Što je kultura bez prostora?

O razvojnim perspektivama kulturne infrastrukture raspravljalo se u srijedu navečer u amfiteatru Doma mladih u sklopu Clubture forum Split. Sudionici su u preko dva sata pokušali dati odgovor koliko je prostor važan za razvoj nezavisne kulture i isplati li se više ulagati u sami program, a čuli smo i neke zanimljive informacije o europskim trendovima.

Tribinu je vodio Dinko Peračić iz Platforme 9.81, koji je u uvodu istaknuo kako se do sada, zahvaljujući mreži Clubture, dosta toga napravilo na organizacijskom nivou te da je sada na redu prostor, dok se vrlo bitna tema programa tek treba načeti.

Imamo talent za prepoznati komplicirane prostore i onda se boriti za njih

Miranda Veljačić (Platforma 9.81) predstavila je prostore koje pripadnici nezavisne kulturne scene u većim hrvatskim gradovima pokušavaju na neki način osvojiti. Niz je započela dubrovačkim Lazaretima, primjerom, kako je Veljačić naglasila, loše komunikacije sa korisnicima prostora koji ni kada su započeti radovi nisu bili upoznati sa projektom rekonstrukcije. Zatim je prikazana bivša vojarna Karlo Rojc u Puli u kojoj postoji intenzivna komunikacija grada i Saveza za Rojc te je vidljiv potencijal za mješovito korištenje prostora koji može objediniti više područja djelovanja. Rijeka ima specifičnu situaciju u kojoj je nezavisna scena okupljena u skladištu Ivex (sada pod nazivom Molekula) predviđenom za rušenje, a novi prostor nije definiran.

– U Karlovcu se do prije dva tjedna činilo da će tek trebati napraviti mapiranje, ali su se na tribini svi složili da je objekt u koji se može smjestiti nezavisna kultura Hrvatski dom i svi su obećali da će se prostor hitno dodijeliti – istaknula je Veljačić dobar primjer. Pogon Jedinstvo u Zagrebu je od dogovora i obećanja otišao i korak dalje, projekt je prijavljen na projekt Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te je uvršten među strateške prioritete grada Zagreba. Za kraj je ukratko predstavila i splitski Dom mladih koji je u sličnoj fazi kao i Pogon, ali stepenicu više, pošto već ima razrađen projekt.

– Imamo talent za prepoznati komplicirane prostore i onda se boriti za njih – našalio se Peračić.

Europski fondovi za sljedeće razdoblje ne predviđaju izdvajanja za kulturu

Situaciju u Europi predstavio je Luca Bergamo, glavni tajnik Culture Action Europe. – I don't live on the second floor – nasmijao je odmah sve prisutne, prije nego što je prešao na prezentaciju.– Kultura može pomoći da se stvori sustav u kojem je suradnja važnija od natjecanja – istaknuo je. Pošto europski fondovi za sljedeće razdoblje ne predviđaju izdvajanja za kulturu, smatra da kulturni djelatnici moraju lobirati da država uvrsti kulturu u svoju nacionalnu strategiju. – Kultura je vrijednost za društvo, a ne samo za one koji rade u ustanovi. Branite ono što radite jer je u ovome trenutku to esencijalno, ako razvoj krene u pogrešnom smjeru, doći će do raspada Europe – zaključio je Bergamo.

Pavle Schramadei, suradnik za razvojne i međunarodne programe iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, istaknuo je kako je u desetak godina Zaklada financirala 40-ak udruga sa 10 milijuna kuna, osiguravala institucionalnu podršku, hladni pogon i plaće te vjeruje kako su tim djelovanjem pomogli da se neke stvari realiziraju. – Zaklada se ne bavi isključivo kulturom, do sada nismo ulagali u prostore za kulturne djelatnosti, ali se ta potreba u posljednje vrijeme intenzivirala te će se vjerojatno tražiti neki modeli koje nismo do sada koristili.

Situacija sa budžetom u Splitu nije loša, za kulturu se izdvaja 10%

Preko Skypea javila se Emina Višnić, ravnateljica zagrebačkog Pogona, koju je Peračić upitao smatra li da se energija i vrijeme uloženo u borbu za prostor mogla uložiti u rad na programu. – Možeš raditi odlične programe godinama, ali to neće biti dovoljno da te prepoznaju oni koji donose odluke. Znamo kako funkcionira većina institucija – zastarjele strukture, programiranje i samodostatnost, i taj tip zatvorenih institucija ne privlači publiku, pogotovo mlađu. Prostor je naprosto potreban za rad i on mora biti održiv, a opet ne komercijalan jer time postaje prostor za masovnu kulturu – rekla je Višnić. Istaknula je kako u gradovima postoje objekti koji su izgubili svoju svrhu kojima su potrebne nove funkcije koje ne moraju biti komercijalne. – Kulturni centri kakve mi zagovaramo su nova mjesta za susrete građana, mjesta gdje se mogu socijalizirati izvan kafića i šoping centara – istaknula je.

Maja Munivrana, pročelnica Odjela za kulturu Grada Splita rekla je kako smatra da su prostori ključni za razvoj kulturne scene. – Po meni, u svakom bi kvartu trebao biti prostor za kuturnu djelatnost, to je minimum – naglasila je. Pozvala je sve prisutne da se odazovu na Javni poziv u svrhu izrade projekta za Grad Split - Europska prijestolnica kulture 2020. godine. – Situacija sa budžetom u Splitu nije loša, za kulturu se izdvaja 10%, ali je problem što imamo 537 zaposlenih – dodala je, dok je u 2011. od 50 milijuna kuna dodijeljenih udrugama tek 4% otišlo na udruge za kulturu. Kako lokalni političari vide kulturu, pitao je Peračić. – Po mom iskustvu uvijek je bila važna osoba gradonačelnika i vjerujem da će novi gradonačelnik podržavati kulturu – rekla je Munivrana.

Prostor koji je neadekvatan nije potencijal, nego je problem

Davor Mišković je iz publike ukratko objasnio situaciju u Rijeci, u kojoj grad kalkulira koja će od tri neadekvatna objekta ponuditi nezavisnoj sceni na korištenje: klub sa dugogodišnjom tradicijom Palach, zaštićeno kulturno dobro dvorana Filodrammatica te dio bivše tvornice Hartera, koji nema ni struju ni vodu ni kanalizaciju. – Prostor koji je neadekvatan nije potencijal, nego je problem. Kao da prostor koji je gradu na teret prebacuju na aktere nezavisne kulture – istaknuo je Mišković, dodavši kako mu nije jasno zašto aktere nezavisne kulture, koji su jedni drugima čak i konkurencija, grupiraju u jedno tijelo.

Bergamo je dodao kako smatra da bi trebalo preispitati previše zaštitnički odnos prema kulturnoj baštini te da društvo treba gledati prema naprijed. Još jednom je istaknuo kako treba u zajednici osvijestiti kulturu kao važan čimbenik. – Kulturna ustanova nije mjesto samo za profesionalce, to je mjesto za društvo, treba stvarati jedinstvo sa ljudima koji će se povezati sa tim objektom – rekao je.

Iz publike se na kraju javio i Teodor Celakoski koji je u svom podužem govoru otvorio i temu centra kulture, na što se nadovezao Peračić, konstatiravši kako su se sada već počeli stvarati obrisi za raspravu kako bi centri kulture trebali izgledati, uz upit publici žele li da se otvori ta rasprava. Do tada je prostoriju napustilo nekoliko gledatelja, a i Munivrana i Višnić su se ispričale i napustile razgovor, tako da je tribina, nakon nešto više od dva sata, ipak zaključena.