Školama je građanski odgoj - nebitan!?

Nakon dvadeset godina koprcanja u demokraciji Hrvatima polako postaje jasno da se demokratičan i tolerantan ne rađaš već da su to znanja i vrijednosti o kojima treba učiti pa je tek od ove godine u obavezni dio školskog programa uveden građanski odgoj. Kako je i koliko građanski odgoj zaživio u obrazovnim procesima pokušalo se saznati na tribini održanoj prošle srijede u Info zoni.

Odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba, učenje osnova demokracije, učenje za poduzetništvo, zaštita potrošača, razvoj identiteta i interkulturalnosti, suzbijanje stereotipa i predrasuda prema nacionalnim manjinama, zaštita i promicanje ravnopravnosti spolova... – neki od ovih pojmova su prosječnom srednjoškolcu potpuna nepoznanica, ali definitivno su to teme o kojima bi trebali učiti, no još je uvijek nejasno tko će ih i kako učiti.

Građanski odgoj je kaos u kojem škole najčešće ne rade ništa

Školski rasporedi su im već pretrpani, kvaliteta obrade tema najčešće ovisi o entuzijazmu ravnatelja i profesora te zahtijeva njihov volonterski angažman, ne postoji mehanizam kojim bi se provjerilo koliko su učenici postali demokratičniji, a sloboda koja je školama dana u provođenju građanskog odgoja stvorila je kaos u kojem škole najčešće ne rade ništa. Naime, osnovne škole sadržaje integriraju u nastavu drugih predmeta, a srednje škole samostalno odlučuju hoće li građanski odgoj biti tema u više predmeta, modul ili izborni predmet. O ozbiljnosti rada Ministarstva obrazovanja govori i podatak da ne postoji ni sustavno obrazovanje kadra koji bi trebao predavati građanski odgoj.

Zazivajući odlučnu i kvalitetnu reformu hrvatskog školstva, prisutni su upozorili i na situaciju u kojoj je u nekim školama informatika još uvijek izborni predmet, manje cijenjen od Tehničke kulture za koju se još uvijek obrazuje i profesorski kadar.

Pozitivan splitski primjer učenja građanskog odgoja u 4. gimnaziji

Natalija Palčić pohvalila se pozitivnim splitskim primjerom učenja građanskog odgoja u 4. gimnaziji – ona u sklopu odlično posjećenog izbornog predmeta s učenicima obrađuje teme poput simulacije suđenja, korupcije i održivog razvoja te organizira rasprave o svakodnevnim društvenim pitanjima. Prisutni učenici pohvalili su takav način rada te primijetili da ih potiče na aktivno sudjelovanje i razmišljanje o svakodnevnim društvenim problemima. Predstavljen je i svijetli osnovnoškolski primjer – aktualizirajući toleranciju među navijačima, učenici OŠ Žrnovnica izradili su kombinaciju Hajdukovog i Dinamovog dresa.