Brodske linije do Trećića
Ovo je prirodni <strong>nastavak</strong> Baretićeve književnosti drugim sredstvima. Njemu ni tisuću stvarnih otoka nije bilo dovoljno, pa se drznuo izmisliti famozni Trećić – nastavlja, demonstrirati svoju već poslovičnu obijest i u drugome mediju.
U srijedu 6. kolovoza u 20 h u Galeriji fotografije Fotoklub Split u Marmontovoj, a u sklopu 54. splitskog ljeta otvara se prva samostalna izložba fotografija Renata Baretića nazvana “Brodske linije (...isti ka i ljudi...)”. Baretić je svima znan kao vrstan pisac, novinar i kolumnist (Osmi povjerenik, Pričaj mi o njoj), a da li je jednako dobar i s fotoaparatom u ruci u Foto klubu možete provjeriti sve do 23. kolovoza.
Evo što je autor kazao o svojoj izložbi:
"Bavio sam se samo jednim motivom - čudesnom geometrijom brodova. Od najmanjega leuta do najvećega kruzera, svako plovilo prekriveno je, i izvana i iznutra, jedinstvenim geometrijskim kombinacijama ploha i linija. Neke su stalne, neke promjenjive i kratkotrajne, ovisne o svjetlu, sjeni, moru, odrazima...
Bilježeći takve detalje, nisam mogao (inače potpuni sam amater u svijetu fotografije) izbjeći prepoznavanje nekih potpuno ljudskih osobina i situacija u njima. Iako se stvarno ljudsko biće vidi tek na jednoj fotografiji, takvi su kadrovi sami tražili da im se nadjenu imena iz ljudske svakodnevice."
Na postav izložbe osvrnuo se i Baretićev prijatelj, novinar i pisac Ivica Ivanišević:
- To može samo dojdek: stati pred brod, ravnodušan prema životu koji na njemu i oko njega pulsira, i potom taj ploveći teatar svesti na gole geometrijske oblike!
Pardon, ispravnije bi bilo reći: To može samo obijesni dojdek! Jer, što radi naš fotografski zanesenjak podrijetlom z bregov, nakon što je u kadru zamrznuo geometrijske likove i tijela? Mrtvim oblicima vraća oduzetu dušu, emocije, okuse i mirise, i navodi nas na zavodljivu igru prepoznavanja sličnosti između brodova i ljudi. Ili, da budem sasvim precizan, prvo iz vidnoga polja isisava svaki trag života, da bi onda od ogoljenih oblika iznova konstruirao svijet u njegovoj punoći.
Ta okolnost neminovno nas vodi zaključku kako je Baretićeva izložba “Brodske linije” prirodni nastavak njegove književnosti drugim sredstvima. Pisac kojemu ni tisuću stvarnih otoka nije bilo dovoljno, pa se drznuo izmisliti novi – famozni Trećić – nastavlja, kako vidimo, demonstrirati svoju već poslovičnu obijest i u drugome mediju.