Savjetu mladih 2.5 milijuna kuna!?

Koliko je aktualni Zakon o savjetima mladih loš najbolje govori činjenica na koliko je strana ispisan nacrt prijedloga njegovih izmjena - tek par članka se ne bi trebalo u potpunosti mijenjati.

Podsjetimo, namjera donošenja Zakona o savjetima mladih 2007. godine bila je osnivanje savjetodavnih tijela pri jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život. Do danas su se osnovali tek rijetki Savjeti, a još manje ih funkcionira i doprinosi kvaliteti položaja mladi.

Predloženim izmjenama, gornja dobna granica za članove Savjeta podignula bi se sa 29 na 30 godina života, a mandat sa dvije na četiri godine što bi u teoriji značilo da svaki mladi građanin ima najviše (samo) četiri prilike za biti izabran u članstvo Savjeta mladih. Novina bi bila i obveza da se novo članstvo bira na polovici mandata predstavničkog tijela. Prihvate li se izmjene, među organizacijama mladih i za mlade koje mogu predlagati kandidate jasno će biti navedeno da se organizacijama mladih smatraju i pomladci političkih stranaka.

Izmjenama zakona jasnije bi se odredio položaj i prava Savjeta mladih pa bi se tako zakonski definirala obveza tromjesečnog sastajanja s predsjednikom predstavničkog tijela te postojanja jednog ili više službenika zaduženog za mlade i provođenje Zakona o savjetima mladih, a što ohrabruje inicijativu za formiranje Ureda za mlade.

Praksa je pokazala da Savjeti mladih često nadilaze svoju savjetodavnu ulogu pa se bave čak i organizacijom zabavnih događanja. Iako se u predloženim izmjenama djelokrug rada prezentira preglednije, stavka "poslovi od interesa mladih" ponovno ostavlja prostor za različita tumačenja. Ideja da članove Savjeta mladih biraju mladi direktnim izborima donekle opravdava novu definiciju Savjeta kao predstavničkog tijela mladih, ali i čitavu ulogu Savjeta stavlja u potpuno novi kontekst. Rasprave već izaziva i predložena mogućnost da članovi Savjeta ocjenjuju projektne prijedloge udruga, čime se izlažu sukobu interesa. Neprecizan je i članak prema kojem bi se članovima uz troškove dolaska na sjednice pokrivali i – drugi troškovi, a što otvara prostor legalizaciji naknada za rad. Jedna od predloženih zakonskih obaveza je i da Savjet raspolaže proračunom od najmanje 0.25% planiranih prihoda predviđenim proračunom jedince lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave što bi u splitskom slučaju bilo - vrtoglavih 2.5 milijuna kuna.


Mogućnost osnivanja jednog Savjeta mladih za više jedinica lokalne samouprave, kandidiranja članova ispred neformalnih skupina mladih te osnivanja tročlanog Savjeta u manjim gradovima i općinama konačno bi zakon učinilo provedivim u manjim sredinama gdje često nema dovoljan broj mladih ili ne postoje organizacije mladih i za mlade. Jasnim davanjem ovlasti predstavničkom tijelu da razrješuje i popunjava članstvo te opcija da mladi koji nisu uključeni u rad Savjeta mogu zatražiti sazivanje sjednice spriječit će mogućnost blokiranja rada Savjeta. Nažalost, niti predložene izmjene (još) nisu dale odgovor – kako obvezati jedinice lokalne i regionalne samouprave na provedbu ovog Zakona.

Poziv na javno savjetovanje o nacrtu Zakona bit će objavljen na webu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti – www.mobms.hr.

napisao: Pile