A sada: 3LHD! (2/4)
28_11_2006
U drugom dijelu potpune verzije intervjua sa Sašom Begovićem u ime studia 3LHD iz prve ruke donosimo informacije o dubini iskopavanja, arheološkim nalazima, zidiću i nesuđenoj skalinadi i, vjerujemo posebno zanimljiv, odgovor na pitanje - zašto beton, a ne kamen.
Ispod površine
| Pri iskopavanju se očekuje i arheologija.. Kad već govorimo o arheologiji, iz konzultacija sa konzervatorom Belamarićem, točno se zna što će se sad naći. Ako se nađe još koja amfora, super. No, tamo je bilo more, a ono što se piše u Slobodnoj jako je tendenciozno. Tek kad dođemo do Palače i do Hrvojeve kule pretpostavlja se da ćemo još nešto naći (op.a. prva faza ide do ulaza u podrume). |
| Pojavile su se teze da je dubina iskopavanja skoro dva metra. Objasnite nam ukratko sporni presjek. Gledajući od gore to je ploča od 16 cm, zatim cementni mort u koji ih ulažemo, zatim ploča od 20 cm, koja će biti završna ploča od svega što nabijemo, sa svim padovima, zbog odvodnje. Padovi idu od palače, minimalni, sa reškama. Nakon tih 40 cm, idu slojevi koji se sastoje od sigurno 40 cm nabijenog čvrstog sloja. Zajedno, to je 80 cm. Ispod toga, ovisi o pojedinim situacijama. U većini slučajeva doći ćemo do mulja, do nekog starog nasipa, navodno tamo postoji jedno 50-ak cijevi koje su tamo iz raznih doba prošlog stoljeća. Moramo riješiti sumpor, moramo riješiti kolektor koji naravno nećemo dirati, a kolektor je na 130cm donja kota, koliko znam. Naravno da nećemo ići ispod nule. Da se vratimo na bitno: imamo 80-90 cm koji će se sigurno iskopati (dio će se nabiti, zatim slijede završni slojevi). A ispod toga - vidjet ćemo. Postavit ćemo geotekstil, da mulj ne bi išao nazad. Projekt su radili najbolji u Zagrebu i Splitu, a kontrolirali su ga najiskusniji u Splitu |
| Odakle nesporazum? Razmišljao sam gdje je to pročitao. Naime, kad crtaš u AutoCad-u te slojeve, nacrtaš tih "gornjih" 80cm i onda nacrtaš sloj gdje piše od x do 100 ili cca 100. Uostalom nemam pojma koji je on projekt gledao i otkud mu to? (op.a. Grabić u "Otvorenom") |
| Ove instalacijske cijevi, da li će se one kanalizirati ili će se u slučaju kvara opet kopati? Kad se radi novo, onda radiš novo i nastojat ćeš izkanalizirat sve novo što je potrebno. Neki spojevi postoje, oni iz Marmontove i tamo iz 1996. kad se kolektor radio neki su se zahvati čak i napravili. Mi ćemo ostavit većinu tih riješenja u koridorima cijevi i unutar njih će se postaviti ostale cijevi, tj. nastoji se napravit da se ploče ne mora dizati, ali ako se budu morale dizati, dizat će se i po recepturi će se napraviti i postaviti nove. |
Skalinada i zidić
| Sada se tvrdi da ste „odustali“ od skalinade... Da, sad svi kažu da smo mi odustali od skalinade. Nismo! Jednostavno zaštitari su donekle promijenili mišljenje. Međutim, ta promjena je bila prvenstveno uvjetovana problemom u samom obuhvatu i takozvanom osvajanju dijela mora, za što bi trebalo i više dozvola i suglasnosti ministarstava, što bi prilično zakompliciralo projekt. Mi i dalje mislimo da je to dobra ideja i jedan novum na „staroj“ Rivi. |
| Baš je „zidić“ izazvao onaj prvi nalet prigovora... U trenutku kad su konzervatori tražili da zidić mora ostati, tražili su i da se zidić kompletno obnovi. To se zove sanacija i obnova. Znači nešto što se mora napraviti točno onako kako je. Neke stvari se ne znaju u vezi "zidića"; pa on ostaje točno onakav kakav je danas. Naša korekcija obale ide za tim da se obala digne samo rubno te da se izjednači s razinom obale istočno od malog mula. Gledajte, 137cm je rub od mora relativni, kod južnog ulaza je 154cm, na Marmontovoj je 2 metra od ruba obale, znači to su neke kote koje su referentne, ali mi nastojimo obalu napravit negdje oko 137cm, a ona je pala na 88cm na ovom dijelu gdje se zidić sada upustio. |
Kamen vs beton
| Problem materijala Rasprava o materijalu je uvijek bitna. Asfaltom bi sve bilo lakše napraviti. Da se napravi novi sloj asfalta, svi bi rekli da je to nije u redu. Ali ključne činjenice su da mi zadiremo i u donju strukturu i kad radimo gornju plohu, radimo je kao pozornicu za sve događaje na rivi. Na Rivi je trenutno asfalt koji je u raspadu. Na nekim mjestima čak ima kombinacija betona i asfalta, pored turističke palače su austrijske granitne kocke, oko samih palmi su šezdesetih napravili samo kameni rub, a unutra betonske kocke za travu. Apsolutna konfuzija svega. Npr, ulaz u podrume je problematičan jer je strm i sad je u asfaltu, a mi smo u potpunoj nedoumici što tamo staviti. Ni konzervatori ne znaju što preporučiti. Ako stavimo kamen bit će sklisko, ako stavimo beton, ista je stvar jer je prestrmo. Kad smo krenuli u projektiranje, imali smo tu srednju zonu. Hoće li ona ikad postati kompletno pješačka? Naravno da neće. Primjerice, kad je boat show, dolazi dizalica i diže brodove. Ove godine sam zabilježio da su na rivi bili oldtimeri, ulje je curilo na sve strane, za Sv. Duju su bili parkirani kamioneti, bilo je motora, konja, da ne pričamo o koncertima tipa Cesaria Evora sa desecima tisuća ljudi. To je, iako pješačka, ekstenzivno korištena ploha. |
| Zašto ne kamen? Nije stvar kamena ili betona, stvar je primjerenosti konceptu i primjerenosti samom mjestu. Koji je to materijal primjeren? Svi će reći, pa normalno kamen. Neka mi pojasne zašto je to kamen? Koji je to kamen? Koje su debljine ploča, koliko su one skupe? Nitko niti jednom riječju nije spominjao koliko bi koštala ploča 150x150cm od kamena. Tolike kamene ploče nema ili je preskupa. Razmišljali smo i, kako znamo nešto o kamenu, ispada da je brački kamen apsolutna iluzija. Prvo, koji brački kamen? Većina bračkog kamena nije za eksterijere, striktne eksterijere, nego je za podno u interijeru i najčešće za zidove. Postoji kamenje tipa doliti, ali ga treba pogledati nakon ekstenzivnog korištenja - previše se prlja. Nama se činilo da je suluda ne samo količina potrebna da se poploča cijela Riva, već i dimenzije ploča kakve moraju biti u odnosu na mjerilo prostora koji je vjerojatno najveći glavni gradski javni prostor na Mediteranu. U našem projektu je oduvijek bilo i kamena. Samo je pitanje u kojoj količini i gdje. Čak su i oni wavebrakeri (op.a. kocke ispred prvotno predložene skalinade prema moru) bili od kamena. Rub obale čitave luke je kamen i zato smo ga i mi ostavili. „Spajali“ smo ga s betonom na način na koji ćemo to i sada raditi. U konačnici ima više kamena nego što ga je ikad bilo na Rivi. Da li je moglo biti sve u kamenu? Pa ne znam, u nekom konceptu vjerojatno i da. Ali čak je i vijećnik Joško Dvornik u svom zahtjevu protiv, u prvoj rečenici sve rekao - Riva je koegzistencija stilova i razdoblja. Dopustimo onda i svom vremenu da odgovori nešto. Zbog čega naše vrijeme ne bi imalo pravo na svoj odgovor? |
| Zašto beton? Odakle taj naziv tehnobeton, kakav je to beton? Proizvode li se te ploče u Hrvatskoj ili će se uvoziti? Nakon analize svih materijala došli smo do betona. Možda smo mi koji put koristili krive riječi, krivu konotaciju. U Slobodnoj su dodali riječ tehno. Nikad nisam rekao tehno, možda tehnološki drugačiji beton pa je ispalo da je tehno nešto loše, a beton znači betonizacija obale i to je to. Same karakteristike ovog betona su nešto što je iznimno dobro. On je po svojoj strukturi izuzetno gust, čvrst i otporan. Proizvodit će ih Konstruktor i nema govora da dolaze iz uvoza. Za Rivu će biti proizvedene u 7 različitih tonova. Zašto ih još ne pokazujemo? Zato jer još nismo savršeno zadovoljni. Ploče prolaze brojne testove i sada su greške skoro nevidljive prostim okom, ali želimo ih potpuno izbjeći prije nego ih budemo postavljali. Ja ću svih 5000, koliko će ih otprilike biti, osobno potpisat i ako neka ploča ne bude zadovoljavala, tražit ću novu. |
| Hoće li splitske ploče imati boju kao trogirske? Ne, imat će 7 tonova od svijetle prema tamnijoj. |
| Hoće li splitske ploče imati armaturu? Da. Unutar ploče je moraju imati, ali će imati i mikro armaturu. |
| Zašto konzervatori nisu propisali isključivo kamen? Sami konzervatori su tisuću puta rekli da oni nisu mogli propisat isključivo kamen jer ga pod jedan, tu nikad nije ni bilo, a pod dva, tu je bilo more, naravno davno. Asfalt je postavljen čini mi se 1927., a do tada je to bila nabijena zemlja. Da su zaštitari prije natječaja rekli da treba kamen, treba Bajamontuša, treba ovo, mi možda ne bi sudjelovali na natječaju ili bi sudjelovali pa napravili nešto s kamenom. |
| Što kažete na optužbe da beton nije autohtoni materijal, obzirom na činjenicu da je na mjestu današnjeg hotela Marjan bila prva dalmatinska tvornica portland cementa „Gilardi & Bettiza“ ? Ja molim sve da se spuste u podrume i da pogledaju po čemu hodaju. To je perfektan terazzo, odnosno beton. Perfektan. Ne reklamiram cementnu industriju, ali svi su svodovi u palači od cigle, spojeni primitivnim betonom (op.a. pucolan). Ako se govori o prirodnosti onda su to kamen - agregat, cement i voda. |
| Kako mislite ostvariti prijelaz s betona na kamen na Voćnom trgu i prema drugim zonama? Modularni betonski dio rive je odmaknut od pročelja, a i nije svaki prijelaz isti. Dva direktna dodira sa zidom Palače su kod Hrvojeve kule i kod ulaza u Podrume koji je trenutno jedini aktualan. Obzirom da je ovdje riječ o kontaktnoj zoni konzervatori su posebno uključeni, znači imaju pravo zahtijevati. Mi ispravimo pa oni korigiraju. Sad predlažemo jedno rješenje, oni hoće drugo i tu je sada rasprava. Konzervatori imaju pravo dopustiti projekt ili ga zabraniti ako ne surađujemo s njima. Već šest mjeseci surađujemo s njima, dobro ili loše, najčešće odlično. Sam rub uz more je uvijek bio kamen, sad smo ga do kraja definirali i donekle se nastavlja na rub od Matejuške, a kameni rub uz pročelja je nešto što je sa konzervatorima dogovoreno u zadnja tri mjeseca i formira neki odnos prema gradu. Nažalost prije nije bio određen, ali sad jest. Ako netko misli da je to kompromis to je u redu, ali ja ne mislim da je. |
| Često se buduća splitska riva uspoređivala sa trogirskom rivom – s pravom? To se uopće ne da uspoređivat. Tamo se u izvedbi dogodila greška (op.a. korozija armature), za koju ne vidim razloga zašto je ne poprave. Kao da se u popločavanju kamenom nije mogla dogoditi greška u izvedbi? Samo da napomenem da je UNESCO bio tamo i da je zadovoljan. |