Budućnost community radija

U sklopu programa Radio dan i noć, u organizaciji splitskog community radija KLFM-a, u subotu popodne u Beton kinu održana je tribina o community radiju i budućnosti radija kao medija. Najavljena gošća Magz Hall nije prisustvovala tribini zbog problema s računalnim sustavom u londonskoj zračnoj luci, pa su iskustva, razgovorom, razmijenili predstavnici Maribor študent radija (MARŠ) i domaćini iz KLFM-a.

Za početak je Ivica Mitrović prezentirao razvoj i dosadašnji rad KLFM-a od starta u srpnju 2012. godine, te istaknuo važnost suradnje sa zajednicom, obrazovni pristup i participativnost. KLFM je, naveo je Mitrović, jedini aktivni radio u zajednici u Hrvatskoj – Labin Art Express Radio, varaždinski SRSM i radio SC nisu više aktivni, a Attack radio u zajednici tek je u začetku. Naglasio je probleme s kojima se KLFM susreće, u prvom redu nedostatke u zakonima – nisu definirane ni community radijske postaje ni on-line radijske postaje, pa se od osnivanja kreću u sivoj zoni. – S jedne strane idemo prema publici, a s druge prema zakonodovcu – objasnio je Mitrović. Istaknuo je da s tehničke strane danas nije problem pokrenuti radio, uz mnoge raspoložive besplatne i jednostavne servise, te izložio ideju umrežavanja većeg broja community radija kroz nacionalnu platformu.

Jure Gojič, direktor MARŠ-a, ispričao je svoja iskustva na tromeđi između tržišta, javnosti i civilnog društva. Predstavio je u kratkim crtama povijest MARŠ-a do 2010. kada je došao na radio koji je bio pred raspadom i naglasio važnost timskog rada. Što se programa MARŠ-a tiče, rekao je, muzika je na prvome mjestu, a do 13 sati je bira računalo, kada program preuzimaju urednici. Čitateljima daju svakodnevno informacije o kulturi, imaju politički komentar svaki drugi dan, a iza 18 sati kreću emisije. Gojič je objasnio da MARŠ ima status komercijalne radio stanice, uz poseban status community radija. – Sprema se novi zakon o medijima koji nije još nitko vidio i ne znamo što će u njemu biti definirano – izrazio je zabrinutost.

Postavilo se pitanje komercijalizacije i reklama. – Nismo protiv reklama a priori, ali smo protiv pumpanja prodaje – rekao je. Na MARŠ-u se trenutno, između ostalog, mogu čuti reklame za građevinske firme koje su im pomagale pri nedavnoj selidbi te za banku s kojom surađuju, ali to nije pravilo. – Ima dosta firmi koje etički rade, a promoviramo i događaje, udruge... – naveo je Gojič.

Nina Roškar, koja se na MARŠ-u bavi pisanjem projekata, pričala je o organizcijskoj strukturi radija – trenutno su putem projekata zaposlene tri osobe. – Trudimo se financirati kvalitetne suradnike tako da ostanu. Moja je vizija da imamo pet zaposlenih i 50 volontera – rekla je ona.

Vesna Debeljak, savjetnica na MARŠ-u i iskusna novinarka, dala je komentar na razvoj radija u proteklih par desetljeća i usporedila situaciju u mediju kada je ona započinjala karijeru. – Prije je, iz moje perspektive, bilo lakše, ali ni tada se nisam bavila financijama. Osamdesetih je marketing na radiju bio tek u začecima pa je jednostavno bilo više drugih izvora financiranja – objasnila je ona.

U razgovoru se iskristalizirala činjenica da se radijske postaje u zajednici u Sloveniji i u Hrvatskoj susreću sa istim problemima – prije svega zakonodavstvo, ZAMP i slične prepreke, uz ništa manje važna pitanja vezana za profesionalizaciju, kriterije za reklamiranje: ukratko, kako pronaći način da se opstane a održi integritet.