Financijski smo nepismeni!

U Info zoni je u srijedu održana radionica Upoznaj kredit, zaštiti se, koju je vodio Toni Milun, profesor matematike poznat po svojim on-line predavanjima na kojima na pristupačan i razumljiv način objašnjava gradivo učenicima i studentima.

Tako je i polaznicima ove radionice, prve financijske radionice koju je vodio, kroz par jednostavnih primjera objasnio pojmove čiji su sami nazivi većini građana potpuna nepoznanica.

Predavanje je započeo provokativnim citatom kontroverzne Borne Rajić i pitao okupljene: Je li siromaštvo odraz neznanja?

– Dijelom se slažem s tom izjavom, nismo financijski obrazovani – započeo je izlaganje Milun.

Rekao je da u osamdesetima upravljanje vlastitim financijama nije bilo pretjerano složeno – radnici bi dobili plaću na ruke, nije postojao tekući račun, dozvoljeni minus, ni trošenje novaca kojih nemaš.
U vremenu kada imamo razne bankarske proizvode na tržištu a službenici u bankama ih prodaju klijentima, financijska pismenost je neophodna.

– Ljudi jednostavno ne znaju što potpisuju – konstatirao je Milun dodavši da ni on, kada je 2006. uzimao kredit, nije u potpunosti kritički sagledao situaciju, te je vjerovao da je ugovor sa Bankom Sveto pismo. – Pokazalo se da nije – rekao je, i dodao: – Iskustvo nas je naučilo da moramo provjeravati banke.

U kratkim crtama na jednostavan je način objasnio neke pojmove sa kojima se htjeli ili ne svakodnevno susreću svi vlasnici tekućih računa. Objasnio je razliku između dekurzivnog i aniticipativnog proračuna, te usporedio jednostavni i složeni dekurzivni obračun. Za obračun kamata na kredit na više od dvije godine u banci se koristi složeni dekurzivni obračun, što je nepovoljniji obračun pošto se kamata računa na iznos duga (a ne osnovnog iznosa koji je posuđen), pa ta vrijednost eksponencijalno raste.

– Da li je to nezakonito ili ne je pravno pitanje. Tako su formulirani zakoni i ovo se koristi – kometirao je Milun.

Pokazao je i kako naizgled banalno brojanje dana značajno utječe na iznos koji klijenti plaćaju bankama. Za brojanje dana na tekućem računu, naime postoje tri metode – engleska, njemačka i francuska. Njemačku, koja osrednjava sve mjesece na 30 dana i posljedično godinu na 360 dana, nitko kod nas ne koristi. Gotovo sve banke koriste englesku metodu koja broji dan za dan, pa godina ima 365 odnosno 366 dana. Splitska banka, s druge strane, koristi francusku metodu koja u istoj jednadžbi godinu osrednjava u nazivniku i broji dan za dan u brojniku, što rezultira uvjerljivo po klijenta najnepovoljnijim proračunom kamatne stope.

Usporedio je proračun kamate na jednostavnom primjeru – na posuđenih 1.000,00 kn, u tri mjeseca, sa kamatom od 5% korisnici Splitske banke platit će 12,78 kn kamate, dok će ostali platiti 12,60 kn. Milun je tu pojavu prijavio HNB-u, odakle je dobio odgovor da je to legitimno. Istaknuo je da se tu ne radi o veličini iznosa, nego o principu.

– Ja sam prijavio svoju banku za 60 lp. Volio bi da svi imate stav da su to vaši novci. Ja svoj novac, ako ne trebam, ne dajem banci – ustvrdio je Milun.

Objasnio je i pojam interkalarne kamate, koja se obračunava između dana početka korištenja kredita i datuma zaduženja anuiteta (datum kada se kredit stavlja u otplatu) – važno je dakle, ako razmišljate o kreditu, i kojega ćete ga dana u mjesecu podignuti. Za to ne postoji jedinstvena formula – svaka banka ima svoj datum anuiteta, dakle o tome se treba raspitati u poslovnici.

Zatim je prošao kroz vlastiti stambeni kredit u švicarskim francima i na tom primjeru ukazao na nelogičnosti na koje je naišao.

– U ugovoru piše da je kamanta stopa vezana uz tromjesečni LIBOR za CHF, troškove pribavljanja sredstava – za što mi još uvijek nisu objasnili o čemu se radi – i kamatnu maržu, koju su jednostrano u jednom trenutku podigli – komentirao je.

Pokušao je dovrsti u korelaciju LIBOR i svoju kamatnu stopu, i pokazao koristeći dva načina proračuna da korelacije – nema.

– Svi su krediti isti, ista pravila vrijede i za kredite u eurima i kunama – rekao je.

Za kraj je polaznicima pokazao kako koristiti jednostavnu tablicu za provjeru bankinog izračuna kamate na tekući račun. Tablicu možete preuzeti na linku i sami provjeriti vašu banku.


Pravila za financijsku neovisnost

Milun je naveo nekoliko pravila kojih se pridržava:
Nulto pravilo: trošiti manje nego što zarađujemo i uvijek ostaviti dio sastrane.
Prvo pravilo: nema minusa.
Drugo pravilo: kredit se smije koristiti samo za dvije stvari – rješavanje stambenog pitanja, i ulaganje, bilo u posao, bilo u obrazovanje.
Treće pravilo: evidencija novca. Preporuča da ovisnosti (slatkiši, cigarete) evidentirate u posebnu kolumnu. Tako ćete najbolje doći do odgovora na pitanje gdje mi ide novac.