Energetska (r)evolucija

Stopostotni obnovljivi izvori energije dostupni svima ostvarivi su do 2050. godine i to je jedini način da se svijet osigura od klimatske promjene katastrofalnih razmjera. To je glavna poruka scenarija Energetske (r)evolucije koji je 21. rujna objavio Greenpeace u suradnji sa znanstvenom zajednicom predvođenom Njemačkim centrom za aeronautiku i astronautiku. Također je istaknuto da je prijelaz na obnovljive izvore energije moguć bez ekonomskih gubitaka, a ovisi isključivo o političkoj volji.

Energetska (r)evolucija

Dok klimatski summit u Parizu, koji se treba održati za tri mjeseca, nudi svjetskim čelnicima priliku da poduzmu potrebne mjere i ključne korake u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se ubrzala trajna transformacija svjetske energetike, ovo revolucionarno izvješće pokazuje na koji je način ova transformacija moguća, koliko će koštati i kakav je utjecaj na zapošljavanje u energetskom sektoru.

Energetska (r)evolucija kaže da bi korištenje obnovljivih izvora energije smanjilo emisiju CO2 do 2020. godine, a do 2050. tu istu emisiju svelo na samu nulu. Prijelaz se ne bi dogodio preko noći već u fazama počevši s lignitom (do 2035. godine), iza kojeg bi slijedio ugljen (do 2045.) a zatim i loživo ulje te benzin (2050.).

Ušteda je veća od troškova

Iskorištavanje obnovljivih izvora energije predstavlja pravi izazov u transportnim sredstvima jer povlači za sobom tehničku revoluciju. Ipak, avioni i brodovi mogli bi biti pokretani biogorivima, vodikom i sintetičkim gorivima dobivenima pomoću električne energije. Loživo ulje za grijanje bit će zamijenjeno solarnim kolektorima, geotermalnom energijom i toplinom iz obnovljivog hidrogena. Benzin će biti posljednje fosilno gorivo u upotrebi i zamijenjeno već spomenutim vodikom dobivenim iz obnovljive električne energije.

Potrebna dodatna ulaganja u obnovljive izvore do 2050. godine prosječno iznose oko bilijun dolara na godinu, a godišnje uštede 1. 07 bilijuna dolara jer obnovljivi izvori ne trebaju gorivo. Tako se u potpunosti pokrivaju troškovi potrebnih investicija.

Uz čišći okoliš i više radnih mjesta

Industrija solarnih fotonapona mogla bi do 2030. zaposliti 9.7 milijuna ljudi (10 puta više od sadašnjeg broja zaposlenih u industriji ugljena), a u vjetroelektranama radilo bi 7.8 milijuna ljudi što je dvostruko više zaposlenih u odnosu na broj radnika u industriji fosilnih goriva danas. Sven Teske, glavni autor izvješća kaže:
- Industrije solarnih i vjetroelektrana sazrele su i sada su troškovno konkurentne s ugljenom. Vrlo je vjerojatno da će u narednom desetljeću prestići industriju ugljena u pogledu radnih mjesta i isporučene energije. Obnovljiva energetika ne treba subvencije, ali vlade moraju upravljati procesom demontiranja industrije fosilnih goriva koja se brzim koracima kreće u pravcu beznačajnosti.

Obnovljiva energija nije samo moguća, nego je i neophodna

Sektor obnovljive energije dokazuje da može promijeniti energetiku: 60% nove energetike bilo je iskorišteno diljem svijeta u 2014. godini. Sve više znanstvenika, inženjera i aktivista zastupa stajalište da je stopostotna obnovljiva energija ne samo moguća, već i esencijalna. Lokalne vlade se sve više na to obvezuju, a 164 zemlje diljem svijeta imaju planove za obnovljivu električnu energiju. Gradovi Fukushima u Japanu i Maui na Havajima su već prešli na 100-postotnu obnovljivu energiju.
- Nakon ovog Greenpeaceovog scenarija, sporazum o klimi u Parizu mora donijeti dugoročnu viziju ukidanja ugljena, nafte, plina i nuklearne energije do sredine stoljeća te postići cilj 100-postotnog udjela obnovljivih izvora, uz dostupnost energije svima – zaključio je Kumi Naidoo, izvršni direktor Greenpeacea.