Što nas još čeka ovog Splitskog ljeta

Pedeset i sedmo Splitsko ljeto svečano je otvoreno 14. srpnja operom Amilcarea Ponchiellija (1834. – 1886.) La Gioconda. Kao i prethodne godine, ostvarena je suradnja s drugim kazalištem, a ove godine s HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke.

Od najočekivanijih izvedbi ovoga ljeta je suvremeni balet Grk Zorba

Splitska izvedba La Gioconde nažalost je zakazala na više područja. Opera je okrenuta senzacionalnim scenama kojih je u Splitu i više nego nedostajalo. Režija Ozrena Prohića nije se pokazala pretjerano zanimljivom, naročito kada su u pitanju grandiozni zborovi u kojima su se pjevači često samo vrtjeli u krug. Pod dirigentskom palicom Nikše Bareze više ili manje uspješan bio je samo orkestar, dok je zbor na više mjesta zvučao loše. Od solista, najviše se istaknuo njemački bariton Markus Butter koji je pjevački i glumački uspio dočarati lik špijuna inkvizicije, Barnabu. Uloga Gioconde nije najbolje odgovarala armenskoj sopranistici Hasmik Papian, koja pjevajući naslovnu ulogu nije zvučala uvjerljivo. Jednako kao i Hasik Papian u svojoj ulozi, neuvjerljivo je zvučao i tenor Constantin Nica u ulozi Enza Grimalda. Od ženskih uloga, ipak se najviše istaknula domaća sopranistica Kristina Kolar u ulozi dame iz Genove, Laure Adorno. Pjevači Ivica Čikeš (u ulozi Alvisea Badoera) i Terezija Kusanović (u ulozi slijepe Giocondine majke) tek su ispunili svoj zadaću, nisu ništa posebno oduševili.

Vrhunac cijele izvedbe bila je baletna točka Danza delle ore (Ples satova) koja je, iako uz pomalo neobičnu koreografiju, u kojoj su plesači nalikovali mehaničkim lutkama iz prvog čina Ščelkunčika, izmamila veliki pljesak publike koju su naročito oduševili baletni solisti koji su plesali ovješeni o sajle.

Opera orjentirana prema senzacionalnim scenama Opera La Gioconda napisana je na Ricordijevu narudžbu za izvedbu u milanskom Teatru alla Scala 1876. godine. Za libretista je izabran Arrigo Boito, koji je tada već stekao slavu uglednog libretista. Opera La Gioconda je uz Aidu G. Verdija jedina talijanska grand opera ili opera-ballo. Radnja opere svodi se na šest glavnih likova i njihove međusobne odnose i spletke. Unatoč spletkama i relativno zamršenim odnosima, u operi nedostaje dublje karakterizacije likova, što je, primjerice, očito iz Barnabinih monologa u kojima o njemu samome ne saznajemo ništa. La Gioconda, koja je centralni lik i povezuje sve ostale glavne likove, je prikazana više kroz niz promjenjivih stavova i raspoloženja, nego kao zaokružena ličnost. Dramaturški gledano opera nije pretjerano zanimljiva; najviše je orjentirana prema senzacionalnim scenama koje uključuju raskošnu scenografiju i kostimografiju, veliki zbor i monumentalnu glazbu. Na glazbenom planu, najbliža je Verdijevom stilu. Ono što se u operi najviše ističe je baletna scena Danza delle ore (Ples satova) u kojoj se Ponchielli dokazao kao izvrstan baletni skladatelj.

Prokurative su se i ove godine pokazale kao neprikladna lokacija za izvođenje opere. Gledalište je, doduše, manje nego prošlogodišnje, ali to nije pridonijelo intimnijoj i ugodnijoj atmosferi, već naprotiv, ostavilo je mnogo prostora iza scene za stvaranje buke povlačenjem metalnih ograda, lupanjem pribora za jelo i sličnim zvukovima kojima se pridružila buka automobila ispred Prokurativa. Operu je bilo praktički nemoguće pratiti u potpunom miru. Nadajmo se da će se situacija, barem što se toga tiče popraviti tijekom idućih događanja na Splitskom ljetu.

Od baleta do jazza

Od najočekivanijih izvedbi ovoga ljeta je suvremeni balet Grk Zorba grčkog skladatelja Mikisa Theodorakisa (1925.-) koji je koreografirao mađarski koreograf István Herczog, dok će se dirigentske palice prihvatiti splitski dirigent Hari Zlodre. Prema programu, održat će se dvije izvedbe (3. i 4. kolovoza) na Prokurativama.
Od koncertnog programa imat ćemo priliku poslušati Arije iz velikih opera – koncert zbora i orkestra HNK uz soliste iz opere La Gioconda (Papian, Nica, Butter, Čikeš) za koji se nadamo da će biti bolji od izvedbe opere. Orkestar HNK će još izvesti i koncert Slaveći Liszta i Mahlera na kojem će izvesti Lisztov I. klavirski koncert (solist: Kemal Gekić, klavir) i Mahlerovu IV. simfoniju (solist: Ivana Lazar, sopran).

Što se komorne glazbe tiče, najavljena su dva kvarteta: Čiurlions i Splitski gudački kvartet, te Zagrebački puhački kvintet. Recitale će održati Srđan Bulat na gitari i Augustin Šimat na klaviru. U Vestibulu ćemo moći slušati Muttis trio – a capella trio, dok će na samom zatvaranju Ljeta, Chris Bennet održati jazz koncert.

Ostatak programa Splitskog ljeta (s manjkom detaljnih informacija) možete pogledati na www.splitsko-ljeto.hr.
napisao: D. P.