakon što je koncertom Zagrebačkog puhačkog trija 28. kolovoza otvoren četvrti po redu MAGfestival komorne glazbe, tri dana kasnije Muzej grada Splita ugostio je i HIP4tet te Josipa Draganića na gitari.
HIP4tet prvi je glazbeni ansambl iz inozemstva koji je nastupio na MAGfestivalu koncertom Europska klasika na izvorni način, a okuplja gudače iz različitih zemalja EU. Mladi glazbenici upoznali su se u francuskom Saintesu svirajući u Jeune Orchestre Atlantique, a naziv njihova ansambla (skraćenica HIP oznaka je za Historically Informed Performance), kao i ime samog koncerta, upućuju na njihovu težnju za oživljavanjem izvorne glazbe sviračkom praksom.
Kako to čine objasnio nam je Oleksandr Sora, prva violina, nakon izvedbe Gudačkog kvarteta br. 1 u c-molu francuskog skladatelja J. B. Seint-Georgesa. Naime, pri sviranju članovi HIP4teta koriste crijevne žice i gudala kakva su se koristila u vremenu iz kojeg potječe glazba koju izvode, što je Sora publici i demonstrirao uspoređujući gudala, a što se tiče same izvođačke prakse oslanjaju se na glazbene kritike, traktate i druge publikacije iz određenog razdoblja. Ono što je moglo začuditi publiku na koncertu je duže i češće uštimavanje ansambla, ali to je pri ovakvoj izvođačkoj praksi, kako nam je objasnio Sora, uobičajeno.
Nakon Seint-Georgesova na repertoaru se pronašao još jedan gudački kvartet, također u c-molu, poznatijeg skladatelja L. van Beethovena. Upravo je taj Beethovenov Gudački kvartet op. 18, br. 4 izvođački najuspjelije djelo HIP4teta. Naime, u drugom dijelu koncerta dogodilo ono što nije toliko neobično kod mladih glazbenika – manjak koncentracije i kondicije. Iako je HIP4tet svojom svirkom pokazao energiju, muzikalnost, dobru komunikaciju među članovima ansambla te mogućnost prezentacije širokog dinamičkog raspona, u drugom dijelu koncerta potkradalo im se sve više tehničkih i intonacijskih pogrešaka, a energično sviranje preraslo je u preveliko afektiranje. U Gudačkom kvartetu op. 54 Tost Verena Zauner je svirajući dionicu na violončelu publici parala uši svojim tehničkim nespretnostima onemogućavajući da do njih dopre ugodan zvuk Haydnove glazbe.
Priključenje Josipa Draginića, koji je i član organizacijskog odbora i umjetničkog vodstva MAGfestivala, vratilo je koncentraciju pri izvedbi Kvinteta za gudače i gitaru L. Boccherinija, no ni ova izvedba nije ponovila kvalitetu koju su pokazali u prvom dijelu koncerta. Iako je Draganić na gitari imao solidnu izvedbu, komunikacija s ostatkom ansambla znala je i zakazati, što je mjestimično bilo čujno kada bi HIP4tet poprilično nadglasao gitaru.
Udruga mladih akademskih glazbenika (MAG) ističe da je stjecanje iskustva na pozornici presudno za sazrijevanje svakog umjetnika, a mladima naročito nedostaje takvih prilika za razvoj. Upravo zato se koncertima u ovoj manifestaciji može pristupiti s blažom dozom kriticizma te ih bodriti na njihovom putu sazrijevanja.
Slijede još tri koncerta u sklopu ovogodišnjeg MAGfestivala, a Zemlja snova naziv je sljedećeg koji će se održati u ponedjeljak, 02. rujna. Muzej grada Splita tada će ugostit Hrvatski gudački kvartet i oboisticu Katarinu Grubić u dvorani Papalićeve palače gdje ćete moći čuti skladbe B. Brittena, A.Borodina i M. Ravela.