A sada: 3LHD! - rezime

Kako vrijeme prolazi, tako se hrpa nepotrebno napisanih i izgovorenih slova u vezi Rive sve više i više povećava. Šteta. Sigurno su ta slova mogla biti korisnije uporabljena da je informiranost i komunikacija bila bolja. Nakon dilema je-nije, 'oće-neće, valjda je došlo vrijeme da porazgovaramo o onome što će se, sad je valjda sigurno, do svibnju rađati na Rivi. Intervju sa Sašom Begovićem, jednim od autora prvonagrađenog rješenja arhitektonskog studija 3LHD.

Podsjetimo se…

_Davne 1996. održan je prvi, neuspjeli natječaj za uređenje Rive. Ocjenjivački sud nije dodijelio ni prvu ni drugu nagradu, već tri treće nagrade. _Krajem 2003. tadašnji gradonačelnik Miroslav Buličić najavljuje uređenje Rive bez javnog natječaja što izaziva negodovanje arhitekata koji traže poštivanje kriterija koje nalažu struka i zakon. _U studenom 2004. godine Grad Split je raspisao, a Društvo arhitekata Split je provelo natječaj za idejno rješenje uređenja i urbanog opremanja središnjeg dijela Rive. Na javnom, državnom, općem i pozivnom natječaju sudjelovalo je osam arhitektonskih autorskih timova, a dobiveno je čak 11 rješenja.
_U ožujku 2005. Ocjenjivački sud je donio odluku o dodjeli prve nagrade studiju 3LHD, druge Nenadu Fabijaniću i treće autorskom timu Zoran Danilov, Vjekoslav Ivanišević i Niko Mrčić. Članovi ocjenjivačkog suda bili su predstavnici Grada i ugledni arhitekti, a konzultanti dvoje konzervatora, arhitekt i sociologinja. _U travnju 2005. u palači Milesi otvorena je izložba svih idejnih rješenja pristiglih na Natječaj. _U travnju 2005., tjedan dana nakon otvaranja izložbe u palači Milesi, u prostorijama Društva arhitekata Split održana je javna rasprava o prvonagrađenom idejnom riješenju koja je izazvala veliko zanimanje građana.
_U rujnu 2005. arhitekti studija 3LHD se prvi puta sastaju sa radnom grupom splitskih konzervatora, urbanista i arhitekata kako bi zajednički razrađivali pobjedničko idejno rješenje. _U prosincu 2005. godine Grad Split i studio 3LHD su potpisali ugovor o izradi izvedbenog projekta na temelju kojega se raspisuje natječaj za izvođenje radova.
_U kolovozu 2006. je otvoren natječaj za izvođača građevinskih radova na uređenju Rive. _Krajem rujna 2006. Poglavarstvo iz tri ponude pristigle na natječaj za izvođača radova, kao najpovoljnijeg izvođača izabire "Konstruktor inženjering". _U listopadu 2006. počinju građevinski radovi na uređenju Rive…


A sada... Saša Begović, 3LHD... ;)

Kako je tekao razvoj projekta - razlika idejnog i izvedbenog projekta? Različite faze projekta koje sam ja ispredavao jedno 30 puta su jedna stvar, a razvoj projekta je druga stvar. Mi nikad nismo napravili izvedbeni projekt da je potpuno jednak idejnom i na to smo ponosni jer je po mom mišljenju puno bolje da se projekt razvija, nego da ostane takav, kakav je bio na početku projekta. U slučaju Rive, projekt se mijenjao od samog početka, ali faktori zbog čega se mijenjao su većinom zbog „vanjskih“ uvjeta, kao nove spoznaje o nekim dijelovima Rive, inzistiranje konzervatora o nekoliko rubnih dijelova, kao zidić ili rubovi itd. Projekt se i sada mijenja kada se otvorilo gradilište, zbog nađenih instalacija, krivih mjera, nekih pronađenih elemenata i slično. Siguran sam da će se još mijenjati, ali jako je bitno naglasiti da je cjelokupan koncept sa svim njegovim dijelovima ostao jednak, no svi dizajnerski elementi su se kvalitetno unaprijedili, tako da sam siguran da će na kraju rezultat biti dobar.

Rješavanje urbanističkih problema preko referenduma? To su gluposti. Da pojasnim: na referendumu se postavlja pitanje da ili ne, jesi li za projekt ili nisi za projekt što implicira da svi poznaju projekt. Međutim, kao i zastupnici u Saboru, tako su i vijećnici grada Splita delegati naroda. Nadalje, žiratori su delegati nekog drugog: grada, države, konzervatora, struke, a žiri je bio možda i najjači na ovim prostorima. Da istaknem, od strane grada tu su bili Miroslav Buličić, tadašnji gradonačelnik, Eduard Katačić, pa Ivana Bojić, zaslužna za splitski GUP, pa eminentni arhitekti Jerko Rošin, Tonči Žarnić, Hrvoje Njirić, Hildegard Auf-Franić, tadašnja dekanica zagrebačkog fakulteta arhitekture i Idis Turato. Još su kao konzultanti bili konzervatori Belamarić i Nikšić. Stvarno, reprezentativan žiri. Natječaj? Natječaj je demokratska tekovina koja nije nestala ni u doba "mrklog komunizma" ni "trulog kapitalizma". Naravno da on može biti lošije žiriran, lošije pripremljen ili lošije napravljen, ali natječaj kao tekovina je nešto jako pozitivno. Ne mislim pritom na natječaje za nabavu roba i usluga, s kojima se miješaju.

Pojavile su se teze da je dubina iskopavanja skoro dva metra. Imamo 80-90 cm koji će se sigurno iskopati (dio će se nabiti, zatim slijede završni slojevi). A ispod toga - vidjet ćemo. Postavit ćemo geotekstil, da mulj ne bi išao nazad. Projekt su radili najbolji u Zagrebu i Splitu, a kontrolirali su ga najiskusniji u Splitu.

Sada se tvrdi da ste „odustali“ od skalinade... Da, sad svi kažu da smo mi odustali od skalinade. Nismo! Jednostavno zaštitari su donekle promijenili mišljenje. Međutim, ta promjena je bila prvenstveno uvjetovana problemom u samom obuhvatu i takozvanom osvajanju dijela mora, za što bi trebalo i više dozvola i suglasnosti ministarstava, što bi prilično zakompliciralo projekt. Mi i dalje mislimo da je to dobra ideja i jedan novum na "staroj" Rivi. Baš je „zidić“ izazvao onaj prvi nalet prigovora... U trenutku kad su konzervatori tražili da zidić mora ostati, tražili su i da se zidić kompletno obnovi. To se zove sanacija i obnova. Znači nešto što se mora napraviti točno onako kako je. Neke stvari se ne znaju u vezi "zidića"; pa on ostaje točno onakav kakav je danas.

Zašto beton? Odakle taj naziv tehnobeton, kakav je to beton? Nakon analize svih materijala došli smo do betona. Možda smo mi koji put koristili krive riječi, krivu konotaciju. U Slobodnoj su dodali riječ tehno. Nikad nisam rekao tehno, možda tehnološki drugačiji beton pa je ispalo da je tehno nešto loše, a beton znači betonizacija obale i to je to. Same karakteristike ovog betona su nešto što je iznimno dobro. Što kažete na optužbe da beton nije autohtoni materijal, obzirom na činjenicu da je na mjestu današnjeg hotela Marjan bila prva dalmatinska tvornica portland cementa „Gilardi & Bettiza“ ? Ja molim sve da se spuste u podrume i da pogledaju po čemu hodaju. To je perfektan terazzo, odnosno beton. Perfektan. Ne reklamiram cementnu industriju, ali svi su svodovi u palači od cigle, spojeni primitivnim betonom (op.a. pucolan). Ako se govori o prirodnosti onda su to kamen-agregat, cement i voda.

Često se buduća splitska riva uspoređivala sa trogirskom rivom – s pravom? To se uopće ne da uspoređivat. Tamo se u izvedbi dogodila greška (op.a. korozija armature), za koju ne vidim razloga zašto je ne poprave. Kao da se u popločavanju kamenom nije mogla dogoditi greška u izvedbi? Samo da napomenem da je UNESCO bio tamo i da je zadovoljan. Hoće li splitske ploče imati boju kao trogirske? Ne, imat će 7 tonova od svijetle prema tamnijoj.

Zašto mislite da je dobro da na Rivi bude jedinstven dizajn urbane opreme? Svaki grad na svijetu koji drži do sebe, od jako starih do jako suvremenih, drži do toga da bi trebao imati specifičnu urbanu opremu dizajniranu posebno za njega i da je jedinstvena uz neke različitosti. Klupe, kante, rasvjeta, stolovi, stolice... Maknimo te stolice koje je Numen dizajnirao, ako nije bitno da hrvatski dizajn nešto izdizajnira i Split dobije autentičnu stolicu, autentičnu lampu, autentičnu klupu, autentični štekat. Ja mislim da je to bitno. E sad, koliko ljudi kaže da nije bitno, to je sad druga stvar.

Štekati - nalaze se u modulu 6x6 m, odmaknuti su od pročelja i nalaze se na betonu. Hoće li sve stolice i stolovi biti jednaki? Bit će jednaki u smislu dizajna, ali Numen radi na tome da diferencira 5 vrsta sjedalica po boji. One su uniformne što se tiče samog dizajna, međutim postoje razlike, ljudi će dobiti mini-kataloge gdje će moći birati boju, možda i materijal, ovisno o dizajnu. Numen je kontaktirao talijanskog proizvođača, stolice će biti metalne, kao i 95% onih kineskih koje su do sada bile na Rivi. Naravno, sad će biti problem što su talijanske. Što se tiče projekta sve što je moglo biti lokalno – lokalno je, a što je moglo biti hrvatsko – hrvatsko je. Potrebno je naglasiti da mi sada nemamo ništa autohtono od urban designa. Stol ima čvrstu bazu, od betona ili metala, dok je gornji dio od plastike. Ispod stola, u parteru štekata, postavljene su lampe koje iluminiraju taj plastični dio stola kad se baza postavi na njih. Na taj način se može dobiti spektar boja, boje se mogu miješati. Naravno, tko hoće neka stavi stol, tko neće ne mora. Koliko ih ima? Ima ih 40, 40 u smislu 6 x 6 m, sa po 9 stolova (x 4 stolice). I moći će se normalo uklanjat kao i do sada i neće se smanjiti broj stolova.

Usko vezano za štekate je rasvjeta (jer su lampe ujedno i nosači tendi)... Riva će biti prvi objekt koji će biti osvijetljen LED rasvjetom pete generacije. Pomični dio te lampe nosi tendu i njena visina je negdje na današnjoj visini tendi, naglašavam ispod Kellerovih kućica, a ne kako se govori da se od njih neće vidjeti Palača. Vizualno isto kao što je i do sada bilo. Sastoje se od čeličnih profila, možda će se u škveru raditi. To je zaista neki hommage, neću reći dizalicama, nego i svim jarbolima, dakle brodovima, te osvjetljavaju, u principu prostor između štekata i pročelja, ali i platno odozgo. Nasuprot njima, u južnom redu palmi, nalaze se lampe koja osvjetljavaju glavnu šetnicu, ona je glavna rasvjeta. Sve su obojane u bijelo.

Klupe... Imamo dvije varijante klupa. Sve su drvene, od drvenih dasaka, na čeličnoj konstrukciji, obojane u bijelo. Na zapadnom dijelu složene su na sličan način kao sad, to je neka posveta šentadi, a u parku mladih (op.a. dosadašnji park) su napravljene više za izležavanje. Osvijetljene su od ispod klupe.

Danas u parku postoji mala fontana... Napravili smo dvije nove, Numen ih je dizajnirao i vrlo su elegantne. Izvučena je ploha jednog kvadrata, ta izdignuta ploha je kosa tako da voda pada u rubni kanal. Razlika u odnosu na dosadašnju fontanu je i što voda ne teče neprestano, već ima senzor, koji kad se nagneš otvara vodu. Koliko će na Rivi biti zelenila nakon uređenja? Jednako. Do sada je postojao park dok naš hortikulturni projekt duž cijele Rive predviđa kvadrate u kojima raste autohtono bilje, a koji su s klupama povezani u cjeline. Hoće li uređenje Rive ostaviti traga na brojnosti palmi? Neće.

Vidjeli smo da više neće biti kolona!? Posrijedi je jedna greška u filmu koja me koštala živaca. Misle da smo makli kolone - to nije istina. Naime, pogriješilo se u renderiranju filma, dakle kolone se ne miču.

Počeli su vam spočitavati da je projekt preskup. Kad 80 milijuna kn podijeliš na 14 tisuća kvadrata to ispadne oko 5700 kn po kvadratu. U raspravi su oni smatrali da je legitiman iznos 10-15 milijuna kuna. Pa to je 1000 kuna po metru kvadratnom. Pa ne možeš WC složiti za 1000 kn!? Te stvari su sulude. Ako žele asfalt, asfaltirajmo i gotovo, riješili smo problem. I to bi koštalo skuplje od 1000kn? Sigurno.

Za kraj, kakvi su bili komentari na Rivu na izložbi u New Yorku (24-hour city), s obzirom da je ovaj projekt na naslovnici kataloga izložbe? Održao sam predavanje i svi su bili fascinirani. Jedna gospođa je digla ruku i pitala:“Jeste rekli iz 1700. godine ili 1700 godina star?“ Njima je to nepojmljivo! Imao sam 6 slajdova koje uvijek puštam: more na Rivi, procesija, maraton, doček Ivaniševića.. i rekao sam da je ovo poanta ovog projekta.

Cijeli intervju - predstavljanje tima ljudi koji je radio na projektu, o natječaju i razvoju projekta, o ideji referenduma, o sloju ispod površine, kamenu i betonu, rasvjeti, klupama, parku, kolonama, fontani, nagradama, pokudama pa čak i puno šire od Rive… pročitajte u rubrici Intervjui, objavljen je u četiri nastavka

A sada: 3LHD (1/4)
A sada: 3LHD (2/4)
A sada: 3LHD (3/4)
A sada: 3LHD (4/4)

razgovor vodili: giove i optimiST

> molimo vas da za pokušaje promjena tuđih mišljenja koristite forum, a ne komentare