Mladima nedostaje informacija

Mreža europske agencije za informiranje i savjetovanje mladih – ERYICA, u sklopu koje djeluje i splitski Informativni centar za mlade Info zona, treću godinu za redom obilježila je 17. travnja – Europski dan informiranja mladih. Info zona je dan obilježila okruglim stolom na temu Uloga medija u informiranju mladih kojim se istaknula globalna potreba za kvalitetnijim informiranjem mladih.

Deficit medija mladih i za mlade

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u gradu Splitu živi više od 20 tisuća mladih od 15 do 29 godina, što čini petinu stanovništva, no mladi svejedno imaju vrlo slabo razvijenu mrežu informiranja. Očit problem je nedostatak medija koji ne marginaliziraju teme zanimljive i važne mladima. Postoji tek nekoliko informativnih radio emisija i samo jedan gradski internet portal koje uređuju mladi i namijenjeni su mladima. Nose li teret krivice na račun te činjenice upravo mladi našeg grada ili problem ipak leži negdje drugdje, pokušali smo raspraviti i saznati na ovom okruglom stolu.

Održan je okrugli stol na temu: Uloga medija u informiranju mladih

Poziv na sudjelovanje dobili su predstavnici svih medija s lokalnim utjecajem, splitske udruge mladih i za mlade, predstavnici institucija te sociolozi koji u svom radu prate mlade i rad mladih, a pozivu su se odazvali: Đordana Barbarić, predsjednica udruge Most, Ante Frankić, urednik na Radiju KL Eurodom, Maja Quien, studentica sociologije koja je u svojim radovima tematizirala sociologiju u medijima, Renato Matić, sociolog, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Antonia Kuzmanić, predstavnica cirkuske kompanije Positive Force, Marina Dokoza, novinarka Slobodne Dalmacije, Marijo Glavaš, mladi književnik i voditelj na Radio Splitu, Blanka Čop, studentica sociologije, Antej Jelenić, novinar H-Altera, Pinija Poljaković, studentica sociologije, nekoć voditeljica na Radiju KL Eurodom, Vedrana Krstić Ivanišević, urednica na Radio Splitu, Igor Mihovilović, student sociologije, ujedno i predsjednik Koalicije udruga mladih te voditelj kluba Kocka, Marijana Krstulović, volonterka KUM-a, Darko Čop, član KUM-a i Info zone, Ivan Medić i Vedrana Biličić, predstavnici Info zone, Goran Biličić, urednik splitskog.portala te Ivan Kaštelan, urednik splitskog.portala i na portalu Slobodne Dalmacije.

Problem je u: medijima, politici i mladima

Cilj prvog okruglog stola s ovakvom tematikom bio je izvući zaključke o ulogama medija u informiranju mladih, predložiti moguća rješenja u poboljšanju rada istih i suradnje s mladima te pokušati nešto poduzeti kako bi povezanost mladih s medijima i obrnuto stala na čvrste noge i napokon dobila doista značajnu ulogu. Već u uvodu Đordane Barbarić dalo se naslutiti na jednostranost problema jer općenita slika aktivnih mladih ljudi grada Splita svodi se na gotovo beznačajnu brojku. Naravno da ponekad dio krivice snose i mediji koji se na pravilan način ne osvrću na rad mladih ljudi, a nerijetko ga uopće ni ne primjete, ali drugi dio krivice često dotiče i mlade koji svoj rad ne znaju prezentirati javnosti preko medija na primjeren način. Đordana se osvrnula na ono čime se udruga Most već godinama bavi i što osvješćuje među mladima, a to je volonterski rad. Splitski srednjoškolci tako prema volonterskom radu pokazuju značajan interes i nerijetko su upravo oni okosnica sjajnih akcija provedenih na području grada Splita. Ipak, odjek u medijima je malen i gotovo beznačajan. Ostajemo zbunjeni još i više ako znamo da mladi, kako je istaknula Đordana, provode uz medije gotovo jednak broj sati kao i na nastavi, što direktno implicira na činjenicu da su upravo mediji jak odgojni alat mladih.

Famozni GPDM nije učino ništa ni za razvoj medija mladih

Đordana Barbarić u samom uvodu istaknula je i da politika, i na lokalnoj i na nacionalnoj razini, ne čini dovoljno da bi mladi bili informirani. Iako su potrebe ispravno percipirane u različitim dokumentima, konkretno se čini vrlo malo ili ništa. Jedina realizirana mjera Gradskog programa djelovanja za mlade bila je otvaranje Informativnog centra za mlade koji za ovu godinu još nema osigurano financiranje. Od strane Grada izostala je i potpora nezavisnim medijskim projektima mladih, koja je također bila predviđena Gradskim programom djelovanja za mlade, nadovezao se Goran Biličić te zaključio da je ključ veće informiranosti mladih u neprofitnim medijima koji zbog podizanja tiraže i zarade neće marginalizirati masama nezanimljive ili manje zanimljive, a mladima važne teme.

Valjane informacije ne dolaze do mladih

Vedrana Krstulović Ivanišević ukazala je na drugi značajan problem koji mori mlade, ali i odrasle – koristeći internet kao sredstvo komunikacije među mladima, mladi ne komuniciraju s odraslima, već imaju svoj zatvoreni krug što cijelu priču svodi na dva svijeta – svijet mladih i svijet odraslih. Da bi aktivnosti mladih dostigle značajan odjek u javnosti, nužna je suradnja s odraslima koji su u većini slučajeva oni koji upravljaju radom medija. Pokušavši ukazati na probleme iz dubljeg nivoa, Igor Mihovilović je istaknuo kako ni konstrukcija sustava nimalo ne pomaže radu mladih te kako imaju osjećaj da su s radom svoje udruge stalno na početku. Upravo na račun toga, oni više nemaju mlade koje se jednostavno nije dovoljno senzibiliziralo da je ta udruga nešto što ima veze s njima. "Mi ljudima trubimo kako je to nešto bitno, ali mladi to više ne vide kao nešto bitno." – istaknuo je. Pri tom je dao naglasak na to da mladi, koji bi trebali poduzimati nešto, su naročito srednjoškolska generacija. Logično rješenje za nešto takvo ponudila je Đordana Barbarić kojoj je na temelju iskustva u radu upravo sa srednjoškolcima jasno da treba s pravim informacijama ići upravo prema mladima. Promovirati svoj program i sve što se u udruzi za mlade nudi na potpuno neposredan način, izravno se obraćajući njima, posjećujući srednje škole i nudeći svoje programe. Samo tako pravi rad se može pokrenuti u punom smislu te riječi. Čekamo li da mladi nešto iskopaju i odazovu se sami, nećemo postići ništa, ali to nema veze s time što su nezainteresirani nego što ne znaju. Valjane informacije ne dolaze do njih. Marijo Glavaš se pritom nadovezao naglašavajući zbog čega vrlo vjerojatno velikim dijelom dolazi do šuma u kanalu između medija i mladih, a radi se o percepciji medija općenito kod ljudi pa tako i kod mladih – "...ja čekam da se meni nešto donese. Takvim stajalištem o medijima, informacije u medije ne dolaze jer smo mi ti koji medijima pružamo informacije." – zaključio je.

Ubrizgati informacije tinejdžerima

Napokon došavši do riječi pokraj svih mladih grla željnih promjene, profesor Renato Matić produbio je tematiku svodeći društvo na skupine iz samo dvije perspektive – pozicija moći i pozicija nemoći. Obzirom da naše društvo još uvijek nije napustilo totalitarni način razmišljanja, nešto takvo izravno se ogleda i u društvenoj strukturi. Na račun toga danas smo često svjedoci jednostranog zatvaranja kanala mladima, zbog čega se mlade indirektno tjera u kriminal, a sve u svrhu toga da bi se pažnja skrenula s kriminala moćnih. Kao potvrdu rečenoga spomenuo je ono što je prethodno istaknuo i Mihovilović, a to je da je Dom mladih prije tridesetak godina jednak Domu mladih danas. Osvrćući se na prisutne, naglasio je da mi svi imamo formirane ličnosti i znamo kuda idemo u životu. Oni koje treba uputiti i koji su u ključnoj fazi razvitka, sada imaju između deset i dvadeset godina. To su mladi koje treba privući i pokazati im svijetle točke i vrijedna dostignuća današnjeg društva te im ubrizgati svu silu informacija takvog profila, usput ih učeći kako koristiti medije kao alat za plasiranje doista vrijednih i značajnih informacija.

"Tinejđeri su oni koje treba uputiti i koji su u ključnoj fazi razvitka"

Neizbježno je u daljnjem razgovoru dotaknuta činjenica da se beznačajnim stvarima u medijskom prostoru pridaje malo pažnje, a onima koje je društvo prihvatilo kao značajne, a ne nužno kvalitetne, pridaje se i previše pažnje. Ivan Kaštelan objasnio je takvu strukturu medija činjenicom da masovniji događaji medije prodaju i mediji od njih žive, na što je Vedrana Biličić imala zanimljivu repliku ističući da su masovni mediji masovni upravo zato što bi informacijama podjednako trebali pokrivati i informacije relevantne veoma malom broju ljudi kao i one namijenjene većini društva jer se apsolutno svatko u medijima treba pronalaziti. Pravi i valjani zaključak nakon više od dva sata rasprave, koja ni tada ne bi završila da sudionici nisu bili primorani napustiti Info zonu zbog drugih obaveza, bio je da o ovoj temi imamo još mnogo toga reći i naučiti te uključiti još mnogo stručnjaka odgovarajućeg profila da bismo napokon smislili odakle krenuti s promjenama. Ono što je svakako potrebno jest poraditi na suradnji medija međusobno, ali i s udrugama kojima su okosnica mladi. Koliko će izmjena kontakata i ćakula koja je uslijedila nakon okruglog stola tome pomoći, ostaje nam vidjeti. Rukave ćemo svakako zavrnuti.

Obzirom da je Europski dan informiranja mladih iza nas, ostaje nam samo apelirati – imate li priču vrijednu medijskog prostora i pažnje, problem vrijedan pravog rješenja, ideju o tribini vrijednu publike i prostora, fotografiju vrijednu izložbe, pitanje vrijedno suradnje s drugim udrugama mladih, informaciju vrijednu prosljeđivanja na pravu adresu – [email protected] i [email protected] primaju sve to i još ponešto u svoj pretinac.

napisala: Marta
foto: Maja Prgomet