A sada: 3LHD! (3/4)
28_11_2006
U predzadnjem nastavku razgovora pričalo se o tendama, štekatima, rasvjeti, zelenilu... Saznali smo da kolone ipak ostaju! Propitali smo i o problemu motora na rivi i o fontani ispred Prokurativa. Postavili smo pitanje o cijeni uređenja i pitali za komentare o Rivi na izložbi u Ney Yorku.
Urbana oprema
| Trend u svijetu je tkz. Vandal-proof urbana oprema, koliko će splitska biti otporna? Ne postoji nešto što se ne može razbiti. Mi smo u Rijeci napravili most pa su ga drugi dan već pošarali. Tko hoće razbiti taj će razbiti. Inače, svi elementi predviđeni za Rivu vrlo su čvrsti. Većina stvari, kad se radi o urbanoj opremi, mora biti rough, mora biti čvrsta. Napravit ćemo klupe koje su čvrste, napravit ćemo lampe koje su čvrste, a sad da li će netko tresti, lupiti, odnijeti, prorezati, pošarati, razbiti... Tu ne možemo ništa. Ako netko želi razbiti izlog, primjerice, razbit će ga bez obzira na cijenu stakla. |
| Zašto mislite da je dobro da na Rivi bude jedinstven dizajn urbane opreme? Svaki grad na svijetu koji drži do sebe, od jako starih do jako suvremenih, drži do toga da bi trebao imati specifičnu urbanu opremu dizajniranu posebno za njega i da je jedinstvena uz neke različitosti. Klupe, kante, rasvjeta, stolovi, stolice... Maknimo te stolice koje je Numen dizajnirao, ako nije bitno da hrvatski dizajn nešto izdizajnira i Split dobije autentičnu stolicu, autentičnu lampu, autentičnu klupu, autentični štekat. Ja mislim da je to bitno. E sad, koliko ljudi kaže da nije bitno, to je sad druga stvar. |
Štekati
| Štekati - nalaze se u modulu 6x6 m, odmaknuti su od pročelja i nalaze se na betonu. Hoće li sve stolice i stolovi biti jednaki? Bit će jednaki u smislu dizajna, ali Numen radi na tome da diferencira 5 vrsta sjedalica po boji. One su uniformne što se tiče samog dizajna, međutim postoje razlike, ljudi će dobiti mini-kataloge gdje će moći birati boju, možda i materijal, ovisno o dizajnu. Numen je kontaktirao talijanskog proizvođača, stolice će biti metalne, kao i 95% onih kineskih koje su do sada bile na Rivi. Naravno, sad će biti problem što su talijanske. Što se tiče projekta sve što je moglo biti lokalno – lokalno je, a što je moglo biti hrvatsko – hrvatsko je. Potrebno je naglasiti da mi sada nemamo ništa autohtono od urban designa. Stol ima čvrstu bazu, od betona ili metala, dok je gornji dio od plastike. Ispod stola, u parteru štekata, postavljene su lampe koje iluminiraju taj plastični dio stola kad se baza postavi na njih. Na taj način se može dobiti spektar boja, boje se mogu miješati. Naravno, tko hoće neka stavi stol, tko neće ne mora. |
| Koliko ih ima? Ima ih 40, 40 u smislu 6 x 6 m, sa po 9 stolova (x 4 stolice). I moći će se normalo uklanjat kao i do sada i neće se smanjiti broj stolova. |
Rasvjeta
| Usko vezano za štekate je rasvjeta (jer su lampe ujedno i nosači tendi)... Riva će biti prvi objekt koji će biti osvijetljen LED rasvjetom pete generacije. Pomični dio te lampe nosi tendu i njena visina je negdje na današnjoj visini tendi, naglašavam ispod Kellerovih kućica, a ne kako se govori da se od njih neće vidjeti Palača. Vizualno isto kao što je i do sada bilo. Sastoje se od čeličnih profila, možda će se u škveru raditi. To je zaista neki hommage, neću reći dizalicama, nego i svim jarbolima, dakle brodovima, te osvjetljavaju, u principu prostor između štekata i pročelja, ali i platno odozgo. Nasuprot njima, u južnom redu palmi, nalaze se lampe koja osvjetljavaju glavnu šetnicu, ona je glavna rasvjeta. Sve su obojane u bijelo. |
| Zašto LED? LED rasvjeta je najsuvremenija i jako štedljiva, ona je impuls, a ne struja. To je izvanredno svjetlo. Sad riva nema svjetlo i gluposti su kad kažu da ima. Riva je premračna i nije ono što bi trebala biti. |
| Tražena je bila i rasvjeta pročelja. Kako je prva faza radova samo do ulaza u Podrume, znači li to da rasvjeta pročelja prestaje na pola Palače? Inzistirali smo da idemo do kraja, do Hrvojeve kule, i tako će i biti. Što se tiče druge strane, zapadne, prema Marmontovoj, tražili smo da se obuhvate čak dva zabata Prokurativa jer ipak tek sve to skupa čini smislenu cjelinu kad se govori o pročeljima. Ti planovi su dio svjetlo-tehničkog projekta i jako malo ljudi, u principu zna što to znači: to znači da se naglašava, na primjer, reljefni stup, uz pažnju da ne smeta ljudima koji tu žive. Postojanje Kellerovih kućica je u biti olakšalo ovaj dio projekta, jer one sa svojim krovovima postaju odlične pozicije za lampe. |
Park i klupe
| Klupe... Imamo dvije varijante klupa. Sve su drvene, od drvenih dasaka, na čeličnoj konstrukciji, obojane u bijelo. Na zapadnom dijelu složene su na sličan način kao sad, to je neka posveta šentadi, a u parku mladih (op.a. dosadašnji park) su napravljene više za izležavanje. Osvijetljene su od ispod klupe. |
| Danas u parku postoji mala fontana... Napravili smo dvije nove, Numen ih je dizajnirao i vrlo su elegantne. Izvučena je ploha jednog kvadrata, ta izdignuta ploha je kosa tako da voda pada u rubni kanal. Razlika u odnosu na dosadašnju fontanu je i što voda ne teče neprestano, već ima senzor, koji kad se nagneš otvara vodu. |
| Brončana maketa grada... Grad je inzistirao da postavimo brončanu maketu šire gradske jezgre koja se sada nalazi u atriju Banovine. Njena pozicija je trebala biti u osi ulaza u Podrume, ali u ovoj fazi uređenja se ne riješava problem prometa na tom području. Dok se ne riješi i to pitanje maketa će, valjda privremeno, biti smještena na rubu parka. Da bi dobili postolje makete izdigli smo jedan kvadrat, no kako je ona nešto veća 220x220cm, lagano konzolno izlazi van. |
Zelenilo - palme
| Koliko će na Rivi biti zelenila nakon uređenja? Jednako. Do sada je postojao park dok naš hortikulturni projekt duž cijele Rive predviđa kvadrate u kojima raste autohtono bilje, a koji su s klupama povezani u cjeline. |
| Hoće li uređenje Rive ostaviti traga na brojnosti palmi? Neće. |
| Da ste mogli, biste li predložili sadnju nekih drugih stabala umjesto palmi? Mi smo još u natječaju to analizirali budući da su nama rekli da je murva autentična. Murva je možda lokalnija, no problem je njenog ploda koji dosta onečisti parter. Puno sam pričao s predsjednikom ekološke udruge Zeleni Dalmacije Lovrom Rumorom, a on je sam rekao da ne zna što bi se dogodilo, što bi trebalo posaditi da ih nema. Palma je jedna posebna, zelena tradicija. Koliko se mi moramo godina vratiti u nazad da bi znali što je tradicija? To ne znam. Činilo nam se da je palma kao takav element koji je postojao i postala dio slike. Da li je to mediteranska slika koju mi želimo vidjeti ili ne? To je drugo, međutim puno je razloga zašto nisu dali da ih se miče. |
A di su kolone?!
| Na animaciji smo mogli vidjeti pomične ormariće za struju i vodu pokraj vezova za brodove – stvarno će bit pomični? Vidjeli smo da više neće biti kolona!? Posrijedi je jedna greška u filmu koja me koštala živaca. Misle da smo makli kolone - to nije istina. Naime, pogriješilo se u renderiranju filma, dakle kolone se ne miču. One su tradicija. Iako većina ljudi kaže da su samo prihvatište, da se brodovi vežu za onu bitvu dolje. Što se tiče pokretnih ormarića radi se o fantastičnom proizvodu. Naime, kada je boat show ili recimo Sv. Duje kao najveća fešta, uvijek vam razvuku struju preko poda ili preko zida. Ovo je jedan klasičan proizvod za marine ili za zone koje su uz more, i postavljaju se svako 15 do 20 m. Mi smo njih stavili pod zemlju jer ih najčešće ne koristimo. Kad ih koristimo pomoću hidraulike ili na vitlo izađu van, a kad izađu van s jedne strane imaju utikač, a s druge špinu. Znači, oni izlaze po potrebi i nalaze se iza kolona. To su šahte, podzemne šahte, prvenstveno ne zbog boat-show, nego zbog priveza, jer tu se navodno očekuju jahte. Postavili smo ih i u zonu šetnice, uz njen južni rub, ali rjeđe, da olakšaju opskrbu tijekom fešti. To je jednostavni element, gornja ploha ovisi o njihovom smještaju (kamen ili beton). |
Fontana ispred Prokurativa
| Mislite li da je interaktivna fontana koju ste dali u anketnom rješenju stvarno bila najbolje rješenje za taj prostor ili ste htjeli nonšalantno izbjeći problematiku Bajamontuše, kad ionako u natječaju taj dio nije bilo nužno precizno definirati? O interaktivnoj fontani se nije puno znalo, no u idejnom projektu smo je razrađivali sa Ivanom Marušićem-Klifom i Vjeranom Šalamonom s kojima smo radili EXPO u Japanu i ona je programatski napravljena da je ne samo zabava, nego je i atrakcija grada kao što je bila i Bajamontuša na svoj način 1882. godine. Danas bi bila ista stvar, u istoj dimenziji monumentalna 15x15m. Sad dal' je ona alla Las Vegas, to je subjektivna konotacija. U zadnjih par godina sam proputovao po Europi kroz Haag, Rotterdam, Munchen, Berlin, Barcelonu, u Italiji kroz ne znam koliko mjesta, u Francuskoj isto puno i svaki grad ima fontanu ovog tipa - koja ide iz poda. Međutim, mi smo htjeli dodati još jedan sadržaj, a to je njena mogućnost da replicira valove, kad val udari. Sistem orgulja u Zadru, ali na drugi način. Mi smo uvjerenja kako je tamo potrebna voda kao mjesto obilježja, ali još je bitnije mjesto - sudar dviju osi (Rive i Prokurativa). Razlog zašto smo ostavili mogućnost da se fontana ugasi jest taj da tu dođe bina. Svaki grad od Londona pa do ne znam kojeg, ima to mjesto. I mi smo bili upravo tog uvjerenja, da je ona takva da se može i ugasiti – nestati, ali i da može funkcionirati izuzetno monumentalno (po 20m mlaz vode u zrak). Mi ne možemo dizajnirati u stilu 1896. Ne možemo. Ne znamo kako se to radi, pod jedan, a pod dva javili su se hrvatski kulturnjaci koji smatraju da je Bajamontuša stvar kiča i galanterije. Dakle ona možda ima vrijednost. Ja apsolutno osuđujem čin bilo kakvog rušenja. Pogledajmo na primjeru Mostara - Mostarski most nije više Mostarski most, to je, na žalost, kopija. Ako se politika odluči na faksimil ja nemam pravo ništa reći. Sve je moguće. U principu, ne bih se htio uopće u to miješati, samo sam rekao svoje mišljenje. Ne mogu se sporiti sa subjektivnim mišljenjem, ali sa stručnog stajališta me zanima kako će obraniti i obnoviti kič anđele, fascio i slično. Kad me pitaju pošto vam je projekt prošao jeste li vi za Bajamontijevu fontanu? Gle, ako ćete mi dat posao poslije ja je neću projektirati, sigurno. Neki projekti su ti nametnuti pa se ljudi naviknu na to pa postane tradicija. Ja mislim da je možda stvar da fali simbola na centralnom trgu, sad da li je to simbol bana, ja to ne znam. Ali ja sad pitam, ako će se ići na natječaj za taj dio, hoće li se radit natječaj a) moguće napravit Bajamontijevu fontanu b) moguće napravit nešto suvremeno i c) monument? U zadnje vrijeme se počelo na glas pričati o specijalnom natječaju za obilježavanje prostora ispred Prokurativa. Onda će se, naravno, većina ljudi složiti s Društvom arhitekata koje će tražit da ne bude Bajamontuša kao uvjet, da bude pozicija otprilike ta i da fontana bude monumentalna. Čak je gradonačelnik Puljić izjavio da treba bit neka monumentalna vertikala (op.a. to je i odluka Gradskog vijeća). Popnite se na Prokurative i pogledajte prema moru – što hoćete tamo vidjet? Vodu? Ok, ali može biti bilo što, teoretski može biti i interaktivna fontana. No, ako se bude raspisao natječaj siguran sam da neće pobijedit Bajamontuša. Mislim, kako će pobijediti? |
Motori na Rivi
| U dijelu šetnice danas se nalazi parking za motore i niz jarbola. Nema potrebe za jarbolima, u projektu smo ih makli nakon što smo konzultirali nadležne. Što se tiče parkinga za motore predvidjeli smo mjesto za parkiranje na potezu uz zapadno pročelje Lučke kapetanije. Međutim to je van našeg obuhvata u ovoj fazi uređenja. Na suprotnoj stani Rive predložili smo pomak autobusne stanice, na početku uzdužnog parkinga prema Matejuški. Tendencija je da povećamo dostaue sa sjevera, odnosno da smanjimo parkiranje u tim rubnim zonama središnje Rive. |
| Jeste li ponudili neko rješenje za sprječavanje prometovanja motorima – stupići, ograde, skale? Ma tu stupovi neće pomoć, pomoći će samo jedna stvar: policajac i kazna. Prvi koji dobije kaznu od 1000kn neće više proći. |
Cijena projekta
| Počeli su vam spočitavati da je projekt preskup. Isto tako, da ste uzeli najjeftiniju opremu razlog negodovanju bio bi da se na Rivu postavlja smeće. Uvijek je to tema. Prvo su nam zamjerali da je skupa oprema, sa PDV-om ispada 700 i nešto eura po kvadratu, a koliko ja znam POS je 800-900. Koga god pitaš što je najvažnije, najbitnije na svijetu, najjedinstvenije, svi će isto reći - Riva. Umjesto da kažeš treba biti najskuplje (da bi se sve to opravdalo), ali ja to ne smijem reći jer odmah ispada da ja njima nešto hoću uvaliti. Ma ništa neću uvaliti! U Osijeku je trg koštao cca 100 eura skuplje po metru kvadratnom. Ok, ima podno grijanje, ali je manji, ima puno manje intervencije. Pa zašto bi u Splitu bilo jeftinije? Ja tu ne vidim razliku. Grad je napravio procjenu na osnovu prosječne cijene nekih trgova koji su se izveli: Pag, Umag... Od tud je rađena procjena. Kad 80 milijuna kn podijeliš na 14 tisuća kvadrata to ispadne oko 5700 kn po kvadratu. U raspravi su oni smatrali da je legitiman iznos 10-15 milijuna kuna. Pa to je 1000 kuna po metru kvadratnom. Pa ne možeš WC složiti za 1000 kn!? Te stvari su sulude. Ako žele asfalt, asfaltirajmo i gotovo, riješili smo problem. |
| I to bi koštalo skuplje od 1000kn? Sigurno. |
Nagrade i pokude
| Za kraj, kakvi su bili komentari na Rivu na izložbi u New Yorku (24-hour city), s obzirom da je ovaj projekt na naslovnici kataloga izložbe? Održao sam predavanje i svi su bili fascinirani. Jedna gospođa je digla ruku i pitala:“Jeste rekli iz 1700. godine ili 1700 godina star?“ Njima je to nepojmljivo! Imao sam 6 slajdova koje uvijek puštam: more na Rivi, procesija, maraton, doček Ivaniševića.. i rekao sam da je ovo poanta ovog projekta. Reakcije su bile odlične zato što je Institut Van Alen – institut koji se bavi javnim prostorima, pretežno onim open tj otvorenim koji su kao takvi jedni od rijetkih prostora koji su još uvijek demokratski. Isto tako, treba naglasiti da je hrvatska kultura (ili arhitektura) zasnovana na tim javnim prostorima. Kad pogledaš, hrvatska arhitektura je jako urbana: Zadar, Split, Dubrovnik – imaju kale u kojima se odvija gradski život. Kuće su male i kad ulaziš u njih to je privatno. Sve ostalo, što pokazuje i ova javna rasprava, odvija se vani, odnosno, javno je. To im je najbitnije jer je u SAD-u i Zapadnoj Europi potražnja za tim otvorenim javnim prostorima enormna, jer kao takvi sve više postaju privatni. |
| Nakon ovakve negativne atmosfere, hoćete li ikada više pokušati raditi u Splitu? Već radimo (smijeh). Naravno, svatko želi da mu je projekt uspješan i genijalno prihvaćen od svih, ali ja mislim da je krajnji rezultat bitan i to će se tek vidjet. Ja sam siguran da će biti pola onih kojima se sviđa i pola onih kojima se ne sviđa, no nama je bitno ono što je jednom Mies Van de Rohe rekao i ja zaista to mislim: „Ne zanima me samo kad neko kaže sviđa mi se, kad netko kaže lijepo mi je. Zanima me je li dobro.“ Ako je arhitektura - u ovom slučaju parter - dobra, ako dobro funkcionira, onda će to biti vrlo slična stvar onome kad su mnogi '79. bili protiv nekih projekata za MIS, a on je prometno, infrastrukturno i objektima potpuno unaprijedio Split. Ovo jest šminka grada. I Split je destinacija gdje će dolazit sve više ljudi, on je dnevni boravak i kao takav ne samo da je bio šporak, već nije bio dobar kao takav. Sve ono što se uvijek radilo na Rivi radit će se i dalje, ovaj projekt će sve to omogućiti, ali nekako – u boljem svjetlu. |
razgovor vodili: giove i optimiST