3P: Kako i zašto biti poduzetnik?

Na Ekonomskom fakultetu u Splitu, 26. i 27. veljače, održala se četvrtu godinu za redom konferencija 3P, a ovog puta tema je bila poduzetništvo u turizmu. Neki od istaknutih govornika bili su Saša Cvetojević, Krešimir Macan, Ivo Špigl, ali i brojni studenti, mladi poduzetnici i stručnjaci iz financijskog sektora. Konferenciju je moderirala Ivana Bilić, profesorica na Ekonomskom fakultetu koja je ujedno i inicijatorica 3P-a.

Razumjeti problem i naći rješenje za njega – to je poslovna prilika

Prvi dan konferencije započeo je uvodnom riječju Ivane Bilić i Željka Garače, dekana Ekonomskog fakulteta koji su zahvalili partnerima, govornicima i svim prisutnima – Tu smo zbog vas već četiri godine – kazala je Bilić. U prvoj sesiji pod nazivom Kako sam postao poduzetnik u turizmu govornici su bili Marko Mišulić (Rentlio), Filip Voloder (Indiknow), Doris Lovrinčević (Desarrollo) i Mirko Vukušić (Banica trade). Voloder je razvio mobilnu aplikaciju za komunikaciju među malim poduzetnicima u turizmu jer je, kao vlasnik malog hostela, shvatio da je to upravo ono što nedostaje na tržištu: – Treba razumjeti gdje je problem i riješiti ga, to je poslovna prilika – kazao je.

Ideja bez egzekucije ne znači ništa

Mišulić je ostavio dobro plaćeni posao u financijskom sektoru i otisnuo se u poduzetničke vode. – Ideja bez egzekucije ne znači ništa – istaknuo je i kazao da su mu svi govorili da nije normalan što ostavlja odlično plaćen posao i preuzima veliki rizik, no to ga nije spriječilo u njegovu naumu. – Nikada nisam volio slušati druge, uvijek sam htio nešto sam napraviti – rekao je Vukušić, bivši direktor NETmedia a danas uspješni poduzetnik u turizmu.

Za poslovnu priliku bitno je stalno biti među ljudima

Lovrinčević je ostavila dobro plaćeni posao u jednoj splitskoj turističkoj agenciji nakon što je prepoznala poslovnu priliku radeći na Ultra festivalu: – Bitno je stalno biti među ljudima, nikome posao neće doći ako se samo stoji i čeka – zaključila je. Sesija je završila zaključnom mišlju Filipa Volodera – Glavni kapital su znanje, komunikativnost i sposobnost rješavanja problema – poentirao je.

Turizam, poduzetništvo - i reklama

Poduzetništvo & turizam bila je tema druge sesije a o njoj su pričali Jakov Vetma iz Općine Klis, Mateo Perak, poduzetnik i jedan od organizatora konferencije Shift, Joško Stela iz TZ Splitsko-dalmatinske županije i Danni Matijaca s portala Total Croatia News). Stela je pričao o problemu sezonskog turizma: – Morate imati proizvod koji nitko nema da biste imali sezonu cijele godine – kazao je, a Vetma je pričao o uspjehu Klisa: – Mi imamo sve resurse i potencijale, zato smo toliko uspješni – rekao je istaknuvši važnost kliške Tvrđave i povećanje broja turista nakon snimanja serije Game of Thrones, za što je zaslužan i on sam svojim angažmanom i stalnim kontaktom s organizatorima snimanja.

Perak je govorio o online rezervacijama, a Matijaca je kazala da je cilj portala predstaviti Hrvatsku od najmanje do najveće destinacije i obuhvatiti sve županije. Uslijedila su pitanja publike koju je zanimalo kako poboljšati suradnju s gradom – Ako budete radili neki turistički proizvod, moja vrata su vam otvorena – ponudio se Vetma, a Stela je kazao da je u Hrvatskoj birokracija teška, ali da to treba sustavno mijenjati.

Zašto postati poduzetnik?

U trećoj sesiji pod nazivom Zašto postati poduzetnik? sudjelovali su Saša Cvetojević (ZIP/CRANE), Petra Leskovac iz Entouragea, Jerko Trogrlić iz VAJT-a i Antonio Perić iz Locastica. – Rano sam shvatio da treba doći do toga kako odlučivati za sebe – kazao je Cvetojević koji je sa 17 godina otvorio svoju prvu firmu. Trogrlić je istaknuo prednosti tehnologije koja danas svima omogućava da nauče sve što požele brzo i lako. – Važna je samoedukacija, ja sam sama naučila grafički dizajn – rekla je Leskovac koja odmah nakon fakulteta shvatila da mora sama započeti ako misli nešto ostvariti te kako je važno imati partnera jer se sam teško može uspjeti. – Partnerski odnos je jako važan, a u tom odnosu najvažnije je povjerenje – nadovezao se Perić. – Nedostatak novaca je najbolja stvar na svijetu jer te to tjera da improviziraš – zaključio je Cvetojević.
- Ništa ne trebate raditi ako to ne radite s ljubavlju – zaključila je moderatorica Ivana Bilić prvi dan konferencije.

Dobra usluga je temelj svega

U dinamičnoj prvoj sesiji Usluga kao temelj turizma, drugi dan konferencije otvorili su Krešimir Macan iz Manjgure, Stevica Kuharski (Locodels), Nikola Pivčević (Happy to Visit) i Saša Cvetojević.

Kuharski je ispričao kako ga je Uber inspirirao da pokrene tvrtku koja će se baviti dostavom paketa, ali po uzoru na poslovni model Ubera – Ako netko nešto dobro radi, treba to pokušati primijeniti i na druge branše – kazao je. Pivčević je radio u obiteljskoj tvrtki gdje je uočio da raste potražnja za izletima, što ga je inspiriralo da pokrene svoju web stranicu na kojoj nudi različite izlete. – Protiv države se borite kvalitetom usluge – rekao je Cvetojević, ravnatelj Zdravstvene Ustanove za njegu u kući i rehabilitaciju. Macan naglasio feedback korisnika i njegovu važnost posebno na društvenim mrežama – Uvijek vas ocjenjuju, bilo to kroz napojnicu ili feedback, nikada ne znate što ćete dobiti kao nagradu za dobar rad – kazao je. – Cilj je uvesti sustav da ljudi unutar tvrtke shvaćaju da zbog dobre usluge korisniku primaju plaću – zaključio je Cvetojević.

Iz publike se zatim javiila Sanja Protić koja je na Speed Consultingu prethodne godine razgovarala sa Cvetojevićem koji joj savjetovao da nikada ne kaže da nema vremena za nešto – Njegove riječi su me inspirirale – kazala je i nadodala kako danas uspješno vodi svoj OPG i izvozi svoje proizvode.

Aktivnim studiranjem do posla

U sesiji Aktivno studiranje sudjelovali su Andrea Raguž (Locastic), Smiljana Pivčević, profesorica Ekonomskog fakulteta, Milan Mandić (Profico), Dino Pavlić (Destination Croatia) i Josip Lažeta (Lucky4You). Pivčević je ukazala na važnost aktivnog studiranja te rekla da profesori EFST-a izrazito pomažu da studenti nakon završetka faksa budu zapošljivi i samozapošljivi. Raguž i Mandić ispričali su kako su kroz razne projekte na kojima su volontirali stekli razne vještine i iskustvo koje im je pomoglo da se zaposle odmah nakon fakulteta – Najvažnije je da u svemu što radite upoznate sebe – zaključila je Raguž. – Potrebno je biti aktivan za vrijeme i nakon studiranja – nadovezao se Pavlić, a Lažeta je izrazio žaljenje što ranije nije pokazao interes za dodatnim aktivnostima na fakultetu te da se aktivirao tek posljednje dvije godine studiranja. – Za naš projekt Lucky4You dobili smo podršku sa svih strana, fakultet nam je puno pomogao – kazao je.

Mrvoš: Ako imate ideju, javite mi se, rado ćemo vas prihvatiti u naš prostor

U posljednjoj sesiji - Financiranje projekata - govorili su Ivo Špigl (ZIP), Ivana Ninčević iz poduzetničkog centra Solin, Ivan Mrvoš, kreator pametne klupe, Tomislav Božić iz HPB-a i Mira Krneta iz HBOR-a. Špigl je započeo s crowdfundingom. – Donacije možete skupiti na stranicama za crowdfunding, a za uzvrat donatorima nudite nagrade nakon realizacije projekta – pojasnio je i istaknuo Indiegogo kao najbolju platformu za ovakvu vrstu financiranja.

– Baba mi je bila prvi poslovni anđeo – rekao je zatim Mrvoš i nasmijao sve u publici. – Projekt mora biti poslovno održiv da biste od HBOR-a dobili novac – rekla je Krneta, a Božić je iskreno kazao da poduzetnici početnici ne prolaze dobro kod banaka, no da u posljednje vrijeme rade na tome da se više prilagode. Ninčević je kazala da se mogu iskoristiti subvencije gradova i županija, Zavoda za zapošljavanje i kreditnu liniju HAMAG-a. – Pokušavam pokrenuti fond nepovratnih sredstava za poduzetnike početnike – kazao je Mrvoš. – Ako imate ideju, javite mi se, rado ćemo vas prihvatiti u naš prostor – Mrvoš je ponudio pomoć početnicima te se obrušio na banke kazavši da one ne mogu procijeniti je li neki projekt dobar ili ne – Ne možete očekivati da banke prate razvoj vašeg proizvoda – uzvratila je Krneta. – Da je Mrvoš išao u bankarsku proceduru ne bi još imao nijednu klupu – pojasnila je Ninčević koja je Mrvošu uvelike pomogla oko realizacije njegovog projekta.

Konferencija je zaključena zahvalom Ivane Bilić: – Hvala na ukazanom povjerenju i hvala mojim volonterima – bile su riječi kojima je zatvorila još jednu uspješnu 3P konferenciju.