Utjecaj voloniranja na život
- U Hrvatskoj ljudi često volontiraju zato što, nažalost, nemaju posao pa im je volontiranje način da se izbore za radnu poziciju na mjestu gdje volontiraju ili da steknu vrijedan upis u životopis - kaže Patrycja te napominje kako kultura volontiranja nije još uvijek toliko prisutna ni u njenoj rodnoj Poljskoj.
- Znanstvena istraživanja su pokazala kako volontiranje pozitivno utječe na zdravlje, društvene veze te uspješniju karijeru pojedinaca - kaže magistra kroatologije Patrycja Pieniazek u razgovoru za mobilnost.hr. Poljakinja je prije nekoliko godina došla volontirati u udrugu O.A.Z.A. iz Zagreba, a u međuvremenu je napredovala u asistenticu za pisanje projekata, želja joj je ostati u Hrvatskoj i motivirati mlade na više volontiranja, jer društveno koristan rad pomaže razvoju zajednice i osobnom rastu.
Kultura volontiranja nije prisutna u Hrvatskoj
- U Hrvatskoj ljudi često volontiraju zato što, nažalost, nemaju posao pa im je volontiranje način da se izbore za radnu poziciju na mjestu gdje volontiraju ili da steknu vrijedan upis u životopis - kaže Patrycja te napominje kako kultura volontiranja nije još uvijek toliko prisutna ni u njenoj rodnoj Poljskoj, kao primjerice, na Zapadu. - Razlozi su različiti – od povijesnih (u socijalističkoj Poljskoj zaustavljen je razvoj civilnog sektora), ekonomskih (težnja za podizanjem vlastitoga životnog standarda, a tek nakon toga odgovaranje na društvene potrebe) i društvenih (niska svijest o mogućnosti društveno korisnog rada u neprofitnim organizacijama) - ocijenila je.
Prednosti programa Erasmus+ i ESS
Ističe kako programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti uvelike pridonose afirmaciji volontiranja kao društvene vrijednosti. Udruga O.A.Z.A upravo je zahvaljujući tim programima postala zanimljiva mnogim međunarodnim volonterima iz cijele Europe, koji su pokazali interes za Oazine aktivnosti na području edukacije djece o zaštiti prirode, održivog razvoja i tolerancije.
- Europske snage solidarnosti (ESS) daju mladima širok izbor aktivnosti i tema u koje se mogu uključiti volontiranjem. Od integracije migranata, prevencije prirodnih katastrofa, obrazovanja, rada s mladima, rješavanja ekoloških izazova... Svatko će naći nešto za sebe. Na internetskoj platformi ESS-a mladi mogu pretraživati i birati aktivnosti prema vlastitim preferencijama. Istovremeno, organizacije koje su akreditirane za primanje volontera koriste tu platformu kada regrutiraju volontere za svoje projekte - ističe Patrycja.
Napominje kako je prednost Europskih snaga solidarnosti što je volonterima osiguran im je smještaj, hrana, džeparac, javni prijevoz, troškovi putovanja prema odredištu i natrag, podrška mentora... - Sve je organizirano kako se osoba ne bi morala brinuti za svoju egzistenciju već se fokusirala na doprinos zajednici - naglašava.
Višestruke dobrobiti volontiranja
Na pitanje koji su njezini razlozi zbog kojih je došla volontirati u Hrvatsku, odgovara kako su mješavina dviju perspektiva – altruističke i osobne. - Došla sam u Hrvatsku kako bi razvila jezične vještine. Prije volontiranja studirala sam u Hrvatskoj, ali komunikacija u akademskom kontekstu drukčija je od poslovne, pogotovo u neprofitnom sektoru. Osim toga, željela sam steći radno iskustvo, a projekt koji mi je ponudila O.A.ZA. odgovarao je mojim sposobnostima i smjeru u kojem sam se htjela razvijati – pisanju projekata i općenito radu u neprofitnoj organizaciji. Taj me je sektor privukao zbog još jednog razloga – moj trud i napor neizravno pridonosi tome što je nečiji život bogatiji za nešto pozitivno – znanje, iskustvo, vještine.... - otkrila nam je Patrycja.
U prilog višestrukoj dobrobiti volontiranja, Patrycja navodi i kako volontiranje podiže samopouzdanje i zadovoljstvo životom te istovremeno smanjuje depresivnost i anksioznost. - Osim toga, volonteri imaju brojnije i snažnije društvene veze te se manje osjećaju izoliranima i usamljenima. Zatim, volontiranje pomaže u stjecanju ne samo profesionalnih već i transverzalnih vještina poput timskog rada i komunikacije, što je izuzetno važno na tržištu rada, jer povećava zapošljivost. Naime, poslodavci traže proaktivne ljude koji imaju nešto više od same sveučilišne diplome - entuzijstično objašnjava Patrycja.
Dodaje kako primjerice međunarodni volonterski projekti pružaju priliku za dodatni osobni rast. Osim što pojedinci dobiju priliku doživjeti stranu zemlju iz lokalne, a ne turističke perspektive, boravak u inozemstvu odličan je način poboljšavanja jezičnih vještina. - Sve to skupa pridonosi osobnom rastu – sazrijevamo kao osobe, spoznajemo čime se želimo ili ne želimo baviti u budućnosti, proširujemo vidike, počinjemo cijeniti različite vrijednosti i perspektive. Ne poznajem nijednu osobu koja je otišla na međunarodno volontiranje, a da nije nešto dobila, makar su to bila nova prijateljstva u drugim zemljama - zaključila je naša sugovornica.