Mladi nisu budućnost!
Povodom svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana mladih i Međunarodne godine mladih predsjednik Mreže mladih Hrvatske, Nikola Pandurić, održao je govor u kojem je istaknuo da Hrvatska mora ulagati u mlade, da su mladi sadašnjost, a ne budućnost...
Povodom svečanosti obilježavanja Međunarodnog dana mladih i Međunarodne godine mladih predsjednik Mreže mladih Hrvatske, Nikola Pandurić, održao je govor u kojem je istaknuo da Hrvatska mora ulagati u mlade, da su mladi sadašnjost, a ne budućnost...
Logotip obilježavanja Godine mladih u Hrvatskoj
Poštovani državni tajniče uprave za obitelj Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gospodine Adaniću, poštovani predstavnici i predstavnice ministarstava i drugih tijela državne uprave, regionalne i lokalne uprave i samouprave, poštovani predstavnici i predstavnice nevladinih udruga, predstavnici i predstavnice medija, dragi gosti, drage gošće i mladi Hrvatske!
Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Mreže mladih Hrvatske, nacionalne krovne organizacije mladih, povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana mladih 12. kolovoza te početka obilježavanja Međunarodne godine mladih koja započinje sutrašnjim danom i traje do 12. kolovoza iduće, 2011. godine.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom od 17. prosinca 1999. godine, a temeljem Preporuke Svjetske konferencije ministara za mlade održane u Lisabonu od 8. do 12. kolovoza 1998. godine, proglasila je 12. kolovoza Međunarodnim danom mladih. Cilj proglašenja Međunarodnog dana mladih bio je poticaj vladama svijeta, dionicima društva i svim mladima na pružanje snažne potpore razvoju mladih u svim dijelovima svijeta. Obilježavanjem Međunarodnog dana mladih podsjeća se na stanje mladih u svijetu, na njihov društveni položaj, probleme i zadovoljavanje potreba suvremenog mladog čovjeka u svim dijelovima svijeta. Ovim danom podsjeća se i sve vlade svijeta na Svjetski program za mlade koji je potvrdila Glavna skupština UN-a 1995. godine, koji je revidiran i nadopunjen 2007. godine, a koji sadrži 15 relevantnih poglavlja za mlade u današnjem društvu. Tako su brojna područja života mladih; poput nezaposlenosti, zdravlja ili održivosti, bile teme obilježavanja Dana mladih. Ovogodišnja tema nosi naslov Dijalog i međusobno razumijevanje.
18. prosinca 2009. godine, Glavna skupština UN-a proglasila je 2010. i 2011. godinu Međunarodnom godinom mladih: „Dijalog i međusobno razumijevanje“. Proglašenje ove godine godinom mladih poklapa se sa dvadeset i petom godišnjicom prve međunarodne godine mladih (koja je prvi put obilježena 1985. godine pod sloganom „Sudjelovanje, razvoj, mir“. Međunarodna godina mladih promiče punu i smislenu participaciju mladih u svim aspektima društva. Svi sektori društva se potiču na partnerstvo s mladima i organizacijama mladih za bolje razumijevanje njihovih potreba i problema te priznavanje njihova doprinosa društvu.
Ujedinjeni narodi definirali su tri cilja za Godinu mladih:
- Prepoznati mlade kao društveni resurs i povećati investicije u mlade
- Povećati sudjelovanje mladih i partnerstva
- Povećati interkulturalno razumijevanje među mladima
Ujedinjeni narodi donijeli su i okvir djelovanja pomoću kojeg se preporučuju akcije i programi za postizanje ciljeva povodom Međunarodne godine mladih. Ovaj okvir primjenjiv je na svaku od zemalja UN-a i unutar njega lako je pronaći akcije i projekte koje je potrebno provesti ukoliko se želimo dotaknuti postavljenih ciljeva. Akcije koje će se provesti ove godine stvoriti će temelje daljnjeg razvitka sektora mladih u društvu i biti dobar pokazatelj osjetljivosti društva i smisla za napredak koji je potreban svakoj sredini kako bi se ostvarili uvjeti daljnjeg razvoja, u korak sa suvremenim kretanjima.
Hrvatska mora slijediti ove trendove i ulagati u mlade. Alternative nema. Prva i najvažnija preporuka slijedi misao prepoznavanja mladih kao najvažnijeg resursa jedne zemlje i društva. Time se prirodno ističe potreba ulaganja u mlade i razvoja sektora mladih u najširem smislu. Ističe se potreba investiranja u mlade osobe kao takve; naše obrazovanje, punu uključenost, razvoj svih aspekata našeg života. Upravo prepoznavanje mladih kao resursa i dugoročno ulaganje u populaciju mladih kao bogat društveni kapital u našemu društvu često nije prepoznato, a nerijetko se susrećemo s tretmanom koji umjesto kreativnosti i inovativnosti ističe mlade kao skupinu sklonu neprimjerenom ponašanju, nasilju i delinkvenciji. Nema li veće zablude nego etiketirati sve mlade u zemlji ovim stereotipom. Problem nedostatka ulaganja u mlade prije svega je problem nedostatka pametnih, razvojnih i dugoročnih planova. Rezultati koji nisu vidljivi u kratkom periodu nisu zanimljivi prilikom ostvarivanja dnevnopolitičkih ciljeva. Tek neka ulaganja koja se rijetko zamijete često su ograničena raznim sredstvima, financijskim prilikama, no u najvećem broju slučajeva radi se o neprihvaćanju promjena i održavanju ustaljenih obrazaca ponašanja, te nepoticanja kulture participacije mladih odnosno sveukupne političke participacije građana. Mi mladi zaslužujemo da se u nas nesebično ulaže jer samo tako jesmo vrijedni stupovi ovoga društva i samo tako možemo biti ona budućnost u često korištenoj rečenici: mladi su budućnost! Dragi prijatelji, mi smo mladi danas. Mladi su sadašnjost. I sve dok mladi nisu sadašnjost, oni ne mogu biti budućnost. Jer mi smo ono što jesmo danas u našoj punoj snazi, sa svim našim kapacitetom. Danas, a ne sutra.
Mladi se danas, kako u Hrvatskoj, tako i na svjetskoj razini susreću s brojnim problemima i nejednakostima. Mladi su strahovito pogođeni gospodarskom krizom i društvena skupina koja je najviše pogođena drastičnim okolnostima na tržištu rada. Teško stječu obrazovanje koje je skupo, pogotovo obrazovanje najvišeg akademskog stupnja, koje još prolazi period prilagodbe na bolonjski proces i često ne nalazi odgovore na probleme svojih korisnika, studenata i studentica, mladih znanstvenika i znanstvenica. Upravo onih kojih ima najmanje u zemlji znanja. Srednjoškolskom obrazovanju tek slijedi reforma i otkrivanje novih pravaca obrazovanja i odgoja novih generacija koje je potrebno pripremiti na sve zahtjeve suvremenoga života. Hrvatska se tek treba suočiti s izazovima integracije odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo te cjeloživotnog učenja koje mladima pruža dovoljno socijalnih vještina za demokratsko građanstvo.
Mladi često nisu uključeni u sve društvene aspekte. Ne raspolažu s dovoljno informacija ili do tih informacija teško dolaze. Slobodno vrijeme često ne mogu kvalitetno iskoristiti. Na svoja pitanja ne nalaze i ne dobivaju odgovore. Možda i najvažnije, okruženi su svijetom u kojem teško nalaze primjere izvrsnosti i u kojoj se upravo ta priželjkivana izvrsnost ne cijeni dovoljno ili ne postavlja kao ključni faktor osobnog i društvenog prosperiteta.
O ovim, kao i brojnim drugim zabrinjavajućim pokazateljima ne govore nam samo brojna istraživanja i analize, nego i naš vlastiti osjećaj vrijednosti u društvu u kojemu živimo. Zato je nužno strateški, pametno i dugoročno djelovati. Strateški, kako je to predviđeno Nacionalnim programom za mlade 2009.-2013. Strategijom razvoja sektora mladih u Hrvatskoj koja upravo mora mijenjati trendove i uspostavljati nove. Ovakva strategija mora biti javna, konzultirana s dionicima i prilagođena njihovim potrebama. Mora sadržavati jasne i mjerljive pokazatelje, koji omogućavaju evaluaciju i monitoring njene provedbe. Ono što je najvažnije, mora polučiti željene rezultate. One koje viđamo u svakodnevnom životu. One koje podižu osjećaj vrijednosti svakog mladog čovjeka.
Imaju li mladi u Hrvatskoj danas mogućnost sudjelovanja? Imaju onoliko koliko im se dopusti ili koliko se vlastitim angažmanom izbore. Veliki je iskorak u sudjelovanju mladih u procesima donošenja odluka donio Zakon o savjetima mladih. Zakon koji je donesen 2007. godine i donosi obvezu svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave uspostavljanje savjetodavnih tijela mladih predstavničkim tijelima, općinskim i gradskim vijećima, županijskim skupštinama. Nažalost, i nakon skoro tri godine provedbe ovoga Zakona moramo ustvrditi da ovaj vid sudjelovanja nije omogućen svim mladima u Hrvatskoj jer u brojnim sredinama nema ovakvih savjetodavnih tijela. Brojne su sredine imale velike probleme s nalaženjem aktivnih mladih koji su se voljni uključiti u ovakve strukture. Takvo stanje samo odražava dugogodišnju nedovoljnu brigu za mlade, nepostojanje drugih institucionalnih modela uključivanja mladih u društvo, te nepostojanje adekvatnog zakonskog okvira koji mladi mogu iskoristiti za rast i razvoj, osoban i organizacijski. Tek je Zakon o savjetima mladih prvi zakon u Republici Hrvatskoj koji se dotiče ove teme. U Hrvatskoj još nemamo definirane termine poput rada s mladima, (engleski: youth work), adekvatne potpore organizacijama mladih, organizacijama za mlade, nacionalnoj krovnoj organizaciji mladih. Ovo samo pokazuje da je još velik posao pred svima nama. Posao koji uključuje izradu danas nepostojećih regulativa, sustava dodjeljivanja potpora organizacijama mladih, potpora organizacijama za mlade, te osiguravanje uključivanja mladih u procese donošenja odluka na razinama u kojima to osigurava stvaran utjecaj. S tim utjecajem naravno dolazi i odgovornost koja danas često nedostaje u Hrvatskoj i koju se često zanemaruje i ignorira.
Koja je zaista uloga mladih u društvu? Mladi su inovativni, kreativni, pogleda su na svijet koji nije opterećen kojekakvim dnevno-političkim razmiricama i ustaljenim društvenim obrascima. Slijede svoje ideale, principijelni su i neovisni. Naravno, ovo je idealna slika mlade osobe koja raste u zdravom društvenom okruženju s jasnom perspektivom i širokim mogućnostima ispunjavanja svojih potreba. Okruženje koje je u današnjoj Hrvatskoj pritisnutoj recesijom, gospodarskom i općom društvenom, pa i dubokom vrijednosnom krizom, sve veći izazov razvoju mladih. Mlade osobe stoga ne smiju biti samo promatrači svijeta u kojem žive, mladi ne smiju i nisu kritičari koji nevoljko preuzimaju inicijativu u svoje ruke. Upravo suprotno! Svjestan sam, kao i drugi u Mreži mladih Hrvatske, koju snagu nose mladih i kakvu promjenu mladenačka inicijativa, entuzijazam i trud mogu donijeti. Na društvu je stoga, a prije svega na donositeljima odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da osiguraju prostor i mogućnost svim mladima da ostvare svoj puni kapacitet, da pokažu potencijal, bogatstvo kojim raspolažu. To nije naša želja! To je naše pravo. Imamo pravo biti važni. Osobito sada, jer ovo je naša godina, ovo je naš glas!
Upravo je Međunarodni dan mladih i Međunarodna godina mladih poticaj razvijanju partnerstava između mladih i svih ostalih sudionika u društvenim kretanjima jedne zemlje. Partnerstvo Mreže mladih Hrvatske i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti upravo je korak u tome smjeru. Zajedničkim snagama i zajedničkim djelovanjem u suradnji s civilnim društvom, privatnim sektorom, medijima, međunarodnim organizacijama i institucijama možemo proizvesti promjenu toliku potrebnu i željenu među mladima. Mreža mladih Hrvatske ima velikih iskustava u izgradnji takvih partnerstava na domaćoj i međunarodnoj sceni. Upravo uključivanjem u međunarodne mreže i stvaranjem dugoročnih partnerstava s organizacijama iz različitih kultura i različitog institucionalnog ustroja, naučili smo što je bogatstvo različitih mišljenja, snaga zajedničkog djelovanja u ostvarivanju zajedničkih i pojedinačnih, vlastitih ciljeva.