Biciklima na Banovinu!
Upozoreno je na besmislenost gradnje raštrkanih staza od po nekoliko stotina metara i problem nepostojanja uređenih parkirališta za bicikle kojeg nema niti ispred knjižnice. Kao problem bilo kakvog javnog protesta navedena je nedovoljna zainteresiranost javnosti...
Tribina pod nazivom Za bicikle nam (ne) trebaju staze? okupila je čak četrdesetak zainteresiranih, pretežito mladih, štovatelja pedala. Info zona se u priču oko položaja biciklista pod Marjanom uključila 2008. godine nakon tribine u kojoj se kao potreba nametnulo uređenje parkirališnih mjesta za bicikle – kazala je u uvodu Ana Vrsalović ispred organizatora. Tada je na prijedlog Grada, a u suradnji sa udrugama biciklista, Info zona Gradu ponudila nekoliko modela parkirališta te u izvedbi omogućila suradnju sa brodogradilištem Brodosplit, no prijedlog je, kao i mnogi drugi, ostao u ladicama zaposlenika gradske uprave.
Parkirališta nema niti ispred knjižnice
Prisutna predstavnica Grada Splita, Sanda Jurić, nije imala previše toga za reći pa je tako i sama priznala da ne zna gdje je zapeo plan da se biciklistička staza u 2011. godini od Ulice Hrvatske mornarice produži uz Kaštelansku. Lovro Rumora podsjetio je da je prva splitska biciklistička staza definirana 2006. godine te da se u planovima protezala od Žnjana do Marjana, a da su u gradskom proračunu bila osigurana i sredstva za njenu realizaciju. - Gradonačelnik Kuret je 2009. godine najavio stazu od Ravnih njiva do Marjana, a Kerum sada najavljuje stazu na zapadnoj obali – upozorio je Rumora na besmislenost gradnje raštrkanih staza od po nekoliko stotina metara. - Biciklističke staze u nekim gradovima su turističke atrakcije, a način na koji Split gradi nefunkcionalne staze zapravo je samo neopravdani trošak – bio je također jedan od komentara.
Ljiljana Prebanda iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Suce kazala je da se o biciklističkim stazama u Splitu priča najmanje deset godina te da je jedna od obećanih i zaboravljenih trasa bila i Vukovarska ulica. Posebno se osvrnula na problem nepostojanja uređenih parkirališta za bicikle kojeg nema niti ispred ne tako davno otvorenog Središnjeg odjela gradske knjižnice Marka Marulića. Knjižnica nema financijskih mogućnosti brinuti o biciklistima koji vole čitati pa je Veljko Martinović iz SEP Plavi planet zamolio predstavnicu Grada da se pred nadležnima založi barem za realizaciju tog jednog jedinog parkirališta i pokaže da ima nade za zdrav život u Splitu.
U nastojanjima da još jedna javna rasprava o problemima splitskih biciklista ne ostane samo na obećanjima pridružila se i inicijativa Ljube Juretića iz BK Timun za obnovu horizontalne signalizacije na Marjanu. - Dajte nam dozvolu i 10 kila boje i mi ćemo to sami srediti - kazao je Juretić predstavnici Grada koja ga je deklarativno podržala i sa zahtjevom uputila na odjel komunalne.
O kojim uzbrdicama u Splitu pričate?!
- Dok se ne okupi tisuću biciklista i pokaže zube, kao prosvjednici za Marjan, ovakve rasprave nemaju previše smisla – rezolutan je bio Juretić. Opravdan pesimizam prisutnih potkrijepila je i iznesena činjenica da Grad Split u ovoj godini uopće nije raspisao natječaj na području zaštite okoliša.
Kao problem bilo kakvog javnog protesta navedena je nedovoljna zainteresiranost javnosti za konkretno djelovanje koje se uglavnom svodi na komentare podrške na internetu. - Biciklijada koja se prethodnih godina organizirala svake je godine imala sve manje sudionika, ali i sve kraću trasu – replicirala je Prebanda na Rumorinu inicijativu. Kao jedini pozitivan primjer brojnosti biciklista na nekoj akciji navedena je prošlogodišnja Biciklopopravljaona povodom Dana planeta Zemlja, u organizaciji BK Timun i udruge Sunce, a kreativni Timunovci su i na ovoj tribini najavili organizaciju Škole vožnje priko korniža kao doprinos stvaranju kritične mase biciklista.
- Ne znam o kojim uzbrdicama u Splitu pričate – ironično je komentirala simpatična Riječanka koja je usporedila splitska i riječka iskustva na pedalama. Njenim komentarom započeo je niz predstavljanja primjera dobre prakse u drugim gradovima, ali i opovrgavanja teorije kako Split geografski nije pogodan za bicikliste. - Freiburg ima savršene staze za bicikliste, a Nijemci su na biciklima čak i po snijegu i u škole ne idu autobusima - jedno je od iskustava iz publike među kojima je bila i informacija kako je poljski grad Gdansk dobio biciklističke staze zahvaljujući angažmanu lokalne udruge koja je osigurala financiranje iz europskih fondova te gradsku upravu donijela pred gotov čin.
Krade se - čuvaj račun i zapiši serijski broj!
Policijske statistike govore o samo sedam otuđenih bicikli u prethodnoj godini, no iskustva biciklista opovrgavaju takvu statistiku. - Niti Zagreb sa većim brojem parkirališta nije imun na takav iskustva i tu je važna uloga policije – kazala je Ljiljana Prebanda iz udruge Sunce. Prijedlog da se uvede registracija bicikla, po uzoru na Čakovec, gdje takav model navodno izvrsno funkcionira, naišao je na kritiku da tome slijedi plaćanje poreza i drugih nameta pa je Ljubo Juretić iz BK Timun iznio prijedlog da policija poveća svoj angažman u sprječavanju sve učestalijih krađa postavljanjem mamaca sa GPS uređajima i krene u konkretnu borbu s lopovima. Biciklistima je savjetovao da zbog lakše identifikacije na prepoznavanju ukradene robe što prije zapišu unikatni serijski broj koji je utisnut na donjoj strani konstrukcije bicikla te da obavezno čuvaju račun.