ClosEUp: priče o uspjehu
Na festivalu ClosEUp prikazano je 20 filmova o uspješnim projektima koji su dobili novac iz EU fondova. – Pozvala bih ljude da se aktiviraju i uzmu novce iz fondova – zaključila je Karolina Horvatinčić iz IRMO-a.
ClosEUp ili Europa izbliza naziv je festivala dokumentarnog filma održanog u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u srijedu, 24. rujna, u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba. Prikazano je ukupno 20 filmova o uspješnim projektima koji su dobili novac iz fondova EU-a a publici je zadatak bio glasati za favorite. Cilj projekta ClosEUp jest približavanje projekata EU i povećanje razumijevanja za sve koji se namjeravaju upustiti u taj posao ili su to već učinili. Festival je službeno otvorila Ela Žižić iz Grada Splita a iz Splitsko-dalmatinske županije predstavljene su 4 priče; Help to Help, Kamen, Stella Polaris te Zlatno Doba.
– Ovo je bio vrhunac našeg zajedničkog stvaranja. Imam osjećaj da smo svijet ostavili boljim nego što smo ga zatekli. Više od 40 volontera volontiralo je više od 10 sati tjedno tijekom realizacije te smo dokazali da tim angažmanom možemo parirati najboljima – prenijela je Herci Ganza Čaljkušić iz Udruge Split Zdravi grad dojmove s projekta Stella Polaris, u sklopu kojeg se dogodio Ples sa anđelima, disco party za osobe s posebnim potrebama.
Predstavnice ostalih splitskih udruga koje su odradile zahtjevnu pripremu te realizaciju projekata podjelile su iskustva. Udruga Mi uspješno od 2007. godine projektom Zlatno doba brine o osobama treće životne dobi. – Prilično je teško provesti dane kad ostaneš sam a u Udruzi Mi pronašli smo dom – posvjedočile su u filmu pozitivno iskustvo dvije članice Udruge, a Rada Mužinić iz Udruge istaknula je da je upravo to najveći motiv zaposlenicima i volonterima da budu još bolji.
Putovanja i život u stranoj zemlji, širenje horizonata, prilika za rad različitim društvenim skupinama te još mnogo iskustava nudi program volonterske razmjene Udruge Help iz Splita. – Još od 2003. godine radimo ovaj projekt koji iziskuje čitav niz vještina da bi se uspješno odvijao - objasnila je u dokumentarcu Nevenka Mardešić iz Helpa.
Posljednji projekt iz naše županije jest Kamen a bavi se popularizacijom tog materijala. – Svaki projekt treba u hodu prilagođavati promjenama na terenu, gdje se situacija lako izmjeni. Poduzetnike je bilo teško motivirati da prepoznaju institucije koje su željele suradnju - naglasila je Mihaela Tomašević, koordinatorica projekta iz javne ustanove RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije.
U preostalih 16 filmova pregršt je priča iz različitih domena. U Dubrovniku se projektom Žene na tržištu rada zaposlilo 60 žena. U istoj županiji, u suradnji s Crnom Gorom, promoviralo se tradicionalno maslinarstvo. U Hrvatskom zagorju oživljeni su tradicionalni obrti te su se povezali sa turizmom i slovenskim susjedima a u Novoj Gradiški izgrađen je Tehnopark. Zagreb je projektom Civitas Elan poticao održivo, čisto i energetski učinkovito prometovanje a učenici tamošnje Privatne umjetničke gimnazije su Čudesnom baštinom poboljšavali percepciju bogatstva europskih kultura, jezika i vrijednosti. U glavnom gradu je realiziran i projekt Dubrovački nakit kojim se povećao marketinški i konkurentski kapacitet obiteljske zlatarne Križek.
-Krenuli smo pomalo, nespremni a dobili smo puno. Na neki sam se način zaljubila u u sve ovo i sad ne mogu ne sudjelovati u nečemu vezanom za ovakve projekte - rekla je Anđela Odrljin iz HGSS-a koji je realizirao prekogranični projekt Pustolovni turizam u suradnji s Crnom gorom. Obučeni su pripadnici gorskih službi spašavanja, označene biciklističke staze, napravljen zemljovid od Cavtata do Kotora za turiste, pješake, bicikliste i planinare.
Na sjeveru Hrvatske realiziran je Klikni i uči, projekt kojim su povećane kompetencije učenika na području medijske kulture te ljudski, materijalni i prostorni kapaciteti Škole za umjetnost, dizajn grafiku i odjeću u Zaboku. Bolja kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, očuvanje bioraznolikosti, unaprijeđenje obrazovnog procesa u poljoprivrednoj srednjoj školi teme su drugih projekata a osim toga valoriziralo se zaštićena prirodna područja, razmjenjivalo iskustava u hortikulturi te bavilo uvođenjem i integracijom obrazovanja o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu.
– Pozvala bih ljude da se aktiviraju i uzmu novce iz fondova – zaključila je Karolina Horvatinčić iz IRMO-a a brojni primjeri pokazali su da se komplicirana papirologija može savladati te da su rezultati vrijedni malo muke oko učenja svih faza realizacije te procesa prijave.