U potrazi za počecima Splita

27_08_2012 / 21:19h  |  Autor: Mario Vidić  |  Foto: Mario Vidić
U potrazi za počecima Splita

U Muzeju grada Splita je sredinom kolovoza otvorena izložba pod nazivom Car Dioklecijan i njegova palača u Splitu što je bitan korak naprijed u razjašnjavanju nekih pretpostavki i saznanja o počecima Splita...

U Muzeju grada Splita je sredinom kolovoza otvorena izložba pod nazivom Car Dioklecijan i njegova palača u Splitu ili punim nazivom: Gaius Aurelius Valerius Diocletianius Pius Felix Invictus Augustus i njegova palača u Splitu, na kojoj se mogu vidjeti iznimno bitni eksponati za splitsku povijest. Tako posjetitelji imaju priliku saznati više o samom Dioklecijanu, njegovom životu, funkciji palače te danjem razvitku grada. Kako je cijela priča oko nastanka Splita još uvijek nedovoljno istražena, ova izložba bitan je korak naprijed u razjašnjavanju nekih pretpostavki i saznanja o počecima Splita.

Priča o Splitu seže u vremena prije Dioklecijanove palače, na čijem se mjestu nalazio gradić Aspalathos, s lukom u funkciji Salone. Na tom mjestu je Car Dioklecijan, nakon odlaska u mirovinu, sagradio velebnu palaču u kojoj je proveo umirovljeničke dane. Naravno, ti detalji još do dan danas nisu potvrđeni, prvenstveno zbog toga što se u svim tumačenjima nastanka nailazi na mnogo nelogičnosti. No kad se u obzir uzmu sve teorije, može se doći donekle do manje ili više točnih zaključaka.

Priča o najljepšem mjestu je - izmišljena

Dioklecijan, najznačajniji imperator druge polovice 3. i prve polovice 4. stoljeća, 1. svibnja 305. godine se vjerojatno odlučio na abdikaciju i povukao u mirniji život u palaču. Već tu dolazimo do nekih nerazriješenih detalja. Kako je prije toga vladao 20 godina i uživao u Carstvu nije bilo za očekivati jedno takvo povlačenje te je bilo gotovo nezamislivo da se jedan takav car odluči na takav potez. Palača se vjerojatno počela graditi 298. godine, dakle relativno dosta prije nego se on povukao, što otvara dodatna pitanja o tome kako je odlazak u mirovinu bio nagla odluka koja je iznenadila sve, s obzirom da se toliko velebna palača gradila punih sedam godina. Abdikacija Dioklecijana je svojevrstan presedan, naime, to je prvi put da je jedan car doživio dugu mirovinu.

Gotovo pa priznata priča o tome kako je Dioklecijan okupio najveće stručnjake da mu pronađu najljepše mjesto na svijetu gdje će on sagraditi palaču te da su oni izabrali baš uvalu između Marjana i Gripa, okruženu masivnim Kozjakom i Mosorom u daljini, nije točna, već je C. Morgan izmislio 1913.. Dioklecijan, porijeklom iz okolice Salone, vratio se iz svog carskog dvora u Nikomediji u Dalmaciju odakle je i bio. U to doba već je postojao lukobran u istočnom djelu uvale, stoga je logično zašto palača nije izgrađena u samom centru uvale. U to vrijeme je zapadno od palače bilo više od 200 sumpornih izvora, što upućuje na to da se za lokaciju Dioklecijan odlučio zbog toga što je bolovao od gihta. Ta teorija također govori u prilog tome da je abdikacija izazvana teškom bolešću cara.

I tvornica rodi grad

Ni sama funkcija palače nije do kraja razjašnjena. Palača nije pripadala samo Dioklecijanu i njegovoj obitelji, već je spoj raskošne carske vile i utvrđenog logora. U južnom djelu palače nalazio se Dioklecijanov stan te terme zapadno od njega. Raspored soba i njihova funkcija se danas poprilično točno može utvrditi prema sačuvanim supstrukcijama (podrumima) koji vjerno prate tadašnje gornje prostorije. Sjeverni dio palače je dosta drugačije građen, što zbog toga što je Dioklecijan naglo stigao nakon abdikacije, te se palača morala ubrzano graditi i vjerojatno i dovršavati čak i nakon njegovog dolaska, kao i zbog same funkcije sjevernog djela. Pravi smisao palače daju sljedeće tvrdnje; naime, usporedno s gradnjom palače, izgrađen je i kasnoantički akvadukt, koji je u palaču dopremao vodu s izvora rijeke Jadro. Prema današnjim standardima imao je kapacitet dostatan za 173 000 stanovnika, što je bilo puno veće čak i od salonitanskog, koji je napajao 60 000 tadašnjih stanovnika Salone! Tako da se tu mogu postaviti pitanja o smislu palače, i samog akvadukta, čemu su služile tolike količine vode? Odgovor se krije u podatku iz Notitia Dignitatum (direktorij svih civilnih i vojnih službi u Carstvu) u kojem se navodi Procurator gynaecii lovensis Dalmatiae - Aspalato, što je u prijevodu tvornica luksuznih odora za cara, njegovu obitelj, carski konzistorij, državnu birokraciju i vojsku, što nam daje odgovor da je palača osim što je bila Dioklecijanova rezidencija, bila i - tvornica! Postojao je sistem bazena za ispiranje tkanina te sustav sumporiranja, kako su se tu nalazili brojni sumporni izvori. Odvodi su izvedeni van palače, duž ulica sjevernog djela gdje su se pogoni nalazili.

Lice je sačuvano samo jednoj Sfingi

Sama izložba sadrži i Mensu, svojevrsni stol, koja se vjerojatno nalazila u Dioklecijanovom stanu, te je pronađena u podrumima, kao i dvije originalne Sfinge (od 12 dosada pronađenih), koje je, zajedno sa više od 200 stupova, Dioklecijan donio sa sobom iz svoje vladavine u Egiptu. Zanimljivo je i to da je samo jednoj sfingi sačuvano lice, i to onoj na Peristilu; Sfingi Tutmozisa III. iz 18. dinastije, koju su u starom Splitu zali Gorgona. Ostalima je lice ritualno razbijeno.

Ova izložba je bitan korak naprijed u promociji i predočavanju nastanka Splita, prezentaciji Dioklecijanove palače, najbolje sačuvane kasnoantičke palače, koja se nažalost, kod nas još uvijek ne cijeni ni blizu koliko bi trebala. Uz sačuvane zidine, mauzolej, terme (u podrumima hotela Slavija), Peristil... nailazimo i na ironične situacije kao što je parkiralište ispred najočuvanijeg južnog kvadranta palače, nedostatak plana kako prezentirati originalnu rivu pronađenu 2007. prilikom uređenja današnje rive, pazar koji neukusom i nebrigom prijeti istočnim zidinama, a sa svih strana prijeti joj promet... Imamo još i mnogo neistraženih ili nedovoljno istraženih dijelova palače. Nažalost, često i uništenih nebrigom. Nadajmo se da će ova izložba biti jedan korak naprijed u dostojnoj prezentaciji palače.

Pogledajte izložbu do sredine listopada

Na izložbi posvećenoj caru Dioklecijanu i njegovoj povezanosti sa splitskom palačom predstavljeni su originalni muzejski predmeti - modeli, rekonstrukcije, odljevi skulptura i reljefa te multimedijalni i tekstualno-slikovni prikazi. Izložba će u Muzeju grada Splita biti otvorena do sredine listopada, a svakog četvrtka u 19 sati organizirano je besplatno stručno vodstvo za posjetitelje..