Biti adolescent u Hrvatskoj
Na znanstveno-stručnom skupu predstavljene su preliminarne analize projekta pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj u tri perspektive: individualnoj obiteljskoj i školskoj.
“Kako je biti adolescent u Hrvatskoj danas?” naziv je znanstveno-stručnog skupa koji se održao 13.12. u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, izvještava Slilvija Vuković za srednja.hr.
Na njemu je predstavljena preliminarna analiza opsežnog istraživanja Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji pokazuju kakvo je stanje među hrvatskim srednjoškolcima, to jest, kako oni žive, koji su njihovi problemi i što ih obilježava. Podaci o mentalnom zdravlju su alarmantni i pokazuju da je potrebna reakcija sustava.
Tim znanstvenica okupljenih oko Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, od 2016. bavi se istraživanjem pozitivnog razvoja adolescenata. One su provele istraživanje u pet hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Puli) među mladima od 1. do 4. razreda srednje škole.
Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju – posebno kod djevojaka
Na znanstveno-stručnom skupu predstavljene su preliminarne analize projekta pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj u tri perspektive: individualnoj obiteljskoj i školskoj.
Pokazano je da, kada se radi o mentalnom zdravlju adolescenata, postoji visoka razina internaliziranih problema. Da se osjeća tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna izjavilo je više od 27,7% mladih, a njih 14,5% barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva. Plan samoubojstva izradilo je 8,9% njih, a 4,4% izjavilo je da je pokušalo učiniti samoubojstvo. Ovi podaci pokazuju problematičnost stanja, a posebice su alarmantni kada se radi o djevojkama. Njih više od 10% izjavilo je da je izradilo plan samoubojstva. Podaci upućuju na to da je za ovaj dio populacije nužna intervencija i posebna pažnja.
Općenito se kod djevojčica pokazuje i veći stupanj depresivnosti, anksioznosti i stresa nego li kod dječaka. To jest, kod djevojaka su vidljiviji internalizirani problemi, dok dječaci više pokazuju oblike rizičnog ponašanja (alkohol, marihuana, kladionice).
Alkohol konzumira 70,4% ispitanika, 19,2% stupilo u spolne odnose prije 14. godine
Kada se radi o ovisnostima, najčešće se radi o konzumiranju alkohola kojeg je u zadnjih 30 dana konzumiralo 70,4% ispitanika, a u zadnjih tjedan dana njih 32,8 %. Drugo najčešće sredstvo ovisnosti koje mladi konzumiraju je marihuana. Kako raste dob, tako raste i postotak korištenja sredstava ovisnosti.
U partnerskim vezama je 40,1% sudionika, a 11,6% ih je navelo iskustvo fizičkog nasilja. Mladići češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Oralni spolni odnos imalo je 23% mladih, a njih čak 19,2% je to iskustvo imalo prije 14. godine. Prije 14. godine spolni odnos imalo je 11,1% ispitanika.
Školu baš i ne vole, ali nastavit će se obrazovati
Što se školskog okruženja tiče, prosječan uspjeh mladih je vrlo dobar, a njih 73 % izjavilo je da planira nastaviti obrazovanje nakon srednje škole. Ipak, samo njih 39% voli ići u školu, a 52% smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja te ih samo 40% smatra da su sadržaji predmeta koje uče zanimljivi.
Obiteljskim životom mladi su relativno zadovoljni, barem tako izjavljuju. Ipak, ostaje 25% mladih koji ne izražavaju zadovoljstvo niti komunikacijom u obitelji niti obiteljskim životom.
Prikazani rezultati, kao i daljnje analize, mogu biti temelj planiranju učinkovitih preventivnih intervencija, strategija, akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja.