A sada: 3LHD! (4/4)
28_11_2006
U posljednjem nastavku razgovora sa Sašom Begovićem, jednim od autora prvonagrađenog projketa uređenja Rive, popričali smo o temama koje nisu vezane isključivo za Rivu - o splitskom prometu, arhitekturi, razvoju i Mediteranu.
Promet i garaže
| Ima li Split prometni problem (mentalitet autom u krevet)? Postoji problem, naravno da postoji, ali nije to samo problem Splita. Probijanjem nekih novih cesta to će se sigurno poboljšat. Pa recimo i ovaj Kuzmanićev prijedlog za most preko Kaštelanskog zaljeva je po meni prijedlog koji i nije za odbaciti. Sad ja ne ulazim u to koje su visine, gdje i kako. Znači, neke probleme će riješiti neki prijedlozi. |
| Frano Gotovac je u svoje vrijeme pričao o garažnom urbanizmu. Jesu li garaže na obali potrebne? Da, njegova rješenja su aktualna i danas. Kad me pitate da li treba radit garaže - treba. Treba li ih graditi ispod Palače - sigurno da ne. Da li treba graditi ispod Trga Franje Tuđmana - to ne znam. Nas su pitali što mislimo o građenju ispod Prokurativa, mi smo rekli da ne, da je dovoljan trg ispred. Tada sam se odmah raspitao kod svojih kolega iz Nizozemske i oni su me pitali postoji li novac za tako nešto. Jer to je kopanje ispod nule - morske nule. Znači, automatski je problem jer je jako skupo. Arhitekt Rošin radi hotel Marjan, a tamo treba nekakva garaža koja sigurno neće bit dovoljna za grad. I sad, gdje sa drugom garažom? Ove što se planiraju oko ruba grada su možda dovoljne. Sad, da ljudi trebaju doći u dnevni boravak s autom... To je stvar navike. I u Zagrebu je ista stvar. Hoće li se mentalitet promijenit i ako naprave pet garaža? Teško. |
| Po vašem mišljenju, zašto programom natječaja nije traženo funkcionalno i prometno rješenje čitave luke? Bilo je o govora o rješenju cijele luke, ali onda bi se radio anketni natječaj. Ne bi se radio projekt. Jer ti ne možeš, samo tako, natječajem odlučiti kako će sve funkcionirati, posebno svaka obala, da li će se radit novi lukobran radi smanjenja valova, jer su to ogromni zahvati. I meni je ovaj zahvat od Hrvojeve kule do Sv.Frane bio donekle logičan, a sad brojni govore kako smo ga mi smanjili. Ne, tu je traženo anketno rješenje, a ovaj logični prostor od Marmontove do ulaza u Podrume se sad radi. Zašto? Jer promet nije riješen... Istok i zapad nisu riješeni. Koliko ja znam sad će se raspisat natječaji za istočnu i zapadnu obalu, odvojeno ili zajedno, ali ne znam na kojem će to nivou ići. |
Arhitektura i razvoj Splita
| Što mislite o modernoj i recentnoj arhitekturi u Splitu? Koliko će novi GUP utjecati na razvoj grada? Što se modernizma tiče tu mi je Ivo Radić jedan od najdražih, a i ova recentna scena ima dobre protagoniste, no mislim da bi mlađi mogli i više. Ali mislim da je novi GUP taj koji donosi pozitivan iskorak. Slično se događalo i sa Zagrebom nakon donošenja GUP-a. U tri godine se smanjio lopovluk u smislu bespravne izgradnje. I POS je donio iskorak. Donio je neki preokret u glavi i onih koji su radili na brzinu da bi se obogatili gradnjom malih urbanih vila. Ali taj pomak, da ljudi vide novu arhitekturu je jako bitan. |
| Kako će otvaranje splitskog studija arhitekture utjecati na razvoj grada i svijesti građana? Bitno je da je fakultet otvoren. Splitski fakultet bi se trebao obraćati mediteranskom krugu, biti zajedno s Barcelonom i sličnim gradovima. Mislim da se on mora malo korigirati jer ne može biti čisti klon zagrebačkog faksa, ali čini mi se da prema onome od programa što sam vidio i nije. Uhodavanje će sigurno trajati još neko vrijeme. Angažirani su i neki ljudi sa strane i tu je fakultet otvoren što je također bitno. I sigurno je da će otvaranje faksa pomoći kvalitetnijoj arhitekturi. Prije ga nije bilo, pa su se ljudi školovali. Kaliterna je studirao, mislim u Pragu, studiralo se i u Beču, a onda kad je zagrebački faks otvoren, normalno da su studenti išli u Zagreb. Ali ja uvijek nagovaram ljude da se vrate u svoj grad, jer će imati posla. Ipak, što se tiče fakulteta općenito, promjene se događaju - gradovi na obali, Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, čak i Pula grade svoje kampuse. U većini zemalja svijeta, s kontinenta svi idu na more, samo kod nas centralistički odlaze u Zagreb. To je jedna od tema. Druga je ta što Split ima fantastične mogućnosti. |
| Hoće li uređenje Rive, kao kapitalni projekt, postati prekretnica i osnova budućeg razvoja? Ja sam mislio da će se to dogodit kad su se Bačvice napravile, ali to su oni mali iskoraci, a sad kad je donesen GUP, sve je uređeno natječajima. Koliko ja znam sad ih je u pripremi barem deset i oni će generirat promjene. |
Mediteran
| Arhitektonske konotacije Mediterana? E sad, koje su konotacije arhitektonske? Najlakše ih je objasnit kroz elemente. Na Mediteranu je osnova uvijek zid, bilo kameni ili betonski. Zatim otvori, koji nisu veliki odnosno ako i jesu, ako je zid kompletno otvoren, onda nikad nije direktno na jugu. Potom atriji, koji su pomalo i zaboravljeni, ali ih većina starih kuća ima tako da meni taj osjećaj Mediterana nije striktno vezan uz materijal. Nije ni kupa kanalica autentična jer je i ona import. Dobro, sto godina je autentična isto kao što su palme četrdeset i pet godina autentične. Da ih sad odrežemo, svi bi rekli da rušimo tradiciju. |
| Puno se priča o betonizaciji obale. Je li postoji opasnost da se obali dogodi nešto kao Costa Iberica? (op.a. Costa Iberica – studija španjolske obale) Na to nas svi upozoravaju, na čelu sa Španjolcima. Mi imamo 15% izgrađene obale, a Španjolci oko 60%. Njihovi najbolji arhitekti, kao i mi, smatraju da trebamo zonirati prostor i dobiti neke zone na kojima se treba izgradit koliko je to moguće, a da na većini otoka trebaju biti užasno strogi zakoni. Ja ne znam jesu li ljudi svjesni ovih „Marininih zakona“, ali oni su toliko pomogli u zadnje tri godine. Zašto? Ne zato što ruši, mada je i to u redu, nego što uvodi red apsolutno u svemu. Od planova preko regulacije do smještaja, primjerice - golf terena. Ali ako moramo napravit golf teren, onda se izuzetno dobro mora napravit studija okoliša. Sad, ima li tu muljanja? Ne može ga biti toliko jer je previše ljudi involvirano u to. Moraš konzultirati ekologe, naftaše, mineraloge itd. Mislim da je ključno doći do što boljih zakona. A hoće li naša obala postati kao Costa Iberica? Mislim da neće. |
| Možemo li se uopće uspoređivati sa Španjolskom? Samo pogledajte Španjolsku. Španjolska arhitektura nema zvijezdu. Ima puno, recimo, polu-zvijezda. Rafael Moneo je jedno vrijeme zvučao kao zvijezda (op.a. dobitnik nagrade Pritzker 1996.) Danas nema prave zvijezde, a prosjek im je nevjerojatan. Mislim da mi imamo odličan prosjek. Kad to izjavim onda me svi krivo shvate, ali kroz XX stoljeće, u Jugoslaviji, jedino su hrvatski arhitekti nešto kvalitetno dali. Normalno, bilo ih je kvalitetnih u Srbiji, u Bosni, u Sloveniji je fantastična modernistička gradnja, u manjem dijelu. Međutim, Hrvatska je tu imala ogroman prosjek. Sada je u Hrvatskoj isto neka takva generacija, mislim da mladi ljudi stvarno stasaju, što se vidjelo na zadnjem Salonu. I ovo što je rekao Manuel Gausa, ne znam je li se zna koliko je bitno ono što on izgovori, da smo mi iduća Nizozemska i Švicarska, što nama naravno laska, no on to misli samo ako će postojati dobri uvjeti. To znači i dobra škola i obrazovani klijenti i dobar sustav, to znači dobri zakoni. Nigdje nema toliko natječaja kao u Hrvatskoj. Još uvijek u Hrvatskoj, a to nema nigdje, studenti mogu radit natječaje. Doduše, sad se traži koverta da netko stoji iza tebe. |
razgovor vodili: giove i optimiST