EU je jedina nada za Dom mladih

17_05_2014 / 15:05h  |  Autor: Antonia Stipić  |  Foto: Rene, arhiv
EU je jedina nada za Dom mladih

Poseban je problem, naglasio je sociolog Mirko Petrić, što se sudionike nezavisne kulturne scene proučava pod povećalom, a institucije bez obzira na rezultate svoga rada imaju osiguran priljev novaca.

Na tribini Financiranje nezavisne kulturne scene u Splitu, u sklopu festivala Platformat, u četvrtak je u kinu Beton predstavljeno istraživanje o financiranju nezavisne kulture u Splitu koje je naručila Platforma Doma mladih. Tribina, koju je moderirao Ivan Galić iz Dišpeta, organizirana je u sklopu festivala Platformat.

Nezavisna kultura dobiva samo kap iz proračuna

Sociolozi Mirko Petrić, profesor na Sveučilištu u Zadru i Inga Tomić-Koludrović iz instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, analizirali su financiranje kulture u Rijeci, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Zadru, te načine raspodjele sredstava, percepciju i mjesto nezavisne kulture u Splitu. Prezentaciji su, osim predstavnika nezavisne kulturne scene, nazočili i gotovo svi zaposlenici Ureda za kulturu Grada, osim Siniše Kuke koji se opravdao bolešću.
– Dolaze mi studenti koji nemaju mišljenje ni o čemu. Fali nam kritičnosti i bez ulaganja u kulturu ćemo propasti – podjelio je Petrić profesorsko iskustvo uz podatke da se u Hrvatskoj izdvaja 0,49 % proračuna za kulturu ili 72 eura po glavi stanovnika, a taj iznos kontinuirano pada – sredstva su se samo u odnosu na 2013. umanjila za 20 milijuna kuna. Za usporedbu, za proračun u postotku manje od Hrvatske u Europi izdvaja samo Njemačka (0,38%) što po glavi stanovnika iznosi znatnih 112 eura, dok Španjolska izdvaja čak 6,78%, odnosno 149 eura po stanovniku.
- Ako izuzmemo Zagreb, onda Rijeka i Split za kulturu izdvajaju najviše novca, ali nezavisna kultura dobiva kap u proračunu te je izložena institucionaliziranju. Od kulturnih aktera traži se da se osim umjetnošću bave i projektnim menadžmentom uz nestabilne izvore financiranja – istaknuo je Petrić i dodao da su u institucijama zadaci podijeljeni na veći broj zaposlenika, dok ih u nezavisnoj kulturi nerijetko obavlja sam umjetnik. Poseban je problem, naglasio je, i to što se sudionike nezavisne kulturne scene proučava pod povećalom, a institucije bez obzira na rezultate svoga rada imaju osiguran priljev novaca. Naveo je jedan pozitivan primjer: zagrebačka Kultura Nova koja ima osigurana sredstva zahvaljujući zakonu napisanom posebno za tu zakladu.

Jedini način da se dom završi jesu EU fondovi

Anketom, koju su istraživači proveli nad članicama Platforme Doma mladih, zagovaračke inicijative koju čini 14 udruga i daje dobar presjek nezavisne scene u Splitu, pokazalo se da se najmanje sredstava dobiva iz Županije, najviše iz Grada Splita i državnog proračuna a nešto manje iz međunarodnih izvora i zaklada. Također su iznijeli podatak da gradski budžet za kulturu pojedu uglavnom HNK i muzeji.
– Nezavisna kultura u Splitu nije manje kvalitetna od institucionalne kulture. Nedovoljna je kompetitivnost za nelokalne izvore financiranja i ne postoji strategija razvoja – zaključili su sociolozi te predložili da se pri izradi tog dokumenta primjereno zastupi nezavisna scena. Osim toga, smatraju da je potrebno formirati peto Vijeće u kulturi, koje bi se bavilo interdisciplinarnim umjetnostima i nezavisnom kulturom, uz povećanje proračunskih izdavanja. Također su predložili da bi Dom mladih mogao biti hibridna ustanova koja bi mogla biti kulturno središte.
– Jedini način da se Dom napokon završi jesu EU fondovi – odgovorio je Igor Baković, savjetnik za kulturu. Sumirao je trenutno stanje te podržao ideju za osnivanje još jednog vijeća, a na pitanje može li se 1% izdvajanja za institucije preusmjeriti u nezavisnu kulturu odgovorio je: – Može i 2%!
– Novo vijeće košta 60 000 kuna koje idu iz sredstava za kulturu. Forma će možda pojesti sadržaj – replicirao je Milivoj Hekman iz splitske Službe za kulturu, a Nataša Kadin, predsjednica udruge Mavena-njenih 36 čuda, predložila je da vijeća surađuju međusobno umjesto osnivanja novih u kojima, prema riječima Hrvoja Cokarića, predsjednika KUU Uzgon, ne postoje ujednačeni kriteriji za ocjenjivanje projekata.

Do promjena mora doći

Marijo Glavaš
iz Vijeća za knjigu i nakladničku djelatnost pohvalio je suradnju s Gradom te prihvaćanje odluka koje su donijeli, a Inga Tomić-Koludrović je u nastavku živahne rasprave spomenula smanjenje gradske potpore Split Film Festivalu. – Festival se može održati jer ima velika sredstva od Hrvatskog audio vizualnog centra. To je primjer kako ćemo raditi ubuduće – odgovorio je Igor Baković te ilustrirao time uvodnu izjavu da odolijeva pritiscima za dodjelu novca.

Bruna Bebić iz Vijeća za film i medijsku djelatnost založila se za poseban status filmskih festivala te za poticanje produkcije odgovorivši time na pitanje postavljeno iz publike je li umjetnost kreacija ili reprodukcija i zašto brojke nisu obrnute u korist stvaralaštva.

Rasprava je potrajala gotovo dva sata što nije čudno uzme li se u obzir da je kutura trenutno dosta vruća tema u Splitu i povoda za razgovor ne nedostaje: vijeća u kulturi, kulturna strategija, kandidatura za EPK... Svim je akterima jasno da do promjena treba doći, a hoće li se usmjeriti u za grad i njegove građane najpovoljnijem smjeru, pokazat će vrijeme.

Zadnji dan Platformata

Festival Platformat približava se kraju. U nedjelju, na platou ispred Doma mladih, od 11 h bit će postavljena umjetna stijena za penjanje. Članovi SPK-a Lapis pozivaju sve zainteresirane da se pridruže.

U Klubu mladih Kocka u subotu od 22:00 nastupa Debeli Precjednik, jedan od ponajboljih hardcore punk sastava čitavog Balkana koji ove godine slavi svoju dvadesetu godišnjicu postojanja. Posljednji album Bruto Slavo / VBK predstavio je 15 izvrsnih punk rock himni, a uskoro se očekuje i ovogodišnji EP Povijest bolesti: Prvih 20 godina.
U nedjelju od 21 h na Blues večeri nastupa zagrebački BJUZ (bilo jednom u Zagrebu).