Dobro je otići studirati bilo kamo

Međunarodna suradnja, mobilnost, europejstvo – sve su to termini koji se već neko vrijeme provlače po medijima. Želite li iz prve ruke saznati što oni znače, prijava na program razmjene studenata Erasmus dobar je način da to učinite. Programu koji provodi Agencija za mobilnost i programe Europske unije lokalni pečat daju volonteri splitske podružnice udruge Erasmus Student Network (ESN) koji, osim što promoviraju Erasmus, organiziraju druženja, radionice i tribine sa studentima koji su odlučili provesti semestar ili godinu u Splitu. Razgovarali smo s Nikolom Božićem, studentom prava, predsjednikom udruge ESN Split, koji je i sam iskusio čari studiranja izvan Hrvatske.

Što uopće jedan student prava u Hrvatskoj može naučiti na fakultetu u drugoj državi?

– I prije nego što sam krenuo na fakultet, želio sam ići na razmjenu studenata. Kad sam vidio na info ploči fakulteta plakat sa oglasom za razmjenu studenata, javio sam se na e-mail i tako stupio u kontakt s Erasmus koordinatorom na mom fakultetu – kaže Nikola.

U kolikoj je mjeri razmjena dobra stvar, kaže, shvatio je bolje kada je i sam otišao. – Do odlaska sam mislio da ima smisla otputovati samo ako odlaziš u neki zanimljivi grad, ali onda sam shvatio da je dobro otići bilo gdje, svako iskustvo te obogaćuje – smatra Nikola.

Prijavio se za program razmjene i došao u Berlin, grad u kojem nije nikoga poznavao. – Kako sam guglao Sveučilište, naišao sam na forum pomoću kojega su se povezivali strani studenti, koji su kao i ja došli u Berlin. Tako sam upoznao ljude iz svih krajeva svijeta – objašnjava.

Što uopće jedan student prava u Hrvatskoj može naučiti na fakultetu u drugoj državi, pitanje je na koje Nikola ima spreman odgovor: – Pravni sustavi unutar Europske Unije se izjednačavaju. Ne smijemo zaboraviti ni da je Hrvatska neka zakonska riješenja preuzela upravo iz njemačkog zakonodavstva. Naravno, nisam upisao neke specifične predmete, poput Građanskog prava, već one koji sadrže međunarodni aspekt i koje su dodatno regulirane propisima Europske unije.

Predrasude da Erasmus studenti jednostavno i bez truda polažu ispite smatra neutemeljenima. – Dobre ocjene u Berlinu mogu zahvaliti činjenici što dosta dobro znam njemački, pa nije bilo jezične barijere. Za svaki ispit sam učio, kao i u Hrvatskoj. Ima studenata koji dobivaju loše ocjene, studenata koji padaju... – tvrdi Nikola.

Problemi se rješavaju od slučaja do slučaja

Zahvaljujući ispravnom odabiru kolegija i susretljivom Erasmus koordinatoru na Pravnom fakultetu u Splitu, svi položeni ispiti bili su mu priznati, ali ipak nije sve prošlo glatko. – Priznali su mi sve predmete koje sam položio, ali neki su bili s četvrte godine moga studijskog programa na matičnom fakultetu u Splitu. Tako sam imao situaciju da na trećoj godini imam viška bodova a na četvrtoj manjka, dok sam u zbroju imao potreban broj bodova – objašnjava Nikola. Srećom, situacija se razriješila, no sam korijen problema nije otklonjen. – Nije detaljno i pregledno riješen način priznavanja bodova na razini Sveučilišta, problemi se rješavaju od slučaja do slučaja – upozorava Nikola.

Problem je, smatra on, u tome što svaki fakultet uvjete razmjene sam propisuje a to bi se ipak trebalo uraditi za sve fakultete jednako na razini Sveučilišta, a samim time Sveučilištu bi se trebala dati veća uloga. – Prema mome iskustvu, ima volje i želje za promjenama usprkos svim problemima koji postoje. Ljudi koji su, neovisno o dobi, bili vani, otvoreniji su za ovaj program – primjećuje Nikola i dodaje kako studenti izvana donose nove ideje i pristupe, što daje nadu za neke pozitivne promjene.

– Granice koje su prije ljude razdvajele, kroz programe razmjene nestaju. Ruše se sterotipi i klišeji, nestaju međukulturalne barijere. To je puno više od odlaska na drugi fakultet i polaganja ispita. To je jedno intenzivno iskustvo koje mijenja čovjeka. Od kada sam bio na razmjeni, osjećam se kao građanin Europe. Ne želim izgubiti taj međunarodni element u životu – zaključuje Nikola, koji planira nakon pete godine nastaviti svoje obrazovanje uz pomoć programa ERASMUS MUNDUS.

Bez buddya novi grad gledate samo kroz oči turista

Dok je bio na razmjeni, Nikola je primio poziv da se pridruži organizaciji ESN Split, udruzi koja je tada bila u povojima. Prije no što je pristao uključiti se, provjerio je što ta internacionalna studentska mreža nudi, i oduševio ga je tzv. buddy sustav. – Tek kada sam upoznao ljude koji žive u Berlinu, počeo sam zapravo upoznavati grad. Buddy sustav je najbolji način da netkome približite svoju kulturu, inače gledate novi grad samo kroz oči turista – smatra Nikola.

Kada se vratio u Hrvatsku, uključio se u buddy sustav, te radio kao tajnik udruge na izradi Statuta, a početkom 2013. izabran je na mjesto predsjednika ESN Split.

Trenutno je u Splitu 56 studenata na razmjeni, a iz Splita godišnje odlazi prosječno 200 studenata

Ovih dana kreće predstavljanje ESN-a Split na fakultetima, gdje će zainteresirani studenti moći saznati sve o prilikama za uključivanje u program razmjene studenata. Trenutno u Splitu boravi 56 studenata na razmjeni, a iz Splita godišnje odlazi prosječno 200 studenata, uz tendenciju rasta. Prošle godine u Split je stigla i prva free-mover studentica, koja je došla na splitsku Ekonomiju iz Čilea. Free moveri nemaju studentska prava te sami plaćaju studij – praksa je to koju, smatra Nikola, treba mijenjati.