Društvo može bez države

Kako smo zbog države zapustili društvo, objasnio je malobrojnim posjetiteljima Info zone u srijedu sociolog Renato Matić, artikulirano i argumentirano.  

U gotovo dvosatnom razgovoru Matić se uspio dotaknuti gotovo svih uzroka društvene bolesti, kao i njezinih simptoma. Jasno je objasnio razliku između društva kao čovjekova prirodnog okruženja u kojem se pojedinci međusobno podržavaju da bi ostvarili napredak i, s druge strane, države kao umjetnog okruženja, koje postoji tek u posljednjih dvjestotinjak godina i koje, ako se djeluje za dobrobit svih, može biti efikasno, ali - kao što je slučaj s Hrvatskom - ne mora biti. - Ljudi koji su imali povjerenja u državu ostali su bez radnih mjesta, sad su na margini ili su otišli vani. Država nije sačuvala društvo, a institucije i vlast pokazale su se neučinkovitima i nepotrebnima. Belgija je tri godine funkcionirala bez parlamenta i ministara - objasnio je Matić svoje stajalište da se bez društva ne može, ali bez države se može. Govoreći o tome, dotaknuo se i poplava koje su, prema njemu, pokazale da međusobna solidarnost nije iščezla i da je humanost ipak ispred nacionalnih etiketa. U tom je kontekstu naglasio da treba prepoznati da u poplavama nije pomogla država nego upravo društvo. No, upozorio je da ne bismo smjeli čekati da nam prirodne katastrofe osvijeste da smo humani i solidarni.

Osvrnuo se britki sociolog i na svjetlije primjere, u kojima države funkcioniraju i služe svrsi, točnije na zemlje sjeverne Europe koje imaju ograničene prirodne resurse ali ih zato iskorištavaju i žive dobro od svog rada. Velika je razlika između Hrvatske i takvih zemalja ta što osobe na visokim položajima itekako odgovaraju za svoje postupke.
Kazao je da se ne boji otvoreno kritizirati jer se nije bojao stati ni pred tenkove za vrijeme rata.
-Demokracija, obrazovanje i znanje putevi su u boljitak - rekao je Matić i time se dotaknuo i osnovnih ciljeva Građanskog odgoja i obrazovanja. Upozorio je da se danas lako može doći do informacija, ali čovjek mora biti aktivni građanin svjestan svojih prava da bi znao kako te informacije koristiti, u čemu je GOO svakako korak naprijed. U tom smislu osvrnuo se i na zabrinjavajući konzervativizam mlađih generacija koji jasno pokazuje da mnogo toga ne štima.

Među brojnim važnim Matićevim porukama svakako treba istaknuti i onu da demokracija ne podnosi riječ vladanje. Vladanje, prema Matiću, treba zamjeniti odgovornim upravljanjem . Vrijednosna struktura u našem društvu omogućava korupciju i podobnost kao kriterije, što automatski isključuje odgovorno upravljanje. A kad sve zaškripi, nastavio je, krivnja se lako preusmjeri na drugačijega - nacionalizam je uvijek samo pokriće. Na pitanje kako bi komentirao Crkvu u Hrvatskoj, okarakterizirao ju je suprotnom od one u Južnoj Americi gdje je, kako kaže, Crkva uvijek prva kad treba podići glas za narod. - Nekad su ljudi imali povjerenje u ovu instituciju koja danas zbrinjava samo sebe - zaključio je.

Problema je nemjerljivo mnogo, od toga da se partikularni interesi vladajućih predstavljaju kako interesi svih građana (što je, rekao je, karakteristika zločinačkih skupina), dok te iste vladajuće klase u krizi odgovornost prebacuju na građane umjesto da je preuzmu. U krizi nije samo proračun nego i školstvo te bi ga, prema Matiću, trebalo mijenjati. Bez obzira o kojoj je javnoj sferi riječ, državu karakterizira to što je, koliko god bila neefikasna, istovremeno strašno žilava i otporna na promjene.

Rješenje Matić pronalazi u malim grupama aktivnih i osviještenih građana koje bi, osim djelovanja na lokalnoj razini, trebale umrežavati se i međusobno se podržavati stvarajući time podlogu za pozitivne promjene.