Aj recikliraj
Pokazalo se da je većina ljudi, ukoliko im se pokaže gdje i kako voljna reciklirati. Zašto više ne drže staklo? A što s lijekovima? Elektronički <strong>otpad</strong>? Odjeća? Čovjek se na kraju zapita – što Čistoća ustvari radi? Najispravniji odgovor bi bio – svoj posao, a bome i tuđi.
Međunarodni dan mladih je u Info zoni, unatoč podosta turbulentnoj situaciji u državi, obilježen u naoko pitomijem tonu – raspravljalo se naime o recikliranju i odnosu mladih prema smeću našem svagdašnjem. Da problematika nije niti malo bezazlena postalo je jasno kada je Alen Ćurin, direktor gradske Čistoće, nakon projekcije filma Put kese, u svojoj prezentaciji počeo nabrajati probleme sa kojima se djelatnici na terenu svakodnevno susreću. Priče su to van poimanja zdrave pameti, ali se ipak svaki dan odvijaju u granicama divnog i voljenoga grada kojega nas par stotina tisuća nazivamo svojim.
Kamo s čim?
Najveća je zapreka u glavama Splićana ta što nitko baš i ne želi smeće u svojoj blizini (što je i razumljivo jer smrdi smrdi užasno smrdi!), ali nezanemariv je i problem nedovoljne upućenosti, jer se pokazalo da je većina ljudi, ukoliko im se pokaže gdje i kako (dakako, bitno je i da je na ruku) voljna reciklirati. Za sada baš i na ruku nije, naime jedino nam reciklažno dvorište nalazi se na Karepovcu i do njega se ne može doći bez automobila, ali se i na tome radi - optimisti iz Čistoće upiru da se sagrade još tri reciklažna dvorišta, i to prema unutrašnjosti grada, no o tome kada se to i ostvari.
Dakle, za sada imamo reciklažno dvorište na Karepovcu i hrpe kontejnera za odvajanje papira i plastike. Zašto više ne drže staklo? Jer su neki uporno tražili boce u tim konzervama koje se dakako ne daju otvoriti bez da se totalno razvale. Pa su sada svi ti spremnici prenamjenjeni za papir.
A što s lijekovima? Ni to ne ide Čistoći. Pokušali su, no i ti spremnici su podijelili sudbinu 'staklene' braće. Takav otpad bi se trebao moći ostaviti u ljekarnama... U teoriji.
A građevinski otpad koji ostavimo lijepo uredno kraj kontejnera kad renoviramo wc, to je posao Čistoće? E, pa nije ni to. Dapače, Čistoća nema dozvolu za deponiranje takvog otpada. Najbolje je nazvati Reto centar ili Grad na gori (centri za resocijalizaciju bivših ovisnika) i platiti momcima da šut odvezu na za to predviđeno odlagalište.
Elektronički otpad? Država je to uredila tako da nazovete besplatni telefon 0800 444 100 i u roku par dana koncesionar dođe i skupi vašu staru tehniku (ali trebate imati minimalno 30 kg materijala).
Baterije kupi Cijan, mrtve životinje kupi služba veterinarske stanice Filipović.
Odjeća? Imate spremnike ispred Caritasa, uz malo (mnogo) sreće i pameti u splitskim glavama, i to bi se dalo iskoristiti, no o popularnosti korištene odjeće u najluđem gradu na svitu dosta govore dva zatvorena Second hand dućana u niti godinu dana.
Što Čistoća onda radi?
Pa se čovjek zapita – što Čistoća ustvari radi? Najispravniji odgovor bi bio – svoj posao ,a bome i tuđi. Ne jer ovi drugi ne žele obavljati svoj dio, nego jer građani bacaju opasan otpad u smeće, ostavljaju kauče kraj kontejnera, u kupovinu ne idu sa platnenim većicama nego u svakom prodajnom centru uzmu bar jednu kesicu, koja završi, kako je film u uvodu zorno prikazao – svugdje, a treba joj nekih 300 godina da se razgradi. Sitnica.
U daljnju se raspravu uključila i Ljiljana Prebanda iz udruge Sunce te je predstavila neke od aktivnosti koje su u Suncu organizirali kako bi animirali sugrađane da na smeće počmu gledati kao na svoj problem. Zanimljiv je projekt Zelenog telefona – na broj 062 123 456 mogu se postaviti pitanja vezana uz očuvanje okoliša, a najčešće postavljana možete pogledati na webu.
Predstavnici Savjeta mladih su pokazali veliki interes za ovu temu pa su krenuli i nekakvi konkretni prijedlozi te inicijativa da se svi nađu te pokušaju skupa smisliti kakve projekte oni mogu pokrenuti da bi doprli do mladih glava.
Hvalevrijedna ideja, no nisu mladi naš najveći problem. Oni samo imitiraju starije. Dok svatko od nas ne shvati da je smeće zajednički problem i da činjenica što plaćamo komunalnu naknadu ne znači da možemo ostavljati što i gdje nam pada napamet, nećemo daleko dogurati.
napisala: KMaja